Pratite nas

Gospodarstvo

Dašak optimizma – potrošnja već porasla 22 posto

Objavljeno

na

Nakon popuštanja mjera, potrošnja je u tjedan dana porasla za petinu, ali još je 16 posto niža nego u istom periodu lani, piše u subotu Večernji list.

Unatoč Vladinoj najavi o očekivanom padu ovogodišnjeg BDP-a od 9,4 posto, tjedan iza nas donio je tračak optimizma među gospodarstvenike, navodi dnevnik.

Hrvatsko gospodarstvo, kao i ekonomije drugih zemalja, teško je pogodilo uvođenje mjera ograničenja zbog pandemije koronavirusom. Opća slika prvog ovogodišnjeg kvartala uglavnom je negativna, Europska unija bilježi pad BDP-a od 2,7 posto, eurozona 3,3 posto, a za Hrvatsku još ne postoje podaci.

Ima procjena da prvo hrvatsko tromjesečje ne mora nužno biti u negativnoj zoni jer je karantena počela u drugoj polovici ožujka, a minusi koji su zabilježeni u EU uglavnom su posljedica blokade u Kini i prekida robnih tijekova s tom zemljom.

Trgovina na malo u ožujku smanjena je kod nas sedam posto, najviše od siječnja 2010., čime je prekinut višegodišnji niz rasta potrošnje. Ostali službeni podaci još se čekaju, Vlada očekuje da će ovogodišnji BDP pasti između 9 i 10 posto, slično kao što je to predvidio i MMF, no kod ove procjene puno je nepoznanica.

Svakako daje nadu podatak ministra financija Zdravka Marića da se ovaj tjedan, nakon labavljenja mjera ograničenja, potrošnja počela oporavljati te je promet putem fiskaliziranih računa bio za petinu (22 posto) veći u odnosu na tjedan prije, kada su radile samo benzinske, kiosci i maloprodaja.

No, još je to oko 16 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Povratak potrošnje dobar je znak za poduzetnike jer im se određeni prihodi slijevaju na račun, no proračun ga uglavnom neće osjetiti jer se oko 90 tisuća tvrtki nalazi u razdoblju mirovanja plaćanja javnih davanja, donosi Večernji list, prenosi Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Moratorij nije besplatan – iznos koji ćete vratiti banci bit će veći

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo 40.000 građana zatražilo je od banaka moratorij na otplatu kredita zbog pandemije koronavirusa. Do sada je određena polovica zahtjeva, a banke su nudile najmanje tri, a najčešće i do šest mjeseci počeka. Međutim, moratorij nije besplatan pa će iznos koji ćete na kraju vratiti banci ipak biti veći.

Dijana Dorontić dobro zna da moratorij ima svoju cijenu pa ga u ovoj situaciji ipak nije tražila.

– Postoje dodatni troškovi na koje ljudi nisu računali koji će im se pokazati kasnije kroz anuitete jer taj moratorij je samo dio koji se odnosi na dio glavnice, a kamatu morate i dalje plaćati, kazala je Dorontić za HRT.

Upravo zbog toga moratorij su tražili samo oni koji su to morali zbog svoje situacije.

– Oni kojima je plaća smanjena, oni su u obiteljskom krugu pokušavali naći način da ne uzmu moratorij kad su vidjeli troškove povećanja ukupne cijene kredita koja će se u konačnici dogoditi, kaže Sandra Žiga, voditeljica Udruge “Franak”.

Korisnik kredita za vrijeme moratora može plaćati samo kamate. U slučaju da nema novca, sad ne plaća ništa, no povećava mu se za iznos kamate glavnica nakon isteka moratorija što znači ili će mu mjesečni obrok biti veći ili će iznos platiti na kraju otplate kredita.

– Kamate se ne naplaćuju sad, one će se obračunavati i građani će to platiti, ali kod stambenog kredita to stiže tek za 10 godina. Znači, što ga dulje produljujete, nažalost, trošak moratorija mora biti veći, objašnjava Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

Kad je riječ o moratoriju, u povoljnijem su položaju oni koji su se manje zadužili, na kraće razdoblje i pri kraju su otplate.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Lipanj spašen, očekuje se dolazak do milijun gostiju

Objavljeno

na

Objavio

Lipanj bi prema opreznim prognostičarima mogao donijeti desetak posto, a prema optimističnijima i do 30 posto prometa iz lanjskog šestog mjeseca, kad je Hrvatska imala više od tri milijuna turista i 15 milijuna noćenja, piše u petak Večernji list.

Hoće li Jadran na kraju u lipnju ugostiti tristotinjak tisuća ili se možda približiti i cijelom milijunu turista ovisi o puno faktora, od razvoja epidemiološke situacije do brzine reakcije, fleksibilnosti i volje u europskim državama da omoguće inozemna putovanja.

Prije mjesec dana lipanj je bio posve prekrižen i činilo se da će biti super ako turisti počnu pristizati i u srpnju. Ali čini se da ni šesti mjesec ipak nije posve izgubljen. Otkaza ima i dalje, no lavina je zaustavljena, a kapne i pokoja nova rezervacija, piše dnevnik.

Led će sada u svibnju probiti poslovni gosti i vlasnici kuća za odmor, plovila i nešto malo mobilnih kamp-kućica jer se kampovi tek počinju otvarati. No, nastavi li se situacija s koronavirusom smirivati, lipanj bi, prema opreznim prognostičarima, mogao donijeti desetak posto, a prema optimističnijima i do 30 posto turističkog prometa iz lanjskog šestog mjeseca kad je Hrvatska upisala nešto više od tri milijuna turista i oko 15 milijuna noćenja.

Hoće li jadranski domaćini na kraju u lipnju ugostiti tristotinjak tisuća ili se možda čak približiti i cijelom milijunu turista, ovisi o puno faktora, od razvoja epidemiološke situacije do brzine reakcije, fleksibilnosti i volje u europskim državama da omoguće inozemna putovanja.

Kako bilo, nada se budi da bi turistički gubici ove godine mogli biti nešto manji nego se činilo u prvi mah kad je COVID-19 buknuo u Europi. Ali paralelno raste i lagana nelagoda od tog priželjkivanog turističkog vala i pandemija jadranske domaćine dovodi u jednu pomalo shizofrenu situaciju: vape za gostima, a istovremeno se, pogotovo u obiteljskom smještaju, pribojavaju primiti ih pod svoj krov.

Turistički profesionalci, s iskustvom vođenja i velikih hotelskih kompanija i kuća za iznajmljivanje, na to imaju reći samo jedno: “Naši su epidemiolozi odradili odličan posao. I nadalje trebamo imati povjerenja u njihove odluke. Oni će znati kako treba reagirati i u nekoj eventualnoj situaciji vezano uz turizam. Na nama je samo da se pridržavamo onog što kažu. Vraćanje u normalu nosi neki rizik, ali našem gospodarstvu treba restart, a tko ga u Hrvatskoj može pokrenuti ako ne turizam”, piše u petak Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari