Pratite nas

Danska glasače motivira ‘seksom i orgijama’

Objavljeno

na

Europske zemlje na sve načine pokušavaju natjerati svoje građane da izađu na izbore za Europski parlament.

Danska se odlučila na zanimljiv i kontroverzan način motivacije. Danski parlament odobrio je objavljivanje 90-sekundnog crtića čija je glavna zvijezda Voteman, glasački superjunak koji tjera druge da izađu na izbore.

Mišičavi snagator u crtiću prekida orgije s hrpom seksi cura i baca se svoj posao. Tako, između ostalog, upada u sobu para koji se seksa i s krevetom ih baca kroz prozor.

“Kao mladić, Voteman je zaboravio glasati na izborima za Europski parlament. Tako je naučio bolnu lekciju: nema utjecaja na klimatske propise, poljoprivredne subvencije, kemikalije u igračkama, količinu cimeta u svom pecivu. Prestravljen time, odlučio je da će svoj život posvetiti tome da sve natjera na glasanje. Ako nećete glasati nemojte ni pokušavati pobjeći. Ne pokušavajte se sakriti. On će vas pronaći i natjerati da glasate”, kaže crtić.

Samo dan nakon objavljivanja na YouTubeu crtić je uklonjen jer ga je javnost proglasila nasilnim i seksističkim.

Danski parlament ovime je pokušao mobilizirati mlađe glasače, a kritičarima nije jasno zašto je u crtiću korištena pornografija i nasilje nad ženama. index

Što vi mislite o ovoj temi?

Politika

Milan Bandić na sastanku gradonačelnika Beograda, Zagreba i Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo

Trojica gradonačelnika razmijenit će znanja i iskustva Zagreba, Beograda i Sarajeva!

I to iz područja održivog lokalnog razvoja, razgovarati o mogućnostima kreiranja jedinstvene turističke ponude (!), ulozi glavnih gradova u procesu izgradnje trajnog mira, pomirenja i suradnje u tzv. regiji, kao i o intenziviranju međugradske i prekogranične suradnje kroz projekte EU.

U Sarajevu će danas biti održan prvi trilateralni sastanak gradonačelnika Beograda, Zagreba i Sarajeva. Gradonačelnici Beograda dr. Zoran Radojičić, Zagreba Milan Bandić i Sarajeva Abdulah Skaka, razgovarat će o intenzivnijoj suradnji ta tri glavna grada Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, prenosi republika.rs

Prema riječima gradonačelnika Beograda Radojičića, današnji sastanak u Sarajevu je izuzetno značajan za razvoj suradnje Beograda, Zagreba i Sarajeva.

“Raduje me prilika da razmijenimo iskustva, unaprijedimo odnose, napravimo osnovu za još bolju suradnju, značajnu za naše gradove, i tako poboljšamo kvalitetu života sugrađana u sve tri prijestolnice”, ustvrdio je Radojičić.

Sastanku će, osim delegacija gradova, nazočiti i predstavnici veleposlanstava Srbije i Hrvatske u BiH.

S obzirom da je Zagreb, tradicionalno i povijesno, grad koji bio i jest dio srednjoeuropske uljudbe, te s obzirom na gotovo dva desetljeća dugo forsiranje suradnje u “regionu” – postavlja se pitanje zašto gradonačelnik ide na ove sastanke i koji je smisao toga. Dok se sa Sarajevom još i mogu uspostaviti neke povijesne i političke sveze, premda je za Zagreb interesantniji grad u susjednoj državi Mostar kao središte Hrvata, koji je smisao povezivanja s Beogradom umjesto povezivanja s Budimpeštom ili Bečom. A pogotovo ne u ovakvom trilateralnom obliku kao glavnih gradova država koje su nekada bile stožer i osnova komunističke tvorevine Jugoslavije bez kojih ova država ne bi mogla nikako postojati.

S obzirom na više nego negativna iskustva za hrvatski narod, pa i Zagrepčane, u dvije Jugoslavije, mnogi se pitaju zašto se više ne intenzivira suradnja s glavnim gradovima susjednih država Srednje Europe koje su Zagrebu puno bliže i uljudbom i povijesno: Ljubljanom, Bečom, Budimpeštom i Bratislavom.

Zar ne bi Zagreb mogao osmisliti kvalitetniju turističku ponudu u obliku suradnje i aranžmana s Ljubljanom i Budimpeštom, gdje je na vlasti nama vrlo skloni Orban, nego sa balkanskim gradovima Sarajevom i Beogradom?

Vizija stanovnika Zagreba, a i svih Hrvata, je da njihov grad bude najljepši srednjoeuropski grad s milijun stanovnika, znanstveno, kulturno i gospodarsko središte te važno prometno čvorište, glavni grad decentralizirane Hrvatske s BDP-om na europskoj razini, većom zaposlenosti i manjim siromaštvom.

A ne da postane mjesto susreta nekakvih balkanskih mini-triletrala.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Europski Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski državni sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. („Narodne novine“, 76/2006) u kojoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježava se 23. kolovoza kao spomendan i u Republici Hrvatskoj i europski je dan sjećanja na žrtve totalitarnih diktatura u Europi u 20. stoljeću.

Spomendan potječe od Praške deklaracije o zločinima komunizma (3. lipnja 2008.), koju je između ostalih predložio i potpisao Vaclav Havel i brojni članovi Europskog parlamenta. Podsjeća na pakt Hitlera i Staljina.

Dana 23. kolovoza 1939. godine potpisan je njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut javni sporazum o nenapadanju i tajni sporazum o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi. U slobodnom svijetu na taj dan organizirali su se prosvjedi pod nazivom Dan crne vrpce s ciljem upoznavanja svijeta o prikrivanju zločina.

Dana 23. rujna 2008. potpisana je izjava potpore od 409 članova Europskog parlamenta za uspostavu dana sjećanja [1]. Potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2008. odlukom o proglašenju dana sjećanja na žrtve staljinizma i nacionalsocijalizma sa 533 glasova (44 protiv i 33 suzdržanih).[2] U završnom dijelu Rezolucije pozvani su parlamenti i vlade svih država članica EU, država kandidatkinja za EU kao i zemalja povezanih s Europskom unijom, na usvajanje i provedbu te Rezolucije.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe odlučno osuđuje teška kršenja ljudskih prava koja su počinili totalitarni komunistički režimi te izražava suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina. Skupština vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive, ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznavanje njihovih patnji i time Skupština poziva sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima te da ih potpuno jasno osude. [3]

Hrvatska

Obilježavanjem Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava. Hrvatski državni sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. („Narodne novine“, 76/2006) u kojoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava.

Europski je parlament u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok osamnaest drugih članica obilježava 27. siječnja, Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

pripremio: Ivan Jaklin, glasnogovornik Udruge MACELJ 1945.

Izvori

1. Tekst prijedloga Deklaracije Europskog parlamenta o danu sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma 23.9.2008.
2. Prihvaćeni tekst Deklaracije Europskog parlamenta o danu sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma 2.4.2009.
3. Poziv Matice hrvatske Hrvatskom saboru: Osuditi zločine komunizma, “Vijenac” br. 456, rujan 2011.


U organizaciji Odjela HNS-a BiH za drugi svjetski i Domovinski rat bit će kao i do sada primjereno obilježen.

Na platou između Mostara i Širokog Brijega, na Bilima, 18. kolovoza na »Groblju mira« bit će sv. misa zadušnica i komemoracija za sve žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata.

Misno slavlje s početkom u 12.00 predvodit će biskup Mile Bogović. Nakon sv. mise uslijedit će komemorativni dio, polaganje vijenaca u spomen svim žrtvama totalitarnih režima.

Obilježavanje na Bilima ‘Europskog Dana sjećanja na žrtve totalitarizama’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari