Pratite nas

Gospodarstvo

Dani regionalnog razvoja i EU fondova u Šibeniku – europski novac mijenja Hrvatsku

Objavljeno

na

Foto: Hina

Dane regionalnog razvoja i EU fondova u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije otvorio je u subotu u Šibeniku premijer Andrej Plenković, istaknuvši kako su u protekle tri godine, za  mandata ove Vlade angažmani ugovorenih projekata iz EU fondova narasli na oko 70 posto.

U obraćanju sudionicima konferencije Plenković je rekao kako je prije otprilike četiri mjeseca poljski premijer organizirao sastanak u Varšavi gdje je pozvao sve nove članice RU, od 2004. pa do danas.

“Nažalost, sastanak je bio zatvoren za medije. Kažem, nažalost, jer su premijeri pokušavali dati svoju sliku prije i nakon članstva. Da su to čuli, onda bi ovi euroskeptici  otvorili oči i shvatili kakva se transformacija njihovih društava dogodila. Iz EU proračuna su te države dobile 365 milijardi eura, a ne postoji nikakva druga organizacija, ni bilo tko, koji bi toliki novac ulio u nove članice”, rekao je premijer Plenković sudionicima Dana regionalnog razvoja i EU fondova, koji se ovog vikenda održavaju u šibenskom hotelu Amadria Park.

Naglasio je kako je baš u EU fondovima bit, te da je Hrvatska na pola toga puta u 2019., samo šest i pol godina nakon primanja u članstvo Europske unije.

“Sredinom 2016. godine bili smo na 9 posto angažmana ugovorenih projekata, a to je 61 milijarda kuna; u međuvremenu smo narasli na oko 70 posto. To je iznos novca koji će biti potrošen i omogućuje novu i bržu kvalitetu razvoja”, rekao je Plenković.

Dodao je kako su svim ministrima, a većina ih je došla u Šibenik, redoviti posao EU fondovi i njihova čvrsta integracija.

U program Europske komisije ušla i demografija

Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Marko Pavić rekao je da EU fondovi stvarno mijenjaju Hrvatsku, a ova je Vlada po tom pitanju napravila veliki iskorak.

“To vidimo svaki dan kroz izgradnju brojnih objekata, izgradnju cesta, 365 milijuna kuna za Pelješki most, 1,7 milijardi kuna izdvajamo za zdravstvo, preko milijardu za e-škole, 680 milijuna kuna za kurikularnu reformu, a nikad više novca nije bilo za zapošljavanje. Milijardu kuna je za naše poljoprivrednike, 200 novih vrtića. Šibenik je grad koji zna koliko znači obnova baštine, a nadam se da ćemo i žičaru financirati, kao i ostale projekte”, poručio je ministar Pavić.

Nova nacionalna razvojna strategija do 2030. godine previđa stvaranje poslova dodatne vrijednosti. Na inicijativu predsjednika Vlade u program Europske komisije ušla je i demografija, naglasio je Pavić.

“Kada se pripremamo za novo financijsko razdoblje, svakako moramo bolje upariti fondove. Izgradnja i zapošljavanje moraju ići ruku pod ruku. Mora se više pažnje usmjeriti prema umirovljenicima jer ih ima trećina, a samo dva posto udruga se bavi njima. Već sam najavio i visoko učilište za administraciju EU fondova, što ne postoji u Europi. To će značiti jačanje hrvatskih kapaciteta i administracije za provođenja EU projekata”, zaključio je ministar  Pavić.

Europski novac mijenja Hrvatsku i Šibenik

Šibenski gradonačelnik Željko Burić zaželio je dobrodošlicu svima u grad kojeg je, kako je rekao, ‘definitivno promijenio europski novac’, a EU sredstva došla su kao bajpas na srce koje je bilo u velikim problemima.

“Sve ono što smo planirali uz pomoć EU novca, to smo i napravili. Prije tri dana smo imali određeni problem, a izravnim kontaktom s ministrima Pavićem i Butkovićem riješili smo ga u 45 minuta”, rekao je  Burić te nabrojio pozitivne brojke razvoja grada otkako  2013. postao gradonačelnik.

Šibensko-kninski župan Goran Pauk naglasio je da je iz Europe u Šibensko-kninsku županiju stiglo 1,5 milijardu kuna, te nabrojio projekte poput vodičke zaobilaznice, Nacionalne parkove Krka i Kornati, centri AluTech, Trokut, ABC, projekt Aglomeracija, obnovu šibenske bolnice.

Na Danima regionalnog razvoja i EU fondova održane su i ministarske prezentacije ‘Kako EU fondovi mijenjaju Hrvatsku’, ministarski panel ‘EU fondovi – izazovi za budućnost’, a u nedjelju ujutro održat će se i Sajam EU fondova u Šibeniku. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu upotrebe plastičnih vrećica

Objavljeno

na

Objavio

Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu upotrebe plastičnih vrećica, no s druge strane neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini europskih zemalja.

Trenutno se u Federaciji BiH priprema nova Uredba o naknadama za plastične vrećice debljine stijenke do 50 mikrona i odnosit će se na sve vrećice bez obzira na veličinu i oblik ručki. Tako da će biti obuhvaćene vrećice koje se daju potrošačima u apotekama, prodavaonicama cipela, vrećice u koje se vaga i pakuje povrće, vrećice u pekarama, trgovinama, itd. Također ćemo previdjeti godinu u kojoj će se provesti potpuna zabrana upotrebe plastičnih vrećica, a sve u skladu s najboljim svjetskim trendovima i praksama, rečeno je Feni iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, javlja Fena.

Podsjećaju kako će se prema odluci Europske komisije od 2021. zabraniti proizvodnja i upotreba sve jednokratne plastike kao što su: tanjuri, čaše, slamke, bio razgradiva plastika i sl. i da će Federacija po tom pitanju slijediti najbolju europsku i svjetsku praksu.

–  Ova direktiva će nam pomoći da napustimo plastiku za jednokratnu upotrebu i okrenemo se prema manjoj potrošnji, bolje dizajniranim proizvodima za višekratnu upotrebu, više inovacija i čišćem okolišu – kazali su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, naglasivši pritom kako je sljedeći korak odmicanje od kulture stvaranja otpada.

Na pitanje koliko je naplata plastičnih vrećica u nekim prodavaonicama utjecala na smanjenje njihovog korištenja i postoji li neka zakonska obveza da se plastične vrećice moraju naplaćivati, iz spomenutog ministarstva ističu kako su 2014. godine donijeli Uredbu o naknadama za plastične vrećice ‘tregerice’ kojom je uvedena naknada na one čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona i koje odbačene onečišćuju okoliš.

No, unatoč svim provedenim mjerama, zakonskim odredbama i upozorenjima o štetnom utjecaju plastike na okoliš i zdravlje ljudi, iz ministarstva napominju kako je u Federaciji BiH raširena upotreba plastičnih vrećica.

–  Masovno i jednokratno korištenje plastičnih vrećica te spor proces razgradnje, prijetnja su za okoliš u idućim godinama. Ove vrećice se uglavnom ne naplaćuju, što dovodi do godišnje potrošnje više od milijarde plastičnih vrećica, koje većinom završavaju kao otpad u prirodi, što ujedno predstavlja i zloupotrebu plaćanja ove obaveze od strane trgovaca – naglašavaju iz federalnog ministarstva.

Također dodaju kako je ukupno uplaćena naknada u Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH po osnovu Uredbe o plaćanju naknade za plastične vrećice, za obračunsko razdoblje od 2014. do 2016. godine iznosila ukupno 780.153 maraka.

Po njihovom mišljenju, dodatan problem za Federaciju BiH predstavlja i nepostojanje ovakvog propisa u Republici Srpskoj što dodatno usložnjava kontroliranje proizvodnje plastičnih vrećica.

Inače, kako je to navedenom Uredbom definirano „Obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice tregerice.“

Iz ministarstva pojašnjavaju kako se trgovinski lanci nisu samoinicijativno odlučili da naplaćuju vrećice, već to zavisi od debljine njihove stijenke.

U skladu s Uredbom, obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice tregerice. Visina naknade za stavljanje u promet plastične vrećice iznosi 0,05 maraka po komadu, odnosno 50,00 maraka po jednom pakovanju od 1.000 komada plastičnih vrećica.

Obveznici plaćanja, plaćaju naknadu Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne radi stavljanja u promet plastičnih vrećica, i to dva puta godišnje na osnovu Izvještaja, dok kontrolu odnosno nadzor nad provođenjem uredbe vrše nadležne uprave za inspekcijske poslove – inspekcija zaštite okoliša i tržišna inspekcija, a svako u okviru svojih nadležnosti na razini Federacije Bosne i Hercegovine, županija, grada i općine.

Plaćanje povratničke naknade za plastične boce

Na pitanje planira li se uvođenje povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini europskih zemlja, iz spomenutog ministarstva ističu kako Federacija BiH neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce jer je segment reciklaže plastičnog otpada reguliran kroz Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom.

Naime, odredbe ovog Pravilnika odnose se na svu ambalažu koja se proizvodi, odnosno stavlja na tržište, uvezenu ambalažu i sav ambalažni otpad koji je nastao u industriji, zanatstvu, maloprodaji, uslužnim i drugim djelatnostima, u domaćinstvima bez obzira na njegovo porijeklo, upotrebu i korišteni ambalažni materijal, kazali su iz ministarstva i dodali da su obveznici plaćanja naknada za upravljanje ambalažnim otpadom svi oni koji vrše uvoz, proizvodnju, pakovanje i prvi plasman robe pakovane u ambalažu.

Veoma niska svijest ljudi o razvrstavanja otpada

Što se tiče razvrstavanja otpada i njegovog odlaganja u posebne kontejnere, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako je svijest ljudi u BiH po pitanju razvrstavanja otpada veoma niska.

Napominju kako broj raspoređenih kontejnera po Federaciji BiH svakodnevno raste, ali da smo svi svjedoci odbačenog otpada oko njih te da se postavljaju kontejneri za posebne vrste otpada (papir, plastika, staklo, metal, komunalni otpad).

Ovo ministarstvo će nastaviti raditi na projektima podizanja javne svijesti o značaju zaštite okoliša od nepravilnog odlaganja otpada. Lokalne razine vlasti zajedno s komunalnim poduzećima trebaju se aktivnije uključivati u rješavanju ovih problema i direktno raditi s građanima na važnosti pravilnog zbrinjavanja otpada i njegovog selektivnog razdvajanja, kazali su iz ministarstva okoliša.

U tom smislu, dodaju, potrebno je tražiti brza i efikasna rješenja, a utjecaj  na svijest građana i ekološki odgovorno ponašajne je kontinuiran proces koji može uroditi plodom tek za desetljeće ili dva. Utjecaj na svijest je dugotrajan i mukotrpan proces, i rezultate daje na duže staze.

Također, smatraju, kako je potrebno kroz Zakone o komunalnoj čistoći povećati kazne i sankcionirati neodgovorno ponašanje pojedinaca.

Količina plastičnog otpada proizvedenog u Federaciji BiH

Upitani imaju li evidenciju o tome koliko se plastičnog otpada proizvede u FBiH i kako on utječe na okoliš, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako prema podacima iz Federalne strategije zaštite okoliša Federacije BiH 2008.-2018. procijenjene količine nastalog ambalažnog otpada-plastične ambalaže iznose 72.820 tona godišnje. (Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Plenković na gradilištu HEP-ove Vjetroelektrane Korlat, vrijedne pola milijarde kuna

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u subotu je obišao gradilište HEP-ove Vjetrolektrane (VE) Korlat kod Benkovca, vrijedne pola milijarde kuna, čija priključna snaga iznosi 58 MW, što je više od snage trenutno najveće vjetroelektrane u pogonu u Hrvatskoj, a puštanje redoviti pogon planira se u kolovozu 2020.

Očekivana godišnja proizvodnja od oko 170 GWh, koja čini jedan posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, bit će dovoljna za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava. Ukupna vrijednost investicije iznosi više od 500 milijuna kuna, priopćeno je iz Hrvatske elektroprivrede (HEP).

“Ovo je investicija Hrvatske elektroprivrede od 500 milijuna kuna. Ona je uistinu važna jer pokazuje da HEP  kao najsnažnija i najvažnija hrvatska energetska kompanija, dobro razumije kontekst nove strategije energetskog razvoja Hrvatske koja je u pripremi, kao i našeg fokusa na obnovljive izvore energije, u skladu s našim globalnim obavezama i s europskim trendovima. Zbog toga su otvaranje radova na Vjetroelektrani Korlat i priprema projekta Sunčane elektrane Korlat važni za opskrbu električnom energijom 50.000 kućanstava, ali i za praćenje globalnih i ekoloških trendova u energetskom razvoju“, izjavio je predsjednik Vlade Plenković. “Drago mi je da ova investicija pridonosi ukupnom rastu BDP-a u Hrvatskoj”, dodao je premijer.

Vjetroelektrana (VE) Korlat gradi se na istoimenoj lokaciji, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca, koja se prostire na području triju katastarskih općina – Kule Atlagića, Korlata i Biljana Gornjih. Vjetroelektrana će imati 18 vjetroagregata pojedinačne instalirane snage 3,6 MW. Stupovi vjetroagregata visoki su 114 metara i imaju promjer rotora od 131 metra. Vjetroagregate će isporučiti, izgraditi i pustiti u pogon njemačka tvrtka Nordex.

Radove na izgradnji infrastrukture i priključka na mrežu VE Korlat te poslove praćenja i nadzora izgradnje izvode hrvatske tvrtke Ing-Grad i Fractal.

Puštanje VE u redoviti pogon planira se u kolovozu 2020.
VE Korlat nema status povlaštenog proizvođača, odnosno nema ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE). To će biti prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez zajamčenog otkupa prema poticajnoj cijeni. To znači da HEP neće za VE Korlat dobivati sredstva prikupljena od kupaca iz naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, ističu iz HEP-a.

Isplativost investicije za HEP utvrđena je prema tržišnim cijenama električne energije.
“U pripremi imamo i više drugih projekata vjetroelektrana, koje razvijamo u sklopu obnovljivog scenarija razvoja do 2030. godine. U tom razdoblju povećat ćemo ukupne proizvodne kapacitete za 1.500 MW, od čega gotovo polovinu u vjetroelektranama i sunčanim elektranama”, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

Na Korlatu HEP planira i gradnju sunčane elektrane

HEP do 2030. godine planira imati 350 MW u vjetroelektranama i jednako toliko u sunčanim elektranama (SE), što zajedno odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško. Jedna od sunčanih elektrana koje HEP razmatra u sklopu tog plana je i elektrana koja bi se izgradila neposredno uz vjetroelektranu Korlat. Projektirana priključna snaga SE Korlat je oko 75 MW.

Time bi Korlat po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, bio jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire. Procijenjena vrijednost investicije je oko 480 milijuna kuna, naglašavaju iz HEP-a.
Od aktualnih HEP-ovih projekata sunčanih elektrana, u izgradnji je SE Vis, a uskoro počinje izgradnja SE Cres i SE Vrlika Jug.

Realizacija obnovljivog scenarija razvoja HEP-a do 2030. rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u HEP-ovom proizvodnom portfelju za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa šest na devet milijardi kWh godišnje, ističu iz Sektora za korporativne komunikacije HEP-a. (Hina)

 

Grupacija Lager iz Posušja gradi nedaleko od Knina najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj i šire

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari