Pratite nas

Povijesnice

Na današnji dan potpisan Daytonski mirovni sporazum

Objavljeno

na

Daytonskim mirovnim sporazumom koji su 21. studenog 1995. parafirali tadašnji predsjednici BiH Alija Izetbegović, Hrvatske Franjo Tuđman i Srbije Slobodan Milošević službeno je okončan troipogodišnji rat u Bosni i Hercegovini.

Sva trojica potpisnika sporazuma su umrla, original dokumenta je izgubljen, a političari u BiH i dalje raspravljaju o njegovoj reviziji. Umro je i bivši međunarodni izaslanik za Balkan i kreator Daytonskog sporazuma, američki diplomat Richard Holbrooke, piše Beta.

Sporazumom koji je parafiran u vojnoj bazi Wright-Patterson u američkom gradiću Dayton poslije trotjednih pregovora čelnika BiH, Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, uz posredovanje SAD-a, BiH je podijeljena na dva entiteta – Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

Miroljubiv način

Sporazum, parafiran u Daytonu, u prisutnosti tadašnjeg državnog tajnika SAD-a Warrena Christophera, Milošević, Tuđman i Izetbegović službeno su potpisali tri tjedna kasnije, 14. prosinca 1995. u Jelisejskoj palači u Parizu.

Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose reguliraju prema Povelji UN, Završnom aktu iz Helsinkija i drugim dokumentima OEBS-a, uz međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje sporova isključivo na miroljubiv način.

Prvih pet godina po potpisivanju sporazuma u Daytonu je svakog studenog međunarodnim skupovima obilježavanja godišnjica okončanja rata u BiH.
Daytonski sporazum zaustavio je rat u BiH

Posljednji put predstavnici država-potpisnica i međunarodni posrednici okupili su se u bazi Wright-Patterson studenog 2000. godine, ali obilježavanju jubileja tada nije prisustvovao nitko od potpisnika.

Bivši međunarodni izaslanik za Balkan Richard Holbrooke koji se smatra glavnim arhitektom sporazuma, rekao je listopada 2005. u Sarajevu da je Daytonski sporazum zaustavio rat u BiH, ali da u njemu postoje i neke greške, nastale, uglavnom, zbog njegovog neprovođenja.

Holbrookeu je na desetogodišnjicu potpisivanja sporazuma u Daytonu uručena Daytonska nagrada za mir u znak priznanja za postiznaje Daytonskog sporazuma.

Posljednjih godina neki političari u BiH, međunarodni predstavnici i pojedine međunarodne institucije ukazivali su na potrebu revizije Daytonskog sporazuma.

Bivši Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown je isticao da je Daytonski sporazum osnovno, ali ne i konačno rješenje za BiH i da eventualne promjene moraju doći iz same BiH.

I njegovi nasljednici na toj dužnosti su ukazivali na neophodnost reforme Daytonskog sporazuma, ali i na to da su reformski procesi u BiH potpuno stali, zbog čega je “BiH najudaljenija od Europe u odnosu na sve zemlje regije”.

Prije više od 10 godina, u Bruxellesu je održana konferencija o ustavnim promjenama u BiH, na kojoj lideri osam najvećih političkih stranaka nisu uspjeli da se dogovore o bitnijim izmjenama Daytonskog sporazuma, ali su se suglasili da se ojačaju strukture vlasti i da se učine efikasnijim.

U lipnju 2008. u Luksemburgu, BiH i EU potpisale su SSP i privremeni trgovinski sporazum, a u studenom 2010. EU je ukinula vize za putovanja državljana BiH.

Krajem 2014. godine lideri SNSD-a Milorad Dodik, SDA Sulejman Tihić i HDZ-a BiH Dragan Čović postigli su, na sastanku u Odžacima, dogovor o ustavnim reformama BiH, koji, međutim, nije doveo do pomaka.

Izgubljeni dokument

Također su propali i razgovori vodećih političkih stranaka u BiH s dužnosnicima SAD-a i EU o ustavnim reformama i ubrzanju puta BiH ka EU i NATO-u, koji su vođeni u listopada 2009. u vojnoj bazi Butmir u Sarajevu.

EU je tada poručila da je reforma Ustava ključ za europske integracije BiH.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić objelodanio je početkom 2008. da je iz arhive tog tijela izgubljen originalni dokument Daytonskog sporazuma.

Dan potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u RS-u je državni praznik i neradni dan, dok je u Federaciji BiH to običan radni dan.

U svibnju 2011. uhićen je jedan od najtraženijih haških optuženika za ratne zločine u BiH, ratni zapovjednik bosanskih Srba Ratko Mladić i izručen haškom Tribunalu. Četiri godine ranije uhićen je i tom sudu izručen predsjednik RS-a Radovan Karadžić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. snimljen legendarni spot ‘Banijska praskozorja’ (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 1991. godine napravljen je legendarni spot “Banijska praskozorja” u spomen na heroja Domovinskog rata Gordana Lederera. On je kadrove iz spota snimio noseći svoju kameru Banijom rame uz rame s hrvatskim vojnicima, “Tigrovima”.

Vrijedi spomenuti da je spot osmislio i realizirao montažer Dražen Iričanin, a svjetlo dana je ugledao zahvaljujući Siniši Bulajiću i Damiru Gombaru. Svakako se sjećajući Gordana i njegovih snimaka trebamo sjetiti i njegove “desne ruke” Dražena Šimića.

Pjesma „Brothers In Arms“ („Braća po oružju“) od prvih je dana ušla u srca hrvatskih branitelja.

Ona je i spomen svim nevinim žrtvama rata, ne samo u Hrvatskoj nego i drugdje u svijetu.

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.), u suradnji s drugim Udrugama proisteklim iz Domovinskog rata, 2017.-te dodijelila je svjetskoj glazbenoj grupi The Dire Straits – „Veliku zlatnu plaketu“, za pjesmu „Brothers In Arms“, koja je na određeni način postala i himna hrvatskih branitelja tijekom obrambenog Domovinskog rata.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

18. kolovoza 1991. Operacije Opera i Labrador – Kako su nas ocrnjivali u svijetu

Objavljeno

na

Objavio

Operacije “Labrador” i “Opera” su bile akcije koje su kontraobavještajne službe JNA (KOS) od 18. kolovoza 1991. provodile u početnoj fazi Domovinskog rata u Zagrebu.

Akcije su predstavljale oblik specijalnoga rata protiv Hrvatske intenzivnom propagandom i terorističkim akcijama.

Glavni je cilj bio svjetskoj javnosti hrvatsku vlast predstaviti kao profašističku i stvoriti protuhrvatsko raspoloženje kod židova i šire svjetske javnosti, tako što su podmetnute i aktivirane ekspozivne naprave u Židovskoj općini u Zagrebu i na židovskom groblju na zagrebačkom Mirogoj.

U sklopu protuhrvatske propagande televizijski snimci stradalih Hrvata prikazivali su se kao snimci srpskih žrtvava hrvatskih zločina.

Naziv “Opera” je bila naziv za “Odjeljenje za propagandni rat”. U ožujku i travnju 1994. godine Radenko Radojčić je u iskazu Službi za zaštitu ustavnog poretka razotkrio mrežu suradnika KOS-a JNA u vrhu SKH-SDP 1990.-te godine. Tu navodi imena većeg broja osoba koje su (barem tako R. Radojčić tvrdi) organizirano pomagale u provođenju aktivnosti usmjerenih na sprječavanje osamostaljenja, uključivo i razoružavanje Hrvatske neposredno prije predaje vlasti demokratski izabranim predstavnicima naroda u svibnju 1990. godine. Navodi se da su hrvatske obavještajne službe razotkrile 63 agenta KOS-a u gradovima Hrvatske; ali su i nakon toga nastavljene specijalnoratovske aktivnosti KOS-a, kojima se upravljalo sa zapovjednog mjesta u Komandi Ratnog zrakoplovstva JNA u Begradu.

U 8. mjesecu 1991., ogranak Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva, KOS, izveo je nekoliko aktivnosti pod kodnim nazivom Operacija Labrador, s ciljem kompromitiranja Hrvatske. Operacija Labrador trebala se sastojati od nekoliko terorističkih napada sa ciljem da se upotpune aktivnosti Operacije Opera – propagandne kampanje koja je trebala dezinformirati medije. Te dvije operacije htjele su Hrvatsku, koja je planirala proglasiti neovisnost od SFR Jugoslavije, predstaviti svijetu kao profašističku državu koja se nije maknula od stanja svijesti NDH.  Alternativno ime Operacije Opere bilo je Operacija Opera-Orijentalis, ili Operacija Opera Orientalis.

Operaciju Labrador vodio je pukovnik general Slobodan Rakočević, voditelj odjela KOS-a u Zemunu. U Zagrebu, operativnu kontrolu Labradora dodijeljena je pukovniku Ivanu Saboloviću,i majoru Čedi Kneževiću. Pukovnik Radenko Radojčić je imao zadatak stvoriti zalihe eksploziva u Zagrebu i okolici, kao i postavljanje eksplozivnih naprava.Eksplozivi i neka oružja smiještena su na nekoliko lokacija.

19. kolovoza židovski centar u Palmotićevoj ulici u Zagrebu, i židovski grobovi u Mirogoju su pretrpjeli bombaške napade kao dio te tajne operacije. Eksplozije su uzrokovale materijalnu štetu, ali nije bilo ljudskih žrtava. Nije bilo javnog poziva za preuzimanje odgovornosti ovog čina. Uz te dvije eksplozije, postoje optužbe da su KOS-ovi agenti odgovorni i za bombaške napade na pruzi Zagreb-Beograd kraj Vinkovaca kao i na željezničku prugu između Gline i Vojnića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari