Pratite nas

Pregled

Davor Bernardić ostaje na čelu SDP-a

Objavljeno

na

Danas oko 15 sati Davor Bernardić potvrđen je kao predsjednik SDP-a. Glavni odbor stranke izglasao mu je povjerenje sa samo 4 suzdržana glasa, a svi ostali bili su za njegov ostanak na čelu stranke.

Glasanju je prethodilo više od četiri sata rasprave, a uoči glasovanja stranke Bernardić se u svojim izjavama, između ostalog, dotaknuo i obiteljskog zakona, među brojnim drugim temama, piše Jutarnji list.

“SDP inzistira na istini o Agrokoru, SDP inzistira na formiranju istražnoga povjerenstva o Agrokoru koji će rasvjetliti istinu o njemu, SDP inzistira da na istražno povjerenstvo dođu premijer Andrej Plenković i Ivica Todorić i objasne što su radili na tajnim noćnim sastancima u vladi”, istaknuo je Bernardić na početku sjednice Glavnog odbora SDP-a.

Ponovno je pozvao Plenkovića da što prije osnuju povjerenstvo za Agrokor jer je to, smatra, tvrtka koja svojim dugovima ugrožava svako peto radno mjesto u Hrvatskoj.

“To je slučaj koji liči na brakorazvodnu parnicu HDZ-a i Todorića koji su godinama hranili tu nema, a sada dugovi te nemani prijete da progutaju cijelu Hrvatsku. To im ne smijemo dopustiti”, rekao je.

Bernardić je naglasio i da, ako postoji i malo istine u navodima i iznesenim optužbama na račun Plenkovićeve vlade, ta vlada i Plenković moraju otići.

“Vlada i Plenović, kojega su dosada krasili neodlučnost, nečinjenje i odgađanje, dobili su optužbe za muljažu i kriminal. I to ozbiljne optužbe”, ustvrdio je.

Istaknuo je da Hrvatskoj moraju objasniti tko je pisao “lex Agrokor”, je li onaj tko ga je pisao u vezi s nekim od članova vlade ili premijerom Plenkovićem osobno. Naglasio je i da je SDP odgovoran da nikada ne poklekne pred razotkrivanjem kriminala i korupcije i uvijek inzistiraju na istini.

Predsjednik SDP-a rekao je i da, za razliku od pola Plenkovićeve vlade, nije sudjelovao u pretvorbi i privatizaciji i podjeli ‘plijena’ , poručivši kako i ovih dana Plenković zajedno s svojim koalicijskim partnerima – dijeli plijen.

Predsjednik SDP-a poručio je članovima Glavnog odbora da na sjednici žele proanalizirati situaciju kako bi krenuli put jačega i boljega SDP-a, jer samo jak SDP, ustvrdio je, zemlji može vratiti nadu i dostojanstvo, kao što je to i učinio do sada dva puta.

Bernardić želi jak SDP koji, uz ostalo, neće ustuknuti kada dođe do podmetanja, koji se bori za sve ljude u Hrvatskoj, koji potplaćenim radnicima omogućuje da imaju minimalnu plaću na razini 60 posto prosječne plaće, svim roditeljima dostupnost dječjih vrtića, bolje i kvalitetnije školovanje te koji starijima i nemoćnima omogućava dostojanstvo u starijoj životnoj dobi.

Istaknuo je i da SDP u Hrvatskoj svima želi omogućiti pravo na izbor karijere, fakulteta i pravo na izbor životnog partnera, a ne da nam vlada gura ovakav obiteljski zakon “koji nas gura u 15. stoljeće”.

Pozvao je članove Glavnog odbora da demonstriraju kako je SDP jedina alternativa koja može voditi Hrvatsku i da pokažu da zemlja zaslužuje ići naprijedradom i poštenjem.

Prije početka sjednice Glavnog odbora održana je sjednica stranačkog Predsjedništva.

Delegacija SDP-a, predvođena Bernardićem, na zagrebačkom groblju Mirogoju položila je vijence i zapalila svijeće na grobu bivšega predsjednika Hrvatskoga sabora Borisa Šprema na godišnjicu njegove smrti.

facebook komentari

Pregled

Biskup Komarica: Nestali smo pred očima političara i javnosti (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Kakav je danas položaj Hrvata u entitetu RS, koliko ih je uopće ostalo prema posljednjim podacima i što se može promijeniti razgovarali su u emisiji Dobro jutro na HRT-u s banjolučkim biskupom monsinjorom dr. Franjom Komaricom.

Biskup je rekao kako je Banjalučka biskupija od svih biskupija u Europa najviše stradala. Ja nisam ubijen, ali su ubijeni moji svećenici i vjernici, vjernici su protjerani. Svi šutimo, svi to znamo 25 godina, zna Zagreb, Bruxelles, Washington, rekao je biskup. Iznio je podatak da u 75 župa ima jedva 8 tisuća katolika, od 220 tisuća koliko ih je bilo do 1992. godine. 92 posto Hrvata protjerano je iz Republike Srpske. Nestali smo pred očima političara i javnosti. Pitam, je li to normalno?

Biskup Komarica zapitao je kako je moguće da je od silnog novca dobivenog iz Europske unije, za povratak Hrvata izdvojeno samo 3 posto.

Na pitanje kako danas žive Hrvati na tom području, biskup odgovara: To je starački dom – ostao im je samo ponos i nada. Ali na žalost nemaju podršku svojih političkih predstavnika.

Otkrio nam je kako su mu određeni političari u Bruxsellesu, na njegove zamolbe da pomognu zemlji, rekli da im ne treba pravna država nego kontrolirani kaos.

Sa žalošću kaže kako su iseljeni Hrvati za njega živi mrtvaci jer svaki čovjek u sebi ima želju za slobodom i ljubav prema rodnom mjestu. Čovjeka možeš ubiti na dva načina, da ga likvidiraš fizički, i kad mu oduzmeš pravo na osobnu iskaznicu, identitet…, to je strašno, to je nedopustivo…

 

Bujica: Hrvatska izumire, treba nam Orban!

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Damir Boras ostaje rektor Sveučilišta u Zagrebu!

Objavljeno

na

Objavio

Damir Boras ostaje rektor Sveučilišta u Zagrebu, izabran uvjerljivom većinom!

Aktualni rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras ponovno je izabran na tu dužnost te će najveće hrvatsko sveučilište na kojemu danas studira 75 tisuća studenata voditi u četverogodišnjemu mandatnom razdoblju od 1. listopada 2018. do 1. listopada 2022.

Senat zagrebačkoga Sveučilišta izabrao je rektora tajnim glasovanjem u prvom izbornom krugu.

Od 70 članova Senata Boras je dobio 54 glasa, a njegov protukandidat Damir Bakić dobio je 15 glasova dok je jedan listić bio nevažeći.

Sveučilište u Zagrebu dobilo novoga rektora

Tako je Sveučilište u Zagrebu, utemeljeno u drugoj polovini 17. stoljeća, i najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi, dobilo novoga rektora. Samo jednom u njegovoj dugoj povijesti na čelu toga sveučilišta bila je žena – prof. dr. Jasna Helena Mencer i to u razdoblju od 2002. do 2006.

Izvanredna sjednica Senata na kojoj je izabran novi rektor održana je iza zatvorenih vrata, usprkos apelu novinara iz 21 medijske redakcije koji su tražili da izborna sjednica bude otvorena za medije zbog velikoga zanimanja ne samo akademske, već i šire javnosti, za izbore koji su, po sudu mnogih, važni za hrvatsko društvo u cjelini.

Dosadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras u petak je ponovno izabran za rektora pa će na čelu najstarijega hrvatskog sveučilišta biti i u idućemu četverogodišnjem mandatu od 1. listopada 2018. do 1. listopada 2022.

Damir Boras rodio se 25. listopada 1951. Maturirao je 1970. na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, a 1974. diplomirao je na Elektrotehničkome fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta na smjeru Radiokomunikacije s temom “Laseri u komunikaciji”.

Doktorirao 1998

Doktorirao je 1998. na zagrebačkome Filozofskom fakultetu na Odsjeku za informacijske znanosti s temom “Teorija i pravila segmentacije teksta na hrvatskome jeziku”, a prije preuzimanja dužnosti rektora 1. listopada 2014. bio je dekan Filozofskoga fakulteta u drugome mandatu budući da je za dekana prvi put izabran 1. listopada 2009.

Redoviti je profesor u trajnome zvanju na dvjema sastavnicama zagrebačkoga Sveučilišta – Učiteljskome fakultetu od 6. veljače 2017. s deset posto radnoga vremena te na Grafičkome fakultetu od 15. svibnja prošle godine, također s deset posto radnog vremena.

Na Filozofskome fakultetu utemeljio je Katedru za leksikografiju i enciklopediku na Odsjeku za informacijske znanosti. Među mnogim dužnostima koje je obnašao je i dužnost potpredsjednika Znanstvenoga vijeća Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže od 2004. do 2006. te od 2008. do 2010. godine. Bio je i predsjednik Upravnoga vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina) od 13. srpnja 2011. do rujna 2012.

Među 114 objavljenih znanstvenih radova, 46 je objavio nakon izbora u trajno zvanje redovitoga profesora u prosincu 2011. Autor je i tri knjige, od kojih je jednu objavio nakon izbora u trajno zvanje redovitoga profesora.

Govori osam stranih jezika

U sklopu stručno-znanstvenog rada bio je recenzent za znanstvene projekte pri Ministarstvu znanosti od 2003. nekoliko puta i za više od 20 znanstvenih projekata te za više nastavnih programa iz informacijskih znanosti.

Znanstveni rad prof. dr. Damira Borasa potkrijepljen je i odgovarajućim odjekom u znanstvenim časopisima pa, iako se pretežito bavi relativno uskim područjem računalne obrade hrvatskoga jezika, ima velik broj citata prema servisu Google Scholar.

Govori osam stranih jezika – engleski, francuski, njemački, talijanski, latinski, klasični grčki, slovenski i makedonski (osnovno znanje).

Oženjen je i otac je jedne kćeri.

(Hina)

Slobodan Prosperov Novak: Ulica ne može birati rektora

facebook komentari

Nastavi čitati