Pratite nas

Iz Svijeta

Na današnji dan prije tri godine Rusi su srušili Boeing 777, u vlasništvu Malaysia Airlines

Objavljeno

na

STOP TERORUSIJA

17.07.2014. – 17.07.2017.

Na današnji dan prije tri godine Rusi su srušili Boeing 777, u vlasništvu Malaysia Airlines, let MH-17 i pri tom ubili 298 nedužnih civila. Avion je srušen iznad okupiranog područja Ukrajine protuzrakoplovnim sustavom BUK koji je dopremljen iz Rusije zajedno s posadom, te je odmah po rušenju putničkog zrakoplova žurno prebačen natrag u Rusiju.

Sve navode potvrdio je  međunarodni Zajednički istražiteljski tim (JIT) 28.09.2016.
( https://kamenjar.com/stop-terorrusija/ )

Forenzička istraga JIT-a, na linku ispod.

https://www.youtube.com/watch?v=nMS3yVJ2h3Y

Iako Rusija odbacuje optužbe o umiješanosti u ovaj teroristički čin, istinu nije moguće sakriti kao ni dokaze Zajedničkog istražiteljskog tima (JIT). Satelitske snimke i tragovi ispaljivanja rakete kao i položaj s kojeg je raketa ispaljena, nedvojbeno dokazuju da je Rusija počinila TERORISTIČKI čin!

Na kobnom letu MH 17 poginulo je svih 298 putnika i članova posade Boeinga 777, a najveći broj putnika su bili državljani Nizozemske (196). Među poginulima bilo je 80 nevinih žrtava djece.

Vapaj 298 nevinih žrtava, među njima i 80 nevinih života djece vapi za pravdom i kliče:

STOP TERORUSIJA!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Erdogan: Rekao sam Trumpu da ne možemo odustati od kupnje ruskog S-400

Objavljeno

na

Objavio

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u četvrtak kako je dan ranije u Bijeloj kući poručio Donaldu Trumpu da neće odustati od kupnje ruskog proturaketnog sustava S-400.

“Ne dolazi u obzir da se odreknemo S-400 i vratimo Patriotu (američki proturaketni sustav)”, rekao je Erdogan novinarima tijekom leta za Tursku, prenosi turska državna agencija Anatolija.

“Rekli smo da možemo kupiti Patriote. Prijedlog da u potpunosti odbacimo S-400 smatramo miješanjem u naša suverena prava”, rekao je Erdogan.

Washington se protivi kupnji ruskog proturaketnog sustava te tvrdi da S-400 predstavlja prijetnju za nevidljive američke mlažnjake F-35.

Turska je, ranije ove godine, suspendirana iz programa proizvodnje spomenutih mlažnjaka.

“Rekao sam da ‘ne želim stvoriti neprijatelja’. Želim da i Amerika i Rusija budu moji prijatelji”, rekao je Erdogan, dodajući da i on i Trump imaju “konstruktivan pristup” za “prevladavanje različitih mišljenja”.

Erdogan je rekao da Turska ne želi uništiti “strateške veze” s Moskvom, koje uključuju oslonac na ruske turiste i ruski plin. (Hina)

 

Erdogan: Macronove izjave o NATO-u su neprihvatljive

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

EP: Oštra rasprava o stanju s migrantima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

U raspravi o situaciji s migrantima u Bosni i Hercegovini, posebice u Unsko-sanskom kantonu, održanoj u četvrtak u Europskom parlamentu u Bruxellesu, zatraženo je hitno zatvaranje prihvatnog centra Vučjak, koji je potpuno neprimjeren za smještaj ljudi, a više zastupnika je kritiziralo hrvatsku policiju zbog nasilnog vraćanja migranata, na što su hrvatski zastupnici odgovorili da je riječ o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama.

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su u četvrtak na plenarnoj sjednici u Bruxellesu o situaciji s migrantima u BiH i na grčkim otocima. U raspravi je sudjelovalo finsko predsjedništvo EU-a i Europska komisija.

“Nužno je odmah evakuirati ljude iz prihvatilišta u Vučjaku i zatvoriti ga”, rekla je u ime finskog predsjedništva ministrica za europske poslove Tytti Tuppurainen.
Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos je rekao da je Komisija dala preko 36 milijuna eura od 2018. godine Bosni i Hercegovini kako bi se pomoglo migrantima.

Unatoč brojnim pozivima koje je Komisija uputila vlastima Bosne i Hercegovine da odrede lokacije za odgovarajuće prihvatne centre, još uvijek nema odgovora, rekao je Avramopoulos.

“Ne možemo prihvatiti kontinuirani transfer migranata i izbjeglica u potpuno neprimjerenu lokaciju Vučjak, gdje su životi ljudi u pitanju zbog nedostatka osnovnih uvjeta. To mjesto je okruženo minskim poljima i ne zadovoljava ni minimalne zahtjeve za pristojni smještaj, stoga za tu lokaciju neće biti financijske pomoći EU-a”, rekao je Avramopoulos. On je pozdravio ovotjednu odluki vlade Federacije BiH kojom je odobreno da se dvije vojarne, jedna u blizini Sarajeva, a druga u okolici Tuzle koriste kao privremeno prihvatilište.

“Sada očekujemo da se ta odluka hitno provede kako bi se smanjio pritisak na Unsko-sanski kanton i da se tamo prebace migranti privremeno smješteni u Vučjaku”, rekao je povjerenik.
Istaknuo je da je Komisija “zabrinuta” zbog navoda o nasilnom vraćanju i lošem postupanju prema migrantima na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom.

“Mi ta izvješća nevladinih i međunarodnih organizacija uzimamo vrlo ozbiljno. Bilo kakav oblik nasilja prema migrantima je neprihvatljiv. Imamo svakodnevne kontakte s hrvatskim vlastima koje su se obvezale da će ispitati sve te navode i tražilo smo da o tome izvještavaju Komisiju.

U tom kontekstu, na zahtjev Komisije uspostavljen je mehanizam za nadzor kako bi se osiguralo da aktivnosti na hrvatskoj granici budu u potpunosti u skladu s pravom EU-a, međunarodnim obvezama, uz poštovanje ljudskih i temeljnih prava”, rekao je Avramopoulos, dodajući da su se hrvatske vlasti na to obvezale.

U ime Europske pučke stranke govorio je HDZ-ov zastupnik Karlo Ressler koji je upozorio da se Hrvatska suočava “s pokušajima političkog pritiska zbog predane zaštite europske granice”.

“Riječ je općenito o neutemeljenim ili neprovjerljivim navodima o nehumanom postupanju prema migrantima. Međutim, ne smijemo popustiti pod ciljanim pritiscima jer imamo odgovornost prema svim europskim građanima da štitimo najdulju kopnenu granicu u EU-u, jasno uz poštovanje svih prava i dostojanstva migranata, kojima pomažemo i spašavamo ih iz za život opasnih situacija u koje su ih doveli trgovci ljudima, a čemu svjedočimo proteklih dana u nekoliko potresnih primjera”, rekao je Ressler.

Više zastupnika socijaldemokrata, zelenih i Ujedinjene ljevice upozoravali su na nasilno vraćanje migranata i nasilje hrvatske policije prema njima, tvrdeći da zaštita granica ne smije biti izlika za kršenje ljudskih prava. Upozoravali su i na termin “zaštita”, ističući da je riječ o vojnoj terminologiji i da nema potreba za zaštitom i obranom jer migranti ne napadaju granice.

U dva navrata reagirao je i zastupnik HDZ-a Tomislav Sokol, kazavši da je tu “riječ o dezinformacijama, o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama kojekakvih nevladinih organizacija koje imaju svoju agendu”.

Ruža Tomašić iz kluba Europskih konzervativaca i reformista rekla je da je u pograničnim područjima, na migrantskoj ruti u Hrvatskoj povećena stopa kriminaliteta i da se lokalno stanovništvo boji za svoju sigurnost i imovinu.

“Bosna i Hercegovina sa svojim političkim i financijskim ograničenjima nema kapaciteta samostalno odraditi posao na svojem teritoriju, a države preko kojih pristižu migranti nisu od prevelike pomoći jer slabo zaustavljaju ilegalne migrante. Jugoistočna Europa funkcionira na načelu spojenih posuda i zato je jedino trajno rješenje zaustavljanje masovnih ilegalnih ulazaka migranata. Europa mora reagirati kao cjelina.

Pretvaranje srednje i zapadne Europe u utvrdu, dok se istodobno jugoistok kontinenta prepušta kaosu moglo bi se u budućnosti pokazati pogubnim”, rekla je Tomašić.

Željana Zovko je u svojem istupu istaknula da BiH nije u stanju zaštititi svoje granice i svoje građane, “što je otvoreno priznao i šef granične policije BiH”.
Ona je pozvala političke vođe BiH da konačno formiraju Vijeće ministara kako bi Europska unija imala odgovarajućeg sugovornika i tako počelo raditi na rješavanju teške krize.

Neovisni zastupnik Velibor Sinčić je rekao da je osobno posjetio granično područje i da je ustanovio “da nema dovoljno policajaca za čuvanje granice, suprotno tvrdnjama hrvatskog ministra unutarnjih poslova i premijera”. Po njemu je jedino trajno rješenje zaustaviti krizu na njezinu izvoru, što znači “prestati bombardirati Siriju i osigurati razvoj i pomoći Africi i Aziji” da stvore primjerene uvjete za život kako ljudi ne bi odlazili. (Hina)

 

Dodik: Migrantska kriza mi sve više sliči na proces kolonizacije

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari