Pratite nas

Pregled

Đapić u Bujici: “Napad na Hasanbegovića je uvod u skidanje ploče HOS-a u Jasenovcu! Zašto Ivana Šojat o tome šuti?!”

Objavljeno

na

Osječkom HNK oduzeli su 600.000 kuna koje je dao Hasanbegović i dodijelili Frljićevoj Rijeci! Ivana Šojat sada napada Hasanbegovića, a ne smije ni spomenuti Ninu Obuljen, iako je oduzela novac kazalištu u kojem kandidatkinja HDZ-a prima plaću – izjavio je u Bujici Anto Đapić i apelirao na premijera: – Dok Plenković priča o silnim milijardama za Slavoniju, ja bih ga zamolio da za početak vrati 600.000 kuna koje je našem kazalištu oduzela Nina Obuljen!

Oglasio se i intendant HNK u Osijeku Božidar Šnajder: „Ivana, budi svoja! Stojiš li ti iza ljudi s kojima živiš i radiš ili iza ministrice koja je Slavoniji oduzela novac?“ Dodao je: „Ivana Šojat mi je prije samo mjesec dana govorila da je Hasanbegović najbolji ministar ikada, ne znam što joj se sada dogodilo?!“

Besprizorni napad kontroverzne kandidatkinje HDZ-a za gradonačelnicu Osijeka Ivane Šojat na dr. Zlatka Hasanbegovića osudili su HOS-ovci iz cijele Hrvatske.

BORO BARIŠIĆ: „Ivana Šojat napadom na Hasanbegovića izdala je načela HOS-a!“

MARKO SKEJO: „Hasanbegović je kao političar i ministar nastavio našu borbu!“

Napad dijela HDZ-ovog PR-a na dr. Hasanbegovića komentirao je i novinar Krešimir Kartelo. Nazvao je to licemjerjem: – Zanimljivo je kako lijevim portalima koji inače HOS-ovce smatraju ‘ustašama’ sada odjednom ne smeta Ivana Šojat, samo zato jer napada Hasanbegovića!

ĐAPIĆ: NIJE JOJ TO TREBALO, SKUPO ĆE JE STAJATI NA IZBORIMA!

“Iznenađen sam napadom Ivane Šojat na Zlatka Hasanbegovića. Napad na stranačkog kolegu koji uopće nije kandidat potpuni je promašaj i neviđeni autozgoditak! Može se pozdraviti s glasovima desnice u Osijeku!

Ovakav potez motiviran je dubokim političkim podjelama unutar HDZ-a, ali ono što je još poraznije, Ivana Šojat na ovaj način odustaje od filozofije HOS-a. U nijednom trenutku od travnja prošle godine, kada je počeo napad na HOS i pozdrav ‘Za dom spremni’, nisam vidio da je stala u obranu HOS-ovaca, a kamoli podržala ploču u Jasenovcu,” rekao je u Bujici na Z1 i partnerskim televizijama Anto Đapić, predsjednik Demokratskog saveza nacionalne obnove (DESNO) i kandidat za gradonačelnika Osijeka.

Ničim izazvana, kandidatkinja jedne frakcije HDZ-a za gradonačelnicu Osijeka Ivana Šojat brutalno je, usred kampanje, nasrnula na jednog od najpopularnijih saborskih zastupnika i člana predsjedništva stranke – dr. Zlatka Hasanbegovića.

Kao potpuna politička anonimka, odlučila je napasti dr. Hasanbegovića iako zna da u utrci za Osijek nema baš nikakvih izgleda. Jasno je da je napad motiviran situacijom u Zagrebu, gdje je Bruna Esih prava zvijezda nadolazećih izbora.

KARTELO: UZDRMALA IH JE BRUNA ESIH…

Krešimir Kartelo, TV novinar, kolumnist i voditelj izborne kampanje Brune Esih objasnio je pozadinu napada na Hasanbegovića: – Zlatko Hasanbegović nije kandidat za gradonačelnika, a ljude koji pričaju protiv njega treba pitati zašto nisu tako pričali 2016. uoči parlamentarnih izbora, kada su se svi odreda htjeli slikati s njim?!

Tada je i njima bio popularan i simpatičan, a sada se moraju nekome dodvoravati pa ga napadaju jer se nadaju foteljama. Pojedini gradonačelnički kandidati više pričaju o Hasanbegoviću nego o svojim protukandidatima! Kandidatura Brune Esih prerasla je sva očekivanja i u tom smislu mnoge ugrozila, a temeljni ogranci HDZ-a očito nisu kompatibilni sa sustavom vrijednosti koji predstavlja današnji vrh HDZ-a.

Mediji koji HOS smatraju proustaškom formacijom, a pripadnike priglupim trogloditima, nemaju ništa protiv da sada taj isti HOS koriste kao instrument u napadu na dr. Hasanbegovića koji je bio treći razred srednje škole kada je počeo rat. HDZ je pod Andrejom Plenkovićem dobrovoljno napustio desnicu i sada se moraju suočiti s posljedicama.

Napadom na Hasanbegovića Šojatica je zapravo izdala HOS i HOS-ovce – smatra ratni dragovoljac i više puta ranjavani predsjednik udruge HOS-ovih veterana, Osječanin Boro Barišić.

“Zaboravila je načela za koja se borila i zalagala. Ispada da je nama lakše bilo biti HOS-ovac ’91., dakle poginuti i biti ranjen nego sada kada moramo braniti stajališta za koja smo se borili. Hasanbegović je bio član pravaške mladeži u to doba i dolazio je u Dom dr. Ante Starčevića. Njegova načela ostala su uvijek ista. Šojat je vjerojatno dobila naputke da se odmakne od HOS-a. Svoje povijesti ne treba se stidjeti, no to je njezin izbor…”

Dr. Hasanbegovića neizmjerno cijeni i Marko Skejo, legendarni zapovjednik splitske 9. bojne HOS-a „Vitez Rafael Boban“: – Tamo gdje smo mi branitelji i HOS-ovci stali kada smo stvorili hrvatsku državu, Hasanbegović je hrabro nastavio. Napadi na njega su instruirani, svaki dobronamjerni Hrvat vidi da sve dolazi iz ćelija koje ne vole ni branitelje, ni HOS, ni našu državu. Dr. Hasanbegović je perjanica hrvatske politike i njegovim putem treba ići!

Jasnu poruku Ivani Šojat odaslao je mladi Osječanin Mislav Kontić, sin hrvatskog branitelja rođen nakon Oluje, 1996. godine.

“Za moju generaciju i za svakog pravog domoljuba Zlatko Hasanbegović se nakon dugo vremena patnji i čežnji hrvatskog naroda napokon pojavio kao ličnost koja je donijela novitet i nadu u Hrvatsku. Čim je postao ministar, povukao je sjajne poteze tako što je razotkrio kriminal u HAVC-u i zatvorio pipu onim medijima koji su primali hrvatski novac da bi pljuvali po Hrvatskoj, zato ga mladi Osječani podržavaju!”

OBULJEN ODUZELA 600 TISUĆA OSJEČKOM HNK I DALA IH FRLJIĆU, ŠOJAT ŠUTI!

Anto Đapić smatra da je potpuno neprimjereno dovoditi u pitanje Hasanbegovićevo domoljublje u trenutku kada je sva ljevica graknula na njega.

“On je svojim vanserijskim intelektom i studijskim radom pridonio na promociji istine o Hrvatskoj i raskrinkavanju kriptodemokrata te udruga koje uništavaju Hrvatsku… Napadati ga sada kada stoji po strani, pokušaj je obračuna s njim na neprimjeren način, što će imati negativne refleksije na članove HDZ-a u Osijeku. Poznajem ga više od 20 godina, on je skroman i jednostavan čovjek prožet ljubavlju prema domovini,” stao je u obranu dr. Hasanbergovića Anto Đapić, ratni načelnik Stožera HOS-a.

Osječani i Slavonci u nevjerici su zbog frapantnog podatka objavljenog u Bujici da je ministrica kulture Nina Obuljen – Koržinek oduzela 600 tisuća kuna Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku i dala ih Frljićevom kazalištu u Rijeci.

“HNK u Osijeku je izvanredno kazalište, imamo nevjerojatne nagrade i sjajnu tradiciju. Kazalište je puno, bili smo na spektakularnoj premijeri opere Nikole Šubića Zrinskog u Budimpešti i vidjeli što ono znači za grad Osijek, Slavoniju I cijelu Hrvatsku. To su vrhunske predstave, a ne svinjarije koje Frljić izvodi i za što ga plaća aktualno Ministarstvo kulture.

Obuljen je ukinula potporu od 600 tisuća kuna za HNK u Osijeku, no, ni za Osječko ljeto kulture nismo dobili ni kune, a dala je novac za Marulićeve dane gdje se cijeli jedan grad digao na noge zbog uvredljive Frljićeve ‘predstave’. Održao sam prvi presicu na tu temu i dao šansu Ivani Šojat da se kao zaposlenica kazališta o tome očituje, ali nije reagirala, nije smjela prozvati Ninu Obuljen, a dobro znamo i zbog čega,” kategoričan je bio Đapić.

BOŽIDAR ŠNAJDER APELIRAO NA ŠOJATICU: “IVANA, BUDI SVOJA!”

Stvari je dodatno zakuhao intendant HNK u Osijeku Božidar Šnajder koji se u Bujicu javio iz Erduta. Zlatka Hasanbegovića sreo je kada je čekao preuzimanje dužnosti ministra i tada ga je zamolio da dođe u Osijek i vidi kakva je situacija s kulturom u Slavoniji. Hasanbegović je ispunio obećanje, došao je u Osijek odmah nakon preuzimanja funkcije i ponudio konkretnu pomoć.

“Kada je vidio da zakrpano kazalište koje je srušeno u ratu radi s opremom iz ’85., a osvaja nagrade kao malo koje drugo kazalište u Hrvatskoj, tada je gospodin Hasanbegović rekao da se Osijeku treba pomoći, jer su naš grad i Slavonija to naprosto zaslužili! Odmah je rekao da će se sredstva ubuduće određivati na način da će jedini kriterij biti rad i rezultati.

Kazalište je nakon toga za programske troškove dobilo 2 milijuna kuna, a 500 tisuća kuna odobreno je za investicijsko održavanje. Kada je došlo do promjene u Ministarstvu kulture, a ostala je navodno ista politička opcija, očekivao sam da će i sredstva ostati ista, nisam tražio ništa više, samo da nam ne diraju ono što je Hasanbegović dao. Bio sam više nego iznenađen kada sam vidio da su osječkom kazalištu sredstva umanjena za 600 tisuća kuna, 400 tisuća za program i 200 tisuća za investicije.

Pokušao sam razgovarati s ministricom Obuljen, primljen sam vrlo hladno, bio sam prije vani nego što sam s njome razgovarao unutra! Rekla mi je da napravim prigovor i da će ga ona razmotriti. Odgovor mi je došao prije 15-ak dana, no u njemu nije bilo ništa konkretno,” razočarano je rekao Šnajder u emisiji i dao svoje mišljenje o Ivani Šojat, zaposlenici HNK u Osijeku.

“Bila je s nama u Zagrebu kad sam se susreo s gospodinom Hasanbegovićem, do prije mjesec dana hvalila ga je da je najbolji ministar ikada! Ne mogu vjerovati da je promijenila mišljenje, iznenađen sam! Pitam je javno – Ivana, molim te odredi se! Stojiš li ti iza odluke Ministarstva kulture i ministrice Obuljen da se osječkom kazalištu umanje sredstva ili stojiš iza kazališta u kojem živiš i ljudi s kojima radiš?! Sad je vrijeme da se kaže, ‘Ivana, budi svoja! Znaš kako radimo, član si kolegija u kazalištu, znaš koliko ljudi rade i što nam sve treba. Reci nam Ivana, stojiš li iza odluke Ministartsva Nine Obuljen ili iza mene kao intendanta i svih ljudi u kazalištu koji krvavo rade i ostvaruju vrhunske rezultate?!”

Voditelj Bujice otkrio je u petak da je Ivanu Šojat jednom prigodom zvao u emisiju, ali je odustala pred samo snimanje jer joj je to zabranio Seid Serdarević iz Pule, kontroverzni šef privilegirane izdavačke kuće Fraktura, inače prijatelj Ive Josipovića i jedan od osnivača notornih ‘Kulturnjaka’. “Šojatica mi se raplakala na telefon i rekla da će joj Seid otkazati ugovor i da će ostati bez nekoliko desetaka tisuća kuna honorara, ako dođe u Bujicu,” rekao je Bujanec i zapitao se javno “kakva je to HDZ-ova kandidatkinja koju ucjenjuje notorni ljevičar i jugoslaven?!”

Bujančeve riječi potvrdio je i Šnajder: – Žao mi je da se promijenila toliko unutar samo mjesec dana! Kada je ulazila u kampanju, govorila je da zna svoj put, a ovo što ste rekli je istina: iz Frakture su joj zaprijetili da će imati problem s izdavanjem knjiga, ako dođe u vašu emisiju!
Inače, dr. Hasanbegović je kao ministar Ivanu Šojat imenovao u Povjerenstvo za dodjelu novčanih potpora za književno stvaralaštvo, rečeno je u emisiji. Odmah nakon imenovanja ona je lobirala za Mani Gotovac i druge “Kulturnjake”. Hasanbegovića je napala ničim izazvana, bez osobnog razloga, po nalogu frakcija unutar HDZ-a.

POHVALILA TITA NA FEJSU, PA OBRISALA KOMENTAR!

U emisiji je otkriveno da je Šojat na facebooku pohvalila Josipa Broza Tita i njegovu unuku Sašu Broz. Status je u međuvremenu obrisan, ali je Bujica došla do ‘screenshota’. Bujanec je rekao gledateljima da sami prosude zašto je Šojat obrisala komentar u kojem je pisalo: “Saša Broz je pristojna, obrazovana i kulturna žena, dama. Zar je problem u tome što joj je Tito djed? Dajte, molim Vas! Takvih razmišljanja se grozim… Nije Tito bombardirao Osijek i Slavonski Brod, nego velikosrpski mračnjaci… Osim toga, zar mislite na unuke prenositi grijehe njihovih djedova!?”

“Tito je bombardirao Osijek na način da su njegova ideologija i ostavština, njegova petokraka, JNA i njegovo bratstvo i jedinstvo, njegov federalni ustav iz ’74.u nasljedstvo ostavili agresiju na Hrvatsku! Ovo bih mogao pripisati političkom neiskustvu, međutim ni u kakvom kontekstu pripadnik HOS-a ne može o Titu govoriti pozitivno! Usporedite Ivanu Šojat s Brunom Esih koja je britka i jasna oko tih stvari! Esih ne kalkulira, ljudi su to prepoznali i zato je vole,” rekao je Đapić.

Komentirajući Sašu Broz, voditelj Bujice je javnosti otkrio još jedan vrlo zanimljiv podatak: “Davor Bernardić je danima nagovarao Titovu unuku da bude zamjenica Anki Mrak-Taritaš u ime SDP-a, u utrci za Zagreb! No, Saša Broz je predsjedniku SDP-a ipak dala pedalu!”

“To što je Saša Broz unuka Tita, manje je bitna činjenica, no njezin kulturni rad jasan je pokazatelj da je Ivana Šojat nije smjela braniti. Veliko je pitanje koja je danas stvarna pozicija Ivane Šojat?! Ona brani Frljićev krug, pa Saša Broz u njega spada! HDZ i Obuljen dali su novac Marulićevim danima, neka, ali u sklopu njih održava se predstava koja je čista blasfemija i sotonizam koja vrijeđa hrvatske katolike i sve kršćane, sve vjernike! Osijeku oduzmeš novac i daš ga Frljiću! I to radi vlast koja se poziva na pripadnost HDZ-u i demokršćanskim vrijednostima! Hasanbegovićevo oduzimanje novca kvazi udrugama najbolje je što se dogodilo Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina, a zbog toga je srušen,” dodao je Đapić.

Bujanec je u emisiji otkrio da su status protiv Hasanbegovića napisali drugi u ime Ivane Šojat, što je ni malo ne amnestira jer ga je ona ipak objavila. “Autor je osoba koja je svojedobno opljačkala pukovnika Ivicu Pandžu Orkana i veličala NDH u nekim ranijim tekstovima, a sada je ljubomorna na Hasanbegovića i odrađuje prljave poslove za pojedince iz trenutačnog vrha HDZ-a,” rekao je voditelj.

“Žao mi je što je Ivana pristala da drugi za nju pišu takve stvari. Ovo je nju praktički eliminiralo iz ozbiljne utakmice u Osijeku! Cijela priča iskonstruirana je zbog toga da se napadne Brunu Esih i preko nje obračuna s Hasanbegovićem. Apsolutno podržavam Brunu Esih! Prvi put sam je čuo na Bleiburškom polju 2015. i oduševila me! Sav svoj rad i istinsko domoljublje je sublimirala u taj govor i ona je jedno od najvećih osvježenja hrvatske politike. Naravno da je takav sustav vrijednosti opasan za konkurenciju u HDZ-u, ali i za ljevicu,” bio je jasan Anto Đapić.

SDP-u JE BOLJE DA ŠUTI O HOS-u, PAPALI SU IZ RUKE TODORIĆU, A SADA GA CIPELARE!

Đapić je komentirao i HOS-ovu ploču u Jasenovcu koju bi SDP htio skinuti u roku 8 dana, a iz statuta veteranskih udruga ukloniti pozdrav ‘Za dom spremni’.

“Kada bih se bojao vrabaca, nosio bih praćku uza se! Nije problem nama SDP, nego kako će se ponašati HDZ i Most. Oni će se uplašiti ove interpelacije. Zadnjih dana je bilo dosta pritisaka, čak i iz crkvenih krugova i Vlade, pokušaja da se uvjeri udruge HOS-a grada Zagreba da skinu ploču u Jasenovcu! Kategorični su da to neće napraviti! Ako će hrvatska Vlada i policija pod okriljem noći skinuti ploču, mi smo u ‘win win’ situaciji.

Odluče li se za tako nešto, napravit će katastrofalnu pogrešku. Ploča im je samo povod da ponavljaju tisuću puta istu laž. Onaj tko želi uništiti HOS i taj pozdrav, želi uništiti Hrvatsku! Mislim da Plenković ipak neće prijeći Rubikon i probati skinuti ploču. SDP-u je bolje neka šuti i neka se bavi svojim problemima. Papali su iz ruke Todoriću, a sada su najglasniji u njegovu cipelarenju!”

ŠTERC: KRIVA JE POLITIKA, ZNA SE ČIJA!

Pred kraj emisije puštena je izjava vodećeg hrvatskog demografa dr. Stjepana Šterca koji je izrekao alarmantne podatke o Osijeku i Slavoniji. I Šterc je začuđen napadom Ivane Šojat na Zlatka Hasanbegovića, kojeg poznaje dugo i podržava.

“Na godišnjoj razini prirodni pad u Osijeku je oko 420 ljudi, županije oko 1.600, a regije 4.500. Što se tiče iseljavanja, na razini Osijeka taj broj iznosi oko 1.200 ljudi, znači da je ukupni gubitak stanovništva u gradu 1.600 do 1.700 ljudi godišnje, na razini županije 3.500 ljudi, a na razini regije, dakle svih pet slavonskih županija 11.500 ljudi!

Podaci su izrazito negativni. To je prema podacima DZS-a, a kad ubrojimo podatke stranih zemalja, dolazimo do rezultata od 2.000 nestalih ljudi godišnje iz Osijeka, na razini županije oko 10 tisuća, a iz cijele regije Slavonija preko 25 tisuća! To su brojke koje moraju zabrinuti svakoga, pogotovo one koji idu na lokalne izbore.”

> Peternel: Počinje besramni Marš za znanost

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Tihomir Vinković: Temeljni problem su oni teroristi koji su već ovdje, a ne toliko ovi koji će se vratiti

Objavljeno

na

Objavio

Mogu li se europske države oduprijeti zahtjevu američkog predsjednika Donalda Trumpa da prihvate oko 800 boraca takozvane Islamske države uhvaćenih u Siriji?

Kako tretirati njihove supruge i udovice, koje same ili s djecom traže povratak u svoje matične zemlje? Hoće li Europu preplaviti džihadisti? Nosi li predstojeće razdoblje novu eskalaciju terorizma? Trebaju li europske države dopustiti povratak boraca tzv. Islamske države i njihovih obitelji? To su neka od pitanja na koje smo pokušali dobiti odgovore u emisiji Otvoreno.

Već se dulje vrijeme govori da je takozvana Islamska država pred slomom, a to potvrđuju i posljednji podaci s terena.

– Slom je zapravo prava riječ. Vode se posljednje operacije protiv 500-tinjak džihadista koji se nalaze na istoku Sirije kod granice s Irakom, a radi se o pokrajini Deir ez-Zor. Teritorijalno, Islamska država bi trebala nestati. Kalifat je u jednom trenutku imao teritorij veći od Velike Britanije na kojem je bilo više od deset milijuna ljudi. S druge strane Islamska država živi u Indoneziji, Filipinima, u zapadnoj Africi. Ona se i dalje širi, objašnjava Željko Trkanjec.

Pred nama su veliki problemi u Siriji, čak možda i veći nego u ratno doba. Tu je pitanje izgradnje porušene zemlje, humanitarni problemi te problem veliki naraštaj terorizma. Po Europi i po svijetu porast će teroristički napadi, jer će sada naći nove moduse, priključiti se drugim terorističkim organizacijama, pojašnjava stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec.

– Ne očekujem tako brzu stabilizaciju toga prostora, dodaje.

Pitanje je i što će SAD napraviti po pitanju Sirije.

– Amerikanci tamo službeno nisu izveli intervenciju za razliku od Rusije i Irana. Oni su bili više prisutni na dijelu gdje su Kurdi te granica s Turskom. Oni su tamo došli “završiti posao”. Naravno da će SAD zadržati tamo posebne postrojbe. Temeljni problem je oni koji su već ovdje, a ne toliko ovi koji će se vratiti. Ti koji se vraćaju, za njih se zna tko su, pojašnjava komentator HRT-a Tihomir Vinković.

Otprilike 1500 do 5000 ljudi koji su se borili, već su se vratili u Europu. Što znamo o njima?

– Svaka država ima sigurnosne agencije koje dijelom nadziru tu situaciju. No, oni se ne mogu kontrolirati 24 sata dnevno. Vi zapravo za dobar dio ljudi ne znate da su bili tamo, dodaje Filip Dragović, savjetnik ministra Davora Božinovića.

Mogu li se europske države oduprijeti zahtjevu američkog predsjednika Donalda Trumpa da prihvate oko 800 boraca takozvane Islamske države uhvaćenih u Siriji?

– Sve bi ih zemlje trebale primiti, osim ako se oformi sud u Iraku ili Siriji gdje bi se sudilo tim ljudima, ako dakle imaju državljanstvo zemalja Europske unije. Posebno žene i djecu će morati primiti, kaže Tihomir Vinković.

– Trump svašta govori, a službe često zanemaruju njegove tvitove. Ne stoji njegova ideja da će ih pustiti jer postaju prijetnja. Mogu u Afganistan itd., neće oni tako lako do Europe, smatra Trkanjec dodajući da su sve terorističke napade u Europi izvodili “domaći” koji su živjeli na tom području, a ne oni koji su došli s ratišta na Bliskom istoku.

– Postavlja se pitanje je li moguće borce deradikalizirati jer će se oni prije ili kasnije naći na slobodu. Nijemci tvrde da je to kod nekih moguće jer su razočarani onime što su doživjeli na ratištu, kaže Trkanjec dodajući da se će oni sigurno biti pod prismotrom.

Filip Dragović postavlja i pitanje hoće li društva prihvatiti “rehabilitirane borce” Islamske države.

– EUROPOL i Interpol imaju pune baze podataka, na sigurnosnom polju je puno napravljeno, ali je ovo pitanje šire od sigurnosnog.

Što se tiče susjedne BiH, petorica Afganistanaca su uhićeni, a povezani su s međunarodnim terorizmom.

– Trebamo vidjeti o kakvoj se povezanosti radi, pretpostavljam da je tu bila jaka međunarodna suradnja. Nije jasno s kojom terorističkom organizacijom su povezani i o kakvim se djelima radi, dodaje Dragović.

BiH jako dobro rješava pitanje terorizma, a zbog uloge islamske zajednice u tom društvu, za razliku od zapadne Europe gdje islamski centri nisu pod kontrolom država.

– Važno je spomenuti zakon koji je donijela Austro-Ugarska 1916. godine kada je islam postao službena religija u BiH. Ne postoji suživot, već život te zajednice. Islamska zajednica u BiH i Hrvatskoj je odigrala ogromnu ulogu da se pokušaji radikalizacije maksimalno minoriziraju, zaključuje Željko Trkanjec.

 

BiH sprema akciju protiv terorista: Treba zatvoriti kritične točke na granici

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrvatska i Srbija daleko od dogovora o granici

Objavljeno

na

Objavio

Godinu dana nakon susreta Kolinde Grabar-Kitarović i Aleksandra Vučića u Zagrebu i dogovora da dvije države u iduće dvije godine pokušaju usuglasiti rješenje o granici, između Zagreba i Beograda suglasja o tome još nema. Pozicije su najudaljenije kada je u pitanju razgraničenje na Dunavu.

U veljači prošle godine dvoje predsjednika dogovorilo se da će Hrvatska i Srbija u dvije godine pokušati postići dogovor oko granice, a ne uspiju li u tome obratit će ne nekom međunarodnom sudu.

Srbijanski je predsjednik tada rekao da Zagreb i Beograd imaju suprotna stajališta o granici.

Po Beogradu, iako je došlo do određenih pomaka po pitanju kopnene granice, Hrvatska i Srbija i dalje miljama daleko od dogovora o razgraničenju na Dunavu.

Državni tajnik u srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova Nemanja Stevanović kazao je u nedavnom intervjuu za Tanjug da su najveća prepreka sporazumu dva riječna otoka – Šarengradska i Vukovarska ada, pri čemu Zagreb, po njemu, inzistira na rješenju koje je suprotno međunarodnom pravu.

“Po pitanju Dunava, slažemo se samo da se gotovo ni oko čega ne slažemo, zato što problem vidimo potpuno drugačije. Oni ne žele promijeniti stajalište koje je u potpunosti u suprotnosti s međunarodnim javnim pravom”, rekao je Stevanović i dodao da nije preveliki optimist da će dvije države razgraničenja riješiti bez suda.

Hrvatsko je ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru Hini odbacilo srbijansku tezu o kršenju međunarodnog prava, ponovno istaknuvši da je bivša međurepublička granica hrvatskim osamostaljenjm postala i državna.

“Stajališta i zahtjevi Republike Hrvatske čvrsto su utemeljeni i u skladu su s međunarodnim pravom”, kaže MVEP i dodaje da Hrvatska traži da se u budući bilateralni ugovor o granici ugradi “bivša republička granica iz 1991. godine koja je danom osamostaljenja Hrvatske već postala međunarodna granica između Hrvatske i Srbije”.

Drugim riječima, Hrvatska traži da temelj dogovora bude katastar.

“Navedeno je potvrđeno i u mišljenju Badinterove komisije”, dodaje MVEP.

Beograd predlaže da granična linija ide sredinom rijeke, a kaže da bi katastarska podjela Hrvatskoj dala oko 10.000 hektara na lijevoj obali rijeke. Pritom navodi da je takav princip o granici između dvije države sredinom plovnog toka Dunava već primijenjen i u slučaju razgraničenja između Austrije i Njemačke, Rumunjske i Bugarske te Mađarske i Slovačke.

MVEP odgovara da međurepublička granica nikada nije bila na Dunavu.

“Bivša međurepublička granica, u skladu sa zakonodavstvom i hrvatske i srbijanske strane, bila je precizno utvrđena i nije bila na Dunavu, već se protezala, kako u Srijemu tako i u Baranji, vanjskim granicama općina svake republike koje su ujedno bile i vanjske granice katastara tih općina 1991.”, pojašnjava MVEP.

Ministarstvo također naglašava kako u nastavku pregovora očekuje da se “Srbija pridržava svojih više puta javno izrečenih načelnih stajališta o potrebi poštivanja bivših republičkih granica, kao jednog od temeljnih načela međunarodnog prava, te da to to primijeni pri oblikovanju svojih stajališta za cijelu granicu prema Republici Hrvatskoj jer za sada to prihvaća samo u jednom dijelu granice, u području Srijema”.

Međutim, Stevanović, koji je i nacionalni koordinator za rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, nije optimist u vezi dogovora o granici na Dunavu, ali jest u slučaju da pitanje granice dođe pred neovisno međunardono pravno tijelo koje bi donijelo konačnu odluku.

On smatra da će ona ići u korist Srbije ako se ne upletu “izvanpravni čimbenici”, odnosno ako Hrvatska ne bude koristila svoje članstvo u EU-u za “ucjenjivanje”.

“Nadam se da nećemo doći pred treću stranu, gajim optimizam, ali me iskustvo rada s Hrvatskom naučilo da prije svega treba biti realist, a kad ste realist radeći s Republikom Hrvatskom, niste veliki optimist”, citira Tanjug Stevanovića koji smatra da Hrvatska nakon iskustva sa Slovenijom i arbitražnim sudom neće pristati na takvu opciju već da će se, ako do toga dođe, ići na Međunarodni sud pravde u Den Haagu.

Stevanović ipak dodaje da je na sastanku međudržavnog povjerenstva za granice prošle godine došlo do određenog pomaka kada je riječ o kopnenom dijelu granice.

Hrvatska strana naglašava da je na njezin poziv u Zagrebu u lipnju 2018. održan sastanak povjerenstva za granice, a potkraj prošle godine i jedan sastanak stručne radne skupine.

“Sada očekujemo poziv srbijanske strane za novu sjednicu, a nadamo se da će ona biti održana uskoro”, dodaje MVEP.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari