Pratite nas

Pregled

Darko Pavičić: Patrijarh Irinej je poslao dva pisma Papi Franji optužujući kardinala Stepinca

Objavljeno

na

Hoće li papa Franjo odgoditi kanonizaciju blaženog Alojzija Stepinca? Papa je poručio da su se u postupku pojavile nejasne povijesne točke i da se zbog toga obratio za pomoć srpskom patrijarhu Irineju.

Mješovita komisija hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka prije gotovo dvije godine završila je s radom. Zašto Papa još čeka s odlukom?

Na ta i brojna druga pitanja u emisiji urednika i voditelja Damira Smrtića odgovore će pokušati dati gosti: don Anton Šuljić, pomoćnik direktora Kršćanske sadašnjosti; Ivan Markešić, sociolog religije; Darko Pavičić, novinar Večernjeg lista i Silvije Tomašević, dopisnik HRT-a iz Vatikana i Rima.

Silvije Tomašević, dopisnik HRT-a iz Vatikana i Rima, kaže kako ga je Papina poruka iznenadila na neki način iako ta odluka ne bi nikome trebala biti iznenađenje.

– Name, svi političari koji su dolazili kod Pape, od predsjednice države do premijera, su ga pitali o kanonizaciji kardinala Stepinca. Papa je ili prešutio njihova pitanja ili rekao – bit će ako Bog da. Dakle, nikada nije odgovorio jasno kakva je situacija. Znalo se, kada je Komisija završila s radom, da Srpska pravoslavna crkva nije donijela dokumente i navodno je to Papu, kažu neki, i naljutilo jer je odmah rekao da ono o čemu će se razgovarati na sastancima Komisije treba biti vezano uz dokumente, a ne proizvoljno ili se pozivati na dojam o tome kako se ponašao Stepinac za vrijeme Drugog svjetskog rata, objasnio je Tomašević.

– Navodno je stigao neki novi dokument, o čemu se radi nitko ne zna osim Pape. Pitao sam to i pročelnika Kongregacije za pitanje svetaca kardinala Angela Becciua i on je rekao da zna da je došao neki dokument ali da ne zna o čemu je riječ, da sve u rukama ima Papa i da on odlučuje, rekao je Tomašević dodavši da se ne zna niti od kuda je došao taj dokument.

– Papa to nije spomenuo, govorio je samo o povijesnom događaju, povijesnom dokumentu. Nije govorio niti o tome da je pod sumnjom kanonizacija kardinala Stepinca, jednostavno je rekao a još postoje neke nejasnoće koje treba raščistiti. Bolje da se dođe do istine nego da se nekoga proglasi svetim a postoje neke sumnje, ističe naš dopisnik iz Rima.

Kaže kako je stekao dojam da se Papa ljuti kada ga pitaju o Stepincu.

Don Anton Šuljić, pomoćnik direktora Kršćanske sadašnjosti, smatra da je Papina izjava, osim što je neprecizna, pomalo i zbunjujuća.

– U kontekstu u kojem je izrečena može se razumjeti da je Papa baš govorio u kontekstu odnosa prema pravoslavlju. On hoće, i na slijedu je ostalih papa prije njega koji su pokušavali doći do pravoslavlja. Papa se na kraju i uspio naći s Kirilom na Kubi, nešto je pomaknuto, ali nema tu pravih pomaka, kaže Šuljić.

– Ono što je mene dosta zasmetalo u Papinoj izjavi je to što je upravo patrijarha Irineja naveo kao velikog patrijarha. Hrvatska biskupska konferencija je 18. studenog 2018. Papi uputila otvoreno pismo u kojem je nabrojala kako se taj patrijarh ponaša i izražava. Papa na to pitanje nije odgovorio dva mjeseca. Sinoć sam saznao da je Papi to pismo prevedeno, odnosno da je pismo dobila Sveta stolica. Ja ne znam je li ga Papa na kraju primio, volio bih da nije jer patrijarhove izjave su krajne neprimjerene i opasne, ustvrdio je istaknuvši kako će vrlo teško s tim patrijarhom doći do istine.

Kaže kako ima osjećaj da su sada hrvatski vjernici malo ljuti na Papu što nije dobro niti za hrvatske vjernike niti za Papu.

Ivan Markešić, sociolog religije, smatra da je ova Papina izjava s pravom uzrujala hrvatsku javnost i hrvatske vjernike.

– Papa Franjo je jedan od najvećih i najznačajnijih Papa u suvremenoj povijesti Katoličke crkve. Zašto? To nije Papa koji traži sukobe niti s islamom niti s pravoslavljem niti s protestantizmom niti s bilo kojim drugim nekršćanskim religijama, čak niti s ateistima i agnosticima. On želi graditi mostove, želi rušiti zidove. On želi stvarati jedno kršćansko bratstvo, ljudsko bratstvo, dakle kako doći do pomirenja. On je davno govorio o dva dobra naroda, Hrvatima i Srbima, i traženju načina kako da se pomire. I ako ćemo se mi miriti samo tako da drugima govorimo – vi ste počinili ovo i ono – tu nema pomirenja, ustvrdio je Markešić.

– On je Sveti Otac Katoličke crkve i on prihvaća druge autokefalne crkve koje imaju svoje patrijarhe koji su sveti, I on s njima razgovara i on je sve njih nabrojao u svojoj izjavi i rekao je da s njima traži određeno rješenje. U ovom slučaju proglašenja svecem kardinala Stepinca, koje uopće nije upitno, ali u stvaranju odnosa s pravoslavljem, budimo posve iskreni, proglašenje jednog nacionalnog blaženika svecem nije bitno, istaknuo je.

– Papa ovdje promovira temeljne kršćanske vrijednosti, njegovi nastupi su globalizacija kršćanstva i on želi kazati da je potrebno imati solidarnosti, opraštanja, prihvaćanja drugoga, različitoga. Proces kanonizacije nije zaustavljen, na njemu se i dalje radi. Smatram da ovo što Papa Franjo radi je na dobrobit Katoličke crkve u Hrvatskoj, na dobrobit Pravoslavne crkve u Srbiji. Treba pronaći način kako da se ti prijepori koji postoje u povijesti riješe, naći načine oprosta. Kad će netko iz Srpske pravoslavne crkve ili iz hrvatske Katoličke crkve izaći pred hrvatsku i srpsku javnost i kazati – tražim oprost, saginjem glavu, nudim oprost, zapitao se.

Na to mu je don Anton Šuljić replicirao da su hrvatski biskupi to učinili otvorenim pismo na što je Markešić odgovorio da se to isto očekuje i s druge strane.

– Traži se jedan zajednički nastup da se dođe do pomaka u pomirenju i traženju izlaza iz postojeće situacije, ustvrdio je.

Darko Pavičić, novinar Večernjeg lista kaže da ovo nije prvi put i da Papa Franjo nije iznimka u traženju zajedništva na našem području.

– Međutim ovdje postoje neke nelogičnosti u Papinoj izjavi. Papa kaže da je tražio pomoć od patrijarha Irineja što nije istina. Patrijarh Irinej je poslao dva pisma Papi Franji optužujući kardinala Stepinca. Prvo je poslao u travnju 2014. na koje Papa nije odgovorio pa mu je 2015. pisao ponovno. Papa da uđe u problematiku na najkorektniji način osniva zajedničku komisiju Hrvatske biskupske konferencije i Srpske pravoslavne crkve u kojoj izričito traži da budu biskupi i episkopi i povjesničari s obje strane. Tražio je da svi donesu dokumente koji potvrđuju njihove tvrdnje. Komisija je dobila fiksni rok da riješi to pitanje, a s radom je završila tako da je svatko ostao na svojim pozicijama. Srpska strana koja je optuživala Stepinca nije podastrijela nikakve dokumente. I nakon svega toga što se dogodilo i to na njegovu inicijativu Papa sada kaže – mi tražimo istinu. OK traže istinu, ali je mogao reći koju istinu. Zašto se do istine nije došlo ako je Komisija radila godinu dana s njegovim potpunim povjerenjem, zapitao se Pavičić dodavši da je Papa mogao reći da imaju dokument koji je doveo u pitanje ono što do sada znamo. Ovako, kaže, bila je to jedna konfuzna izjava koja je sve zbunila.

– A kada se govori o globalnim odnosima, dobrim odnosima pravoslavnog i katoličkog svijeta, nema čovjeka na svijetu koji nije za to. Mora biti stvarno fanatik onaj koji to ne želi. Ali se pitam je li ova izjava Pape Franje doprinijela dobrim odnosima katolika i pravoslavaca na ovom našem mikropodručju. Bojim se da nije, ustvrdio je Pavičić.

 

Nadbiskup Želimir Puljić: Uplitanje SPC u Stepinčevu kanonizaciju predstavlja presedan u Katoličkoj Crkvi!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

‘Krila Oluje’ i ‘Patrouille de France’ izveli zajednički prelet i trenažne letove

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HRZ / M. Karačić

Hrvatska “Krila Oluje” i francuska “Patrouille de France” izvele su zajednički prelet iznad zadarskog kanala i trenažne letove u vojarni u Zemuniku

Francuska akrobatska grupa „Patrouille de France“ sletjela je u četvrtak, 19. rujna 2019. sa 10 aviona Alpha Jet u vojarnu „Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku u dvodnevni prijateljski posjet akrobatskoj grupi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) „Krila Oluje“.

Ovo je prvo gostovanje „Patrouille de France“ u Hrvatskoj, a „Krila Oluje“ su ih dočekala u blizini Zadra gdje su iznad zadarskog kanala izveli zajednički prelet s ukupno 14 aviona, priopćio je MORH

Formaciju je predvodio vođa „Krila Oluje“ satnik Darko Belančić, a iz jednog od aviona Pilatus PC-9M dobrodošlicu Francuzima poželio je zapovjednik 93. zrakoplovne baze brigadir Mario Pleša.

Pozdravni prelet dvaju nacionalnih akrobatskih grupa u Zadru pratio je i veleposlanik Francuske Republike u Hrvatskoj Gaël Veyssière u pratnji načelnika stožera 93. zrakoplovne baze HRZ-a pukovnika Borisa Panića.

Nakon slijetanja u bazu u Zemuniku provedene su pripreme za trenažne letove. Tako su na trenažnom letu „Krila Oluje“ u avionima Pilatus PC-9M u zadnjim kabinama letjeli piloti „Patrouille de France“, a zatim su članovi grupa zamijenili uloge gdje su piloti „Krila Oluje“ po prvi puta letjeli sa francuskim kolegama u avionima Alpha Jet.

Satnik Belančić tom je prigodom kazao kako su nakon „Frecce Tricolora“ i „Red Arrowsa“ ugostili još jednu prestižnu akrobatsku grupu te time potvrdili iznimno dobre i prijateljske odnose sa najpoznatijim svjetskim akrobatskim grupama. „Posebno impresivan bio je pozdravni zajednički prelet iznad zadarskog kanala i na neki način najavio kako će izgledati nebo iznad Zadra 30. svibnja iduće godine na prvom međunarodnom vojnom zrakoplovnom mitingu „CROIMAS 2020“. Naravno, to je bila i neizbježna tema naših razgovora s pilotima „Patrouille de France“ koji pozdravljaju odluku o organizaciji hrvatskog mitinga, a kroz zajedničke trenažne letove imali smo jedinstvenu prigodu upoznati sve elemente naših letačkih programa“, iznio je satnik Belančić.

Vođa grupe „Patrouille de France“ bojnik Clément Racine zahvalio se na sjajnom dočeku te kazao kako bi vrlo rado došli na „CROIMAS 2020“. „Odluku o sudjelovanju donijet će naše zapovjedništvo, no svi smo već danas impresionirani dolaskom u Zadar i kod naših domaćina „Krila Oluje“. Zajednički let je bio poseban doživljaj, posebno nosim sliku negativnog leta, sve je uistinu fantastično“, iznio je bojnik Racine.

“Krila Oluje” su dosad jednom nastupila u Francuskoj (2017.) na zrakoplovnom mitingu u Zrakoplovnoj bazi St. Dizier, a uz suradnju s „Patrouille de France” imaju odličnu povezanost i s jednim od najboljih svjetskih pojedinačnih nastupa „Rafale Solo Display”.

Akrobatska grupa francuskog ratnog zrakoplovstva „Patrouille de France“ je osnovana 1953., a matična zrakoplovna baza im je Salon-de-Provence. Lete u sastavu od osam aviona Dassault Alpha Jet i jedina su akrobatska grupa u svijetu koja je imala pilotkinju na poziciji vođe grupe (2009. – 2010. bojnica Virginie Guyot).

Prvi zrakoplovni miting na kojem su „Krila Oluje“ i „Patrouille de France“ nastupali zajedno bio je “Kecskemet Airshow 2007” u Zrakoplovnoj bazi Kecskemet u Mađarskoj i od tada do danas praktički nije bilo sezone u kojoj se „Krila Oluje“ i „Patrouille de France“ nisu susreli na barem jednom međunarodnom vojnom zrakoplovnom mitingu te su grupe razvile profesionalnu i prijateljsku povezanost i suradnju.

Među napoznatijim patronima „Patrouille de France“ na godišnjoj razini mogu se istaknuti Alain Delon (1988.), Princ Albert II (1993.) i Carla Bruni Sarkozy (2010.).

Avion na kojem lete „Patrouille de France“ Dassault Alpha Jet postiže maksimalnu brzinu od oko 1 000 kilometara na sat dok je maksimalna visina leta oko 14 000 metara.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Mladen Novosel: I dalje očekujemo raspisivanje referenduma

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel izjavio je u četvrtak da, unatoč najavi premijera Andreja Plenkovića da prihvaća zahtjeve inicijative “67 je previše”, i dalje očekuje raspisivanje referenduma o promjenama uvjeta odlaska u mirovinu.

Pokretači sindikalne inicijative “67 je previše”, u sklopu koje je više od 740.000 građana dalo potpis za održavanja referenduma o vraćanju granice za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina, komentirali su najavu Plenkovića da će Vlada u cijelosti prihvatiti prijedloge inicijative i Hrvatskom saboru uputiti prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju.

Novosel je rekao Hini da, unatoč tome, i dalje od predsjednika Hrvatskog sabora traži raspisivanje referenduma o promjenama uvjeta za odlazak u mirovinu.

“Zašto bi mi vjerovali predsjedniku Vlade i Vladi da će to učiniti, na tragu sve one kampanje koju je Vlada provodila protiv naše referendumske inicijative”, kazao je Novosel.

Izrazio je žaljenje što Vlada takvu odluku nije donijela u lipnju, kada je inicijativa “67 je previše” predala potpise u Sabor.

“Građani su potpisima poručili da bi oni na referendumu promijenili postojeće mirovinske zakone, da bi oni sami odlučivali kakve mirovinske zakone žele. Neovisno o tome, ako Vlada želi donijeti novi zakon, to je njeno pravo, no mi nećemo sudjelovati u nikakvim razgovorima oko tog novog zakona. Vlada ga može donijeti sama, međutim naše je stajalište i dalje da se to treba riješiti referendumom”, istaknuo je.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da sindikati primarno očekuju raspisivanje referenduma jer su građani referendum i tražili.

No, ocijenio je da su sindikati u drugu ruku zadovoljni, jer se prihvatilo to što su tražili.

“Pomalo jesmo iznenađeni, iako ne previše. Sve tri sindikalne središnjice moraju sjesti i vidjeti u kojem pravcu ćemo dalje reagirati, to treba biti dogovor svih nas”, kazao je Sever Hini. (Hina)

 

Plenković: Prihvatit ćemo sve zahtjeve inicijative 67 je previše

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari