Pratite nas

Intervju

Davor Božinović: Hrvatska će uvijek biti meta različitih interesa, jer se nalazi na geopolitički strateškom položaju

Objavljeno

na

Foto: Hina

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović odbacio je tvrdnje da dio premijerova tima nema potporu u HDZ-u i njegovoj biračkoj bazi, ističući da sadašnji ozbiljan, nekonfliktan i uključiv način vođenja politike najviše valoriziraju upravo birači pa “oko HDZ-a danas postoji samo nedorasla oporba”.

Božinović je u razgovoru za Hinu, osim politike, govorio i o nabavi opreme te kadroviranju u MUP-u, novim uslugama, zakonima i hibridnom ratovanju te poručio da iza sebe želi ostaviti modernu policiju koja će sve više ulaziti u područje sive zone kriminaliteta.

Ministarstvo unutarnjih poslova godinu završava pohvalnim vijestima o nabavi nove opreme za policiju, što je dugo odgađano. Pritom ste ugovore potpisivali s hrvatskim tvrtkama. Kako je moguće da sustav koji se mora doživljavati kao stup sigurnosti dovede u situaciju da njegovi pripadnici godinama upozoravaju da nemaju prikladnu obuću ili odjeću prilagođenu godišnjem dobu?

“To sigurno nisu propusti policijskih službenika. Policija je tu da radi policijski posao, a ministarstvo na čelu s ministrom treba stvoriti logistički, financijski i pravni okvir, zajedno s vladom, u kojem će policija funkcionirati rasterećena brige o elementarnim stvarima kao što je oprema. Jedino tako možemo od policije tražiti ono što je njezina temeljna zadaća, a to je da maksimalno profesionalno obavlja svoje zadaće.

S obzirom na činjenicu da smo dugo živjeli u jednopartijskom sustavu u bivšoj državi pitanje odvojenosti civilnog i policijskog dijela posla nije još uvijek u dovoljnoj mjeri prepoznato kao osnova demokracije.

Naime, jedan od osnovnih postulata demokracije je da represivni sustav bude pod demokratskom kontrolom, ali ne na način da sluša ono što mu politika kaže već da provodi pozitivne propise. I moja je želja da se taj postulat snažno etablira, i zato govorim od prvog dana da nisam šef policije, da nisam ni ministar policije, jer unutarnji poslovi su puno širi. Ministarstvo brine o pravnom okviru, zakonitosti rada, nabavi, financijama, sve kako bi se policija mogla maksimalno koncentrirati na svoj dio posla.

U svakoj vladi je bilo dovoljno sredstava za opremu policije. Zašto ona nisu uvijek bila iskorištena to ne znam, želim gledati prema godinama koje slijede. U bilo kojem poslu morate zadovoljiti dva uvjeta – da imate jaku volju, da se svi ti procesi pregovaranja i ugovaranja odrade, što ponekad nije jednostavno jer se radi o složenim javnim nabavama, ali i suradnike koji su sposobni taj posao odraditi. Zato sam se i ekipirao ljudima od kojih sam tražio reference za ovaj posao i koji imaju jednu jedinu zadaću, a to je da sve što je potrebno ugovore i da hrvatski policajac bude opremljen.

Išli smo u dva smjera, jedan je bio intenzivno pregovaranje kako bi do kraja ove godine riješili pitanje deficitarne opreme jer kada sam došao u ministarstvo ispostavilo se da više od 5000 policajaca nema svu onu opremu koja im pripada po našim pravilnicima, a drugo o čemu ćemo izvijestiti javnost početkom siječnja su okvirni sporazumi koji će se sklopiti na duži rok s ciljem da taj posao ubuduće bude automatski.

Kada ugovorite na dvije godine onda je samo pitanje izrade i isporuke što je dobro i za sustav jer mu jamči stabilnost isporuke nužne opreme, a i za proizvođače jer mogu jednostavnije planirati svoju proizvodnju. Činjenica je da u tim poslovima sudjeluju uglavnom hrvatske tvrtke što je po meni normalno, jer ovako veliki sustavi trebaju i tu vrstu stabilnosti isporuke. To je dobro i  za hrvatske tvtke jer nije svejedno s kim će najveće ministarstvo kao MUP koji ima skoro 26.000 pripadnika sklopiti ugovore o nabavi. Tako da mislim da je ovo jedna win-win situacija za hrvatsku policiju i gospodarstvo”.

Želja za stvaranjem učinkovitijeg i građanima dustupnijeg sustava iščitava se i iz pokretanja novih elektronskih usluga koje građanima omogućuju da, primjerice, zahtjeve za dokumente podnose elektronskim putem. Koje novitete iz MUP-ove nadležnosti građani mogu očekivati u predstojećoj 2018. godini?

“Od 1. siječnja građani će moći podnijeti zahtjev za putovnicom elektronskim putem, kao što već sada mogu za vozačku dozvolu i to je jedan sustavan posao prenošenja administrativnih poslova u domenu elektroničkih komunikacija što je s jedne strane jednostavnije, a s druge štedi radne sate građanima i institucijama. Primjerice, kod prenošenja ovlasti za registraciju vozila na stanice za tehnički pregled izračunali smo da ćemo građanima uštedjeti oko 200.000 radnih sati godišnje.

Za sada broj ljudi koji koristi nove elektroničke usluge nije velik. Radi se o nekoliko stotina, jer je uvjet da imate e-osobnu iskaznicu, a potrebno je stvoriti i naviku. U tome i mediji mogu odigrati pozitivnu ulogu u smislu poticanja građana da se što više orijentiraju na korištenje ovih mogućnosti zbog toga što im je to jednostavnije”.

Istovremeno, uz spomenute uspješne projekte, mediji se i dalje intenzivno bave pitanjem kadroviranja u MUP-u, što povezuju s navodnim udarom desnog HDZ-ovog krila. Kako komentirate napise da neki ministri nemaju kontrolu u svojim resorima, ali i da Andrej Plenković ne kontrolira HDZ?

“To je potpuno netočno i moram priznati da nisam čuo za takve konstatacije ni na razini spekulacija. Potpuno je jasno da nema govora o bilo kakvim udarima. HDZ stoji daleko bolje od bilo koje druge političke opcije. HDZ na čelu s Plenkovićem je stranka umjerenog desnog centra, ali iznad svega stranka koja ima demokratski način funkcioniranja, na što se mnogi u Hrvatskoj još uvijek teško navikavaju.

Mi smo otvorena vlada i prema van, ali i unutar samog vladinog tima, o svakom pitanju se razgovara, potiče se različitost u promišljanjima i mislim da HDZ i vlada sa svojim vodstvom danas postavljaju demokratske standarde koji se teško mogu prepoznati kod naših oponenata. Ono što je najvažnije to prepoznaju birači, građani Hrvatske, koji upravo ovakav nekonfliktan, uključiv način vođenja politike valoriziraju na način da oko HDZ-a danas postoji samo nedorasla oporba sa silaznom putanjom javne potpore”.

Ipak, vrlo često možemo pročitati da najbliži premijerovi suradnici nemaju podršku u stranačkoj bazi?

“HDZ je pun ljudi koji su politički iskusni. I ti politički iskusni ljudi vrlo dobro znaju da HDZ, a o tome govori i stranačka povijest od 1990. do danas, može biti na vlasti samo kad ga vodi netko tko je sposoban voditi politiku u kojoj se štite temeljni nacionalni interesi, ali koji je istovremeno šire poznat, prepoznat i priznat kako u Hrvatskoj tako i u međunarodnoj zajednici.

HDZ je imao jedno razdoblje, recentno prije Plenkovića, u kojem je otišao u smjeru u kojem bi ga neki kritičari voljeli vidjeti i danas, i nije mogao realizirati već dobivenu bitku na parlamentarnim izborima, a i na vlasti je trajao koliko je trajao. Dakle, nemojte pocijeniti političku pamet HDZ-ovaca koji vrlo dobro prepoznaju onaj profil vodstva stranke koji može jamčiti boljitak za državu, a s druge strane i činjenicu da je HDZ na vlasti”.

Je li možda došlo vrijeme da se u HDZ-u dozvoli rad frakcija?

“Nema nikakve potrebe za frakcijama zbog toga što članstvo HDZ-a to ne bi podržalo, a ne vidim ni koja bi bila svrha toga. Predsjednik stranke uživa podršku članstva, pobijedio je na stranačkim izborima, na parlamentarnim izborima, na lokalnim izborima pa i oni koji možda nisu najsretniji svojim trenutnim položajem znaju da ne mogu ponuditi stranačkom članstvu ono što je za svaku stranku najvažnije, a to je da pobijedi na izborima, jer na izborima glasuju svi građani Hrvatske”.

Od početka Plenkovićeva mandata neki analitičari ističu da Hrvatskom upravljaju diplomatski kadrovi. Uz vas i premijera tu je i predsjednica Republike kao bivša veleposlanica i dužnosnica u NATO-u. Ipak, analitičari su tvrdili da je hrvatsko političko vodstvo u posljednje vrijeme djelovalo nepripremljeno baš u međunarodnim pitanjima – od nedavne haške presude ‘herceg-bosanskoj’ šestorki i statusa Hrvata u BiH, preko teritorijalnih sporova sa Slovenijom do nesuglasica s Mađarskom oko MOL-a, političkog prepucavanja sa Srbijom… Kako to tumačite?

“Prvo, ova vlada je naslijedila sve te probleme, a također otvorila su joj se i neka pitanja na koja nitko nije računao poput krize vezane za Agrokor. Što se tiče odnosa sa susjedima osnovno je, prva lekcija u geopolitici glasi da kad pogledate državu na zemljovidu onda možete bez da išta znate o njoj govoriti kakvi joj mogu biti odnosi sa susjedima ili kakvi su odnosi susjeda prema njoj.

Hrvatska ima središnje mjesto i predstavlja spojnicu između južne ili jugoistočne i središnje Europe, između Mediterana i srednje Europe i ima izuzetno važan geopolitički položaj. Ima jednu od najdužih i najljepših obala u Europi i Hrvatska nema pretenzije na bilo čiji teritorij jer je vrlo zadovoljna s onim što ima. Kad pogledate bilateralna granična otvorena pitanja, Hrvatska nikada nije išla dalje od granice sredine koja bi odvajala naš teritorij od teritorija naših susjeda, za razliku od drugih koji bi uvijek željeli nešto više na našu štetu.

Hrvatska će uvijek biti meta različitih interesa, jer se nalazi na geopolitički strateškom položaju kada govorimo o Europi, na strateškim energetskim pravcima i zato je potrebno kod svakog pitanja koristiti svu stručnost, komunikaciju s međunarodnim partnerima i mislim da je činjenica da ima dosta ljudi koji su bili u diplomaciji, a danas su na vodećim mjestima u hrvatskoj politici samo prednost”.

U posljednje vrijeme smo mogli čuti izjave, čak i od premijera kako se Hrvatsku pokušava politički destabilizirati hibridnim ratovanjem, možete li navesti neke od primjera hibridnih aktivnosti protiv aktualnog političkog vodstva? Jeste li dijagnosticirali pojedince i/ili skupine sklone hibridnom ratovanju?

“Hibridno ratovanje ili ‘hybrid warfare’ je jedna od tema o kojoj se danas piše najviše knjiga iz područja međunarodnih odnosa. Uvijek je bilo kompeticije između država i ovisno o dobu u kojem su države ulazile u interakciju, koristila su se i sredstva koja su ovisila o tadašnjem tehnološkom razdoblju, odnosno o stupnju tehnološkog razvoja.

Danas je u prvom planu internet, dakle društvene mreže koje se, uz sve ono dobro što su donijele i što nose za razvoj društva, koriste i kako bi se plasirale različite dezinformacije, lažne informacije, lažne vijesti s ciljem da se progura određeni interes koji nužno ne mora biti nacionalni interes zemlje u kojoj se to zbiva.

Takav je slučaj u gotovo svim demokratskim državama koje su se otvorile prema svijetu i koje danas traže način kako zaštititi svoje vitalne ciljeve i adekvatno se organizirati u smislu demantiranja ili razotkrivanja djelovanja koja nisu na tragu onoga što je njihov interes. Prema tome ja ne bih govorio o nekom usko specifičnom hibridnom ratu ili neprijatelju, ali je činjenica da je i ovdje u MUP-u prije nešto manje od godinu dana bio jedan ozbiljan upad u informacijski sustav o kojem smo izvijestiti javnost.

Dakle, danas se pokušava doći do informacija koje su klasificirane, želi se prodrijeti u načine na koji određena država donosi odluke, a da bi se utjecalo na proces njihova donošenja. Ponavljam Hrvatska tu nije nikakav izuzetak, uostalom u javno dostupnom SOA-inom izvješću za 2017. se na nekoliko mjesta u poglavljima o sigurnosnom okruženju i stranom obavještajnom djelovanju prema RH govori o našoj izloženosti hibridnom ratovanju. Dakle, mi to detektiramo, znamo prepoznati smjerove i interese koji stoje iza određenih akcija i sukladno tome postavljamo vlastitu zaštitu”.

Pa nije li onda riječ ratovanje možda ipak malo preteška?

“Hybrid warfare je međunarodno usvojen termin, a kada to kažete na hrvatskom onda to može poprimiti jednu drugu dimenziju, s tim da oni koji forsiraju tu drugu dimenziju vrlo dobro znaju da se ne radi o klasičnom ratu”.

Vratimo se nakratko na ustroj MUP-a. Na kadroviranje, prvenstveno na čelnim mjestima policijskih uprava, nedavno se, kako je objavio jedan tjednik, požalila i skupina “ogorčenih pripadnika Specijalne policije MUP-a”, iz čijih je redova velik broj novoimenovanih načelnika. Što mislite o njihovim primjedbama?

“To je pismo prije došlo dotičnom tjedniku nego do mene, tako da sam za njega prije doznao iz medija. Inače, ovdje dolaze stotine anonimnih pisama, prijava, dojava, a sve što je anonimno za mene nije pretjerano relevantno. I naravno da ne odgovara istini. Ali uvijek u kadroviranju ima onih koji su zadovoljniji i onih koji su manje zadovoljni pa ti onda traže načine kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo.

Što se tiče specijalne policije, odnosno bivših specijalaca, mislim da su u ovom kadroviranju prošli vrlo dobro, ne zato što su specijalci nego zato što su bili bolji od svojih protukandidata za određena mjesta. To je ujedno i splet okolnosti, jer se može reći da je vrlo dobro prošla i granična policija jer je glavni ravnatelj policije došao iz granične policije, kao i moj posebni savjetnik.

Ono što je za mene ključno, a to sam im kazao više puta na zajedničkim sastancima, postoji samo jedan kriterij, a to je njihova uspješnost i rezultati. I ako pogledate, iako je kratko razdoblje za ocjenjivanja, mislim da možete zaključiti kako je policija vrlo efikasna u zadnje vrijeme u rješavanju raznih vrsta kriminaliteta, od prijetnji novinarima do složenih akcija poput ove u 12. mjesecu gdje smo koordiniramom akcijom specijalne, interventne i temeljne policije uz korištenje helikoptera u par sati riješili jednu od vrlo dobro osmišljenih i organiziranih pljački vozila s novcem. Ja sam tu akciju doživio kao potvrdu da su izabrani najbolji ljudi na najvažnija mjesta”.

U posljednje vrijeme promijenjeno je dosta zakona iz policijske domene. Primjerice, izmjenama zakona o kaznenom postupku policija je dobila nove ovlasti u svojim istraživanjima. No, i dalje je na snazi vrlo stari Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira u kojima su još uvijek istaknute kazne u njemačkim markama. Kada možemo očekivati iskorak u tom području?

“Što se tiče Zakona o kaznenom postupku vrlo smo se organizirano pripremali za tu zadaću i osigurali svu tehničku opremu koja je potrebna za audio vizualna snimanja, ali i radili na internom obučavanju službenika kriminalističke policije. Te tečajeve je prošlo više od 900 ljudi, a od samog starta primjene zakona, posebno sam odredio iskusne policajce koji prate realizaciju tog posla sa zadaćom da me izvješćuju o tome kako teče provedba i koje bi eventualne mjere i poboljšanja trebalo uvesti u načine rada. Sve informacije koje sam do sada primio govore u prilog tome da se policija spremno suočila s ovim izazovom.

Što se tiče Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira njegove izmjene su skoro spremne, no nije išao u proceduru jer smo imali drugih prioriteta. Novi prijedlog zakona izrađen je tijekom 2016. i 2017. godine, organizirana je i provedena javna rasprava i trenutno se prijedlog zakona nalazi u doradi u MUP-ovoj Upravi za pravne poslove. Među ostalim, prijedlogom su obuhvaćeni i prekršaji počinjeni zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog porijekla, invaliditeta, spola ili spolnog opredjeljenja”.

U više ste javnih istupa isticali da Vam je cilj profilirati policiju kao učinkovit i kvalitetan sustav bez političkog utjecaja. Kako vidite MUP na kraju Vašeg mandata?

“U svom mandatu želim stvoriti modernu policiju ili barem postaviti osnove na kojima će policija sve više ulaziti u područje sive zone kriminaliteta. Mislim da je naša policija vrlo učinkovita kada govorimo o reaktivnom djelovanju, dakle djelovanju po prijavljenim kaznenim djelima, krađama, ubojstvima… Međutim, postoji i “tamna zona” kriminaliteta gdje prije svega spada korucpija koju malo tko prijavljuje jer nema dovoljno dokaza, a oni koji sudjeluju u tome ne pada im napamet da se jave policiji.

Dakle, korištenjem suvremenih analitičkih metoda, prije svega obradom i analizom velikih skupova podataka, tzv. big data, moramo djelovati proaktivno kako bismo bili u stanju mapirati područja i poslovna i lokacijska gdje možemo istraživati kriminal bez neke konkretne prijave. To je način na koji rade danas najefikasnije policije u svijetu i moj je interes da se približimo tom načinu rada. Zato treba ulagati prije svega u obrazovanje policajaca i krenuli smo tim putem, već smo organizirali prve tečejave i nadam se da rezultati neće izostati. Ali, naravno to ne znači da ćemo zapostaviti reaktivni dio policijskog posla jer samo učinkvitošću i proaktivnog i rekativnog djelovanja možemo imati onu razinu djelotvornosti policije s kojom možemo biti u potpunosti zadovoljni.

Važna zadaća pred nama je ulazak u Schengen i zaštita vanjskih granica Hrvatske koja je ujedno i najduža vanjska granica EU, borba protiv neleganih migracija, a za sve to morate imati obučenu i opremljenu policiju i u tom smjeru su fokusirane naše najvažnije aktivnosti i kada je u pitanju povlačenje sredstava iz EU fondova, ali i dodatna obuka i opremanje policajaca”.

Razgovarao Andrej Matijašević (Hina)

Davor Božinović: Na svaku povredu granične crte policija će reagirati

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Intervju

Generalni direktor hrvatskih voda mr. sc. Zoran Đuroković – vodnokomunalni projekti u Slavoniji

Objavljeno

na

Objavio

Tradicija vodnog gospodarstva u Hrvatskoj je iznimno bogata, ove godine Hrvatske vode obilježavaju 144 godine upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj čime se rijetko koja institucija u Hrvatskoj može pohvaliti. Jesmo li uspješni u gospodarenju vodnim resursima i održivom upravljanju?

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u svijetu u kojoj se voda pije iz slavine. Voda je naš kapitalni resurs, a generacije stručnjaka predano rade da taj resurs ostavimo u nasljeđe budućim generacijama.

Tradicija vodnog gospodarstva potječe upravo iz Slavonije. Biskup i vizionar Josip Juraj Strossmayer davne 1876. godine osnovao je Društvo za regulaciju rijeke Vuke što se smatra i temeljem modernog organiziranja sustava vodnog gospodarstva u Republici Hrvatskoj.

Društvo za regulaciju rijeke Vuke koje je utemeljio Strossmayer nastalo je na dobrovoljnoj osnovi jer se pokazalo da se isplati ulagati u vodnogospodarske sustave i da su štete od poplava uvijek veće od potrebnih ulaganja. Iz tog razloga neprekidno se održava postojeći melioracijski sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina kao i sustav obrane od poplava s obzirom da su u posljednje vrijeme sve učestalije ekstremne hidrološke prilike koje rezultiraju novim povijesnim maksimalnim vodostajima.

Hrvatska dakle ima dugu tradiciju i velika iskustva u obrani od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda, a njezinim stručnjacima različitih profila koji se bave ili će se u budućnosti baviti takvim poslovima predstoje veliki izazovi zbog stalnog intenziviranja hidroloških ekstrema.

Posljednje četiri godine Hrvatska je, unatoč ekstremnim hidrološkim promjenama, prošla bez poplava, iako su još uvijek svježa sjećanja na županjsku Posavinu i katastrofalnu poplavu koja je pogodila stanovnike tog područja 2014. godine. Jesu li stanovnici Gunje i Račinovaca sada sigurni?

Nasip uz rijeku Savu u županjskoj Posavini koji je 2014. godine popustio i poplavio brojne domove tamošnjih stanovnika se obnavlja na čemu predano rade domaće, uglavnom slavonske građevinske tvrtke. Vrijednost radova modernizacije lijevoobalnih nasipa je 370 milijuna kuna od čega 85 posto pokriva Europska unija bespovratnim sredstvima. Nasip će biti ojačan na potezu od Nove Gradiške do granice sa Srbijom u duljini od čak 172 kilometra, odnosno obuhvaća Brodsko – posavsku i Vukovarsko – srijemsku županiju. Radi se na trenutačno devet dionica, a kako bi sve bilo završeno najkasnije za tri godine. Apsolutne sigurnosti od poplava nema, posebno kada uzmemo u obzir sve učestalije klimatske promjene, ali radimo sve što možemo kako se tragični događaji u Gunji i Račinovcima više nikada ne bi ponovili.

Slavonija se susrela s problemima povećane koncentracije arsena u vodi za ljudsku potrošnju. Je li danas konzumacija vode na tom području sigurna za građane?

Posebna važnost pridaje se i osiguranju ispravnosti vode za piće u skladu s najstrožim standardima i svim europskim direktivama te je nedavno u probni pogon pušten uređaj za dvostupanjsku filtraciju u Vodovodu Osijek vrijedan 66,2 milijuna kuna, a koji će dugoročno osigurati ispravnost vode za piće po pitanju arsena.

Grade se i magistralni cjevovodi koji će omogućiti dopremu vode s crpilišta Sikirevci čime će se također trajno riješiti problem arsena na područjima kojima vodu isporučuje Vinkovački vodovod. Prethodno smo riješili problem arsena u Komletincima na području grada Otoka, a upravo gradimo cjevovode koji će trajno riješiti problem arsena na području općina Vrbanja i Drenovci.

Isto tako, realizacijom EU projekta aglomeracije Semeljci osigurat će se dobava vode u općini Semeljci iz crpilišta Trslana pored Đakova. I na taj način praktično ćemo u cijelosti riješiti pitanje arsena u vodi za ljudsku potrošnju na području cijele Slavonije, iako, treba podsjetiti da je arsen u Slavoniji prirodnog porijekla i nije rezultat nekog kemijskog zagađenja.

Značajan je napredak ostvaren i kroz navodnjavanje poljoprivrednih površina. Znači li to i da će hrvatski poljoprivrednici i njihovi proizvodi biti konkurentniji na tržištu?

Stabilnost i neovisnost svake države vežemo i uz osiguranje vlastitih izvora proizvoda za prehranu i njihovu preradu. Stabilna i uspješna poljoprivredna proizvodnja vezana je uz osiguranje dovoljnih količina vode. Značenje je brojnih akumulacija da će smanjiti rizik od pojave poplava, a ujedno će omogućiti razvoj navodnjavanja te korištenje tih vodnih građevina za potrebe sporta i rekreacije naših građana. Istovremeno, značajna sredstva se ulažu u razvoj sustava navodnjavanja na području Slavonije. Prije nekoliko godina smo završili i dovodni melioracijski kanal za Biđ – bosutsko polje kojim je moguće upuštati vode rijeke Save za potrebe osiguravanja dovoljnih količina vode za daljnji razvoj navodnjavanja. Za tu namjenu potrošeno je 500 milijuna kuna, a omogućava navodnjavanje na izgrađenim sustavima Blato-Cerna i Sopot te u budućnosti sustava Ervenica i Lipovac. Ukupna vrijednost posljednja četiri projekta na području Vukovarsko – srijemske županije iznosi više od 200 milijuna kuna.

Navodnjavanje je omogućeno i na području Osječko – baranjske županije. Prethodno je izgrađen lateralni kanal Kneževi Vinogradi – Zmajevac i sustav navodnjavanja u Baranji na 5000 hektara, ukupne vrijednosti 130 milijuna kuna, a priprema se gradnja dodatna 3 sustava: „Poljoprivredni institut Osijek“, „Mala šuma, veliki vrt“ te „Budimci – Krndija“. Ukupna vrijednost sustava je 50 milijuna kuna. Također, u suradnji s Osječko – baranjskom županijom ulažu se dodatna sredstva u visini od gotovo 20 milijuna kuna za potrebe razvoja navodnjavanja na području Puškaša u Baranji. Realizacija četiri sustava omogućit će navodnjavanje 1834 hektara u Osječko – baranjskoj županiji, a što je od iznimnog značaja za domaću poljoprivredu. Na ovaj način hrvatskim poljoprivrednicima daje se prilika da ostanu u Slavoniji, uspiju dovoljno zaraditi za svoju obitelji, ali i da mogu biti konkurentni na tržištu. Naravno, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila uspješna za što više naših poljoprivrednika, u sustave navodnjavanja potrebno je i nadalje ulagati i razvijati ih.

Nismo zaboravili ni Brodsko – posavsku županiju za koju je navodnjavanje također iznimno važno. Tako se kod Davora gradi sustav za navodnjavanje Orubica, a značajna ulaganja u navodnjavanju su i u Virovitičko – podravskoj županiji gdje su izgrađeni sustavi Kapinci – Vaška, Novi Gradac – Detkovac koji je u izgradnji te upravo otvoreni sustav Đolta. Ovaj mjesec se također očekuje objava natječaja za izgradnju druge faze sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška za što je iz Programa ruralnog razvoja osigurano 37 milijuna kuna, a obuhvaćat će novih 750 hektara poljoprivrednih površina koje će se moći navodnjavati što će uskoro omogućiti korištenje gotovo 3000 hektara navodnjavanih površina u Virovitičko – podravskoj županiji. Pored navedenih projekata, Hrvatske vode pripremaju još desetak novih projekata navodnjavanja na području Slavonije koji će se financirati iz Programa ruralnog razvoja za sljedeće programsko razdoblje 2021.-2027.

Vodnokomunalni sektor definitivno ima najveću ulogu po broju europskih projekata, a koji, kada je riječ o milijardama bespovratnih sredstava koje bi se mogle uložiti na području Republike Hrvatske, značajno mogu utjecati i na gospodarske prilike u zemlji. Koliko je takvih projekata u Slavoniji?

U sklopu operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. do sada je u vodnokomunalnom sektoru odobreno 59 projekata ukupne vrijednosti 24,3 milijarde kuna s PDV-om od čega udio EU sufinanciranja iznosi 13,6 milijardi kuna te se na taj način velika sredstva ulažu u razvoj vodnokomunalnih projekata, odnosno rješavanja sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao i sustava javne vodoopskrbe te je, samo na području Osječko – baranjske županije,  omogućeno korištenje 2 milijarde kuna uz sufinanciranje Europske unije u prosječnom iznosu od 70 posto. Ti se projekti realiziraju u Osijeku, Valpovu, Belišću, Đakovu, Belom Manastiru, Našicama i Semeljcima, a u visokoj fazi pripreme je i projekt Đurđenovac – Sušine.

Inače, ukupna vrijednost odobrenih EU projekata u pet slavonskih županija iznosi 4,7 milijardi kuna s PDV-om, a bespovratna europska sredstva 3,8 milijardi kuna.

Velika pažnja posvećuje se ulaganjima u razvoj vodnokomunalne infrastrukture i na područjima izvan velikih aglomeracija, odnosno i na područjima manjih općina i naselja, a kako bi omogućili stanovnicima manjih općina što bolje uvjete života i daljnji ostanak u mjestima u kojima žive te su nedavno u Osijeku, u Osječko – baranjskoj županiji, potpisani ugovori za izgradnju sustava javne vodoopskrbe i odvodnje vrijedni gotovo stotinu milijuna kuna.

Primjetno je da su vizure gradova uz rijeke sve uređenije. O čemu se točno radi?

Uređujemo obaloutvrde, odnosno radimo na stabilizaciji obale i obalnog pojasa, primjerice u Slavonskom Brodu završeni su radovi na izgradnji 600 metara obaloutvrde i šetnice, kao i obrambenog zida i šetnice na savskom nasipu u Davoru. U Vukovaru na Dunavu i rijeci Vuki uređujemo obale unutar samog centra grada Vukovara, a namjeravamo obalom Dunava spojiti Vukovar s Vučedolom. Također, grade se i nove obaloutvrde i šetnice u Osijeku čime će se omogućiti spajanje Gornjeg i Donjeg grada i formiranja jedinstvene šetnice u duljini od 6 kilometara. Na taj način građani će imati priliku slobodno vrijeme kvalitetno provesti uz šetnju i pogled na rijeku Dravu.

Namjera je i uređenje Bosuta u Vinkovcima i Ođenice u Virovitici te isto tako omogućiti gradnju šetnica i biciklističkih staza u ostalim gradovima uz rijeke, a naravno u koordinaciji s gradovima i jedinicama lokalne samouprave ujedno izgraditi urbanu komunalnu infrastrukturu (rasvjetu, odmorišta, hortikulturu). Na taj način Hrvatske vode žele promovirati rijeke koje su naš kapitalni resurs te omogućiti građanima da uživaju u prirodnim blagodatima naših rijeka, ujedno ih sačuvati i za generacije koje tek dolaze. Hrvatske rijeke su u dobrom stanju, a zajedno se moramo potruditi da takve i ostanu.

Ipak, glavni cilj je pružiti sigurnost građanima od poplava. Posljednjih godina značajno su smanjeni rizici od poplava na području Slavonije, unatoč ekstremnim hidrološkim prilikama, a zahvaljujući dobrom održavanju i dogradnji sustava zaštite od štetnog djelovanja voda. Iz tog razloga priprema se i gradnja brojnih novih retencija i akumulacija, primjerice akumulacije Kamensko u Požeško – slavonskoj županiji, akumulacije Miletinac i drugih akumulacija na području Virovitičko – podravske županije kao i retencija Glogovica i Rešetarica na području Brodsko – posavske županije. U gradnji su akumulacija Švajcarija blizu Đurđenovca, a upravo je dovršena akumulacija Kešinci u Semeljcima nedaleko Đakova.

Svakom projektu posvećujemo iznimnu pažnju jer smo svjesni da time unapređujemo vodno gospodarstvo vodeći računa o zaštiti okoliša, ali ujedno osiguravamo zaštitu i kvalitetan život našim građanima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Petar Škorić: Split i Dalmacija veća sada su, ali uskoro će biti još i više – jedno veliko gradilište

Objavljeno

na

Objavio

Intervju – Petar Škorić, predsjednik GO HDZ a Split i kandidat za Sabor na listi HDZ-a u X. Izbornoj jedinici

Iako se stječe dojam kako je Petar Škorić već dugo na političkoj sceni on, ipak, pripada mlađoj generaciji hrvatskih političara. Međutim, u politici je aktivan još od srednjoškolskih dana kada se 1989. priključio mladeži HDZ-a. Sada već s ozbiljnim političkim stažom i iskustvom iz proteklog mandata u Hrvatskom saboru za naš portal sumira učinjeno, ono što je trebalo učiniti a nije se stiglo ili moglo te najvljuje za što će se zalagati ukoliko ponovno bude izabran za saborskog zastupnika.

Kako bi se Petar Škorić u najkraćim crtama predstavio čitateljima našeg portala.

Rođen sam 1972. u selu Rošnjače,  Tomislavgrad. Odrastao sam u Splitu gdje sam završio srednju školu.  Poslije sam završio Pravni fakultet u Splitu, te Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. Moja generacija je imala tu čast, ali i nesreću da je ratom morala izboriti slobodu pa sam kao i tisuće mladića moje generacije i ja te 1991. krenuo u obranu domovine. Poslije rata sam se sam zasnovao obitelj, danas sam sretno oženjen i ponosni otac dvojice mladića.

U politiku ste ušli dosta rano, danas ste predsjednik HDZ-a Split, bili ste i saborski zastupnik u proteklom mandatu?

Moju generaciju i mene osobno na bavljenje politikom je potakao val demokratskih promjena i povijesni trenutak stvaranja demokratske Hrvatske. U tom trenutku prepoznao sam prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana i HDZ kao jedinu opciju koja može ostvariti san hrvatskog naroda o neovisnosti i nacionalnoj suverenosti. Tada sam se još kao srednjoškolac priključio HDZ-u kao pokretu koji je predvodio ideju i borbu za samostalnu Hrvatsku.

HDZ je ostao moj jedini izbor još od tada, već više od tri desetljeća. Zahvalan sam obitelji i prijateljima što imaju razumijevanja za moj angažman u politici i prate me na mom putu. Čovjek teško može nešto učiniti sam, a ja sam zahvalan što sam u bližnjima imao neupitnu podršku. Poslije sam obavljao više stranačkih funkcija, a bio sam i član prošlog saziva Hrvatskog sabora.

Ono što je manje poznato je kako vi obnašate i dužnost ravanatelja Županijske uprave za ceste? Kako spojiti politiku i cestogradnju i što su vam najveća postignuća u mandatu na čelu ŽUC-a Splitsko dalmatinske županije?

U protekle četiri godine tim ljudi kojima ravnam obnovio je i izgradio preko 100 km županijskih i lokalnih cesta. Upravljamo s preko 1700 kilometara cesta na našem području. Dio sredstva osiguravamo iz vlastitog proračuna, a dio povlačimo iz europskih fondova. Cilj nam je ravnomjeran razvoj cestovne mreže i infrastrukture na cjelom našem području. Takav posao nužno vas upućuje na kontakte s ljudima na terenu, načelnicima i gradonačelnicima, ali s građanima, preko kojih dobivate najbolji uvid u sve njihove probleme. Iskustvo iz ŽUC-a svakako mi je pomoglo i kod lobiranja za najveće infrastrukturne projekte na području Splita i Dalmacije. Riječ je o zaobilaznici Splita te brzoj vezi Splita sa zračnom lukom. Prometnim rješenjima poboljšati ćemo protočnost prometa iz centra Splita, kao i osigurati bolju povezanost sa Solinom i Zračnom lukom Split. Kreće izgradnja splitske zaobilaznice Mravince – TTTS, a realizirati ćemo pripremljene projekte raskrižja Širina i čvora Stobreč, izgraditi prometnicu Split-Omiš, kao i nastaviti gradnju prometnica prema Sinju, Imotskom i susjednoj BiH. Ukratko, Split i Dalmacija veća sada su, ali uskoro će biti još i više – jedno veliko gradilište. Ponosaan sam što sam i ja dao mali doprinos toj graditeljskoj i prometnoj renesansi.

Kandidat ste na listi HDZ-a u X. Izbornoj jedinici za saborskog zastupnika. Zašto mislite da HDZ zaslužuje još jednu priliku da vodi RH?

Hrvatska demokratska zajednica i ova Vlada su pokazali zrelost, znanje i odgovornost u svim krizama koje su pogodile našu državu u posljednje četiri godine. Ta odgovornost je vidljiva u makroekonomskim i ukupnim gospodarskim rezultatima, kao i brojnim postignućima na vanjskopolitičkom planu. Ova Vlada je vodila i vodi Hrvatsku u najtežem javnozdravstvenom izazovu, pandemiji covid19 virusa i upravo odgovornošću cijele Vlade Hrvatska je danas među najsigurnijim državama u Europi. Predstoje nam brojni novi izazovi, a na te izazove će znati odgovoriti samo HDZ. Hrvatski narod zna da političko eksperimentiranje ne može donijeti ništa dobro i da može ugroziti sve ovo što smo gradili posljednje četiri godine – sve rezultate i uspjehe koje smo zajedno ostvarili. Naš program je #SigurnaHrvatska, a taj cilj postižemo stručnošću, znanjem i odgovornošću. Hrvatska se nalazi u dobrim, ali prije svega u sigurnim rukama. Naši sugrađani u to su se uvjerili u ovim turbulentnim i kriznim vremenima. Uspješno smo obranili zdravlje naše nacije i korona milijardama spasili preko pola milijuna radnih mjesta u privatnom sektoru. Ovo nije vrijeme za eksperimente, za nesigurne i neiskusne ljude bez plana, za ljude koji ni sami ne vjeruju u vlastiti uspjeh. Hrvatskoj treba sigurnost.

Kada govorite o sigurnosti, podsjetit ću vas kako je bilo puno povika kako policija nije u stanju zaštititi državnu granicu uslijed migrantske krize, čak se tražilo i raspoređivanje vojske u graničnom pojasu?

Ta primjedba jednostavno ne stoji. Hrvatska ima jednu od najsigurnijih granica u Europi, a za to redovito dobivamo priznanja od vodećih europskih političara. Granična i temeljna policija danas su opremljeni modernim termalnim sustavima za nadzor granice, vozilima, osobnom opremom, helikopterima i bespilotnim sustavima. Niti jedna vlada prije nas nije toliko ulagala u sigurnost naših granica i naroda. Što se tiče naše vojske, redarstvene zadaće nisu u njenom opisu posla. Međutim, popravili smo materijalni status naših vojnika, povećali obrambeni proračun i svake godine uvodimo nove sustave u našu vojsku. Od obalnog ophodnog broda, novih haubica, protuoklopnih sustava, besposadnih sustava… HV će biti dobro opremljena i visoko mobilna vojska s izvrsnim časnicima i vojnicima. To je opredjeljenje ove vlade i to ćemo realizirati.

 Ima i onih koji vam zamjeraju neodlučnost u zaštiti nacionalnih interesa?

Duboko sam uvjeren kako smo radili najbolje što smo mogli u zadanim uvjetima i okolnostima. Vlada je na najbolji  mogući način pozicionirala Hrvatsku u Europskoj uniji i međunarodnim institucijama. Pa naša bivša ministrica je glavana tajnica Vijeća Europe. Hrvatska nikada nije imala bolji položaj i ugled u međunarodnoj zajednici, a to nam omogućava da pomognemo i našem narodu u Bosni i Hercegovini da se izbori za ravnopravnost i konstitutivnost koja mu pripada.

Kada smo kod Bosne i Hercegovine, kako gledate na sadašnje izazove koji su pred Hrvatima? Često ste istupali kako bi upozorili na neprihvatljivo urušavanje ustavnih prava Hrvata u BiH….

Nastavit ćemo podupirati nastojanja Hrvatu u BiH da se izbore za ravnopravnost i konstitutivnost na razini Federaciji Bosne i Hercegovine i države Bosne i Hercegovine. Pred hrvatskim narodom u BiH ključno je razdoblje u kojem s ostalim konstitutivnim narodima, a pod pokroviteljstvom Međunarodne zajednice, treba dogovoriti izmjenu Izbornog zakona kako bi se spriječilo preglasavanje Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda. Republika Hrvatska redovito upoznaje sva tijela Europske unije i Međunarodne zajednice s neravnopravnim položajem Hrvata u BiH, a kontinuiran rad na upoznavanju tijela EU sa stanjem u BiH urodio je s nekoliko rezolucija u Europskom parlamentu koje su redom osudile centralizam i separatizam u BiH te potvrdile kako je budućnost BiH u federalizmu kojeg zagovaraju i predstavnici Hrvatskog Narodnog Sabora BiH. Vlada RH je zadržala principijalan stav kod problema legitimnog predstavljanja Hrvat u BiH i taj stav je prepoznat od Međunarodne zajednice koja u posljednje vrijeme vrši sve veći pritisak kako bi do dogovora naroda u BIH u konačnici i došlo. Da je dogovor moguć pokazuje i primjer Mostara, gdje su lideri konačno dogovorili izmjene statuta nakon punih 12 godina što će rezultirati izborima u ovom gradu nakon dugog perioda. Međutim, da nije bilo ustrajne politike Vlade RH, zacrtane i kroz Saborsku Deklaraciju, teško bi došlo do dogovora. I u budućnosti nam ostaje obveza skrbiti za budućnost Hrvata u BiH, to je obveza koju smo ugradili u naš Ustav i nikada od nje nećemo odustati.

Nismo završili izgradnju države sve dok cjelokupan hrvatski narod ne bude uključen u hrvatsku političku naciju. Hrvatima izvan Hrvatske ne pomaže vika, galama i status žrtve. To ih uništava. Hrvatima izvan Hrvatske može koristiti samo snaga, moć i vlast u Republici Hrvatskoj, vlast a ne oporba, HDZ a ne ljevica, HDZ a ne egzibicionisti s nejasnim ciljevima. Slaba vlast je slaba Hrvatska, slaba Hrvatska je nestanak Hrvata izvan Hrvatske. Bez autoriteta u EU i NATO Hrvatska ne može pomoći Hrvatima u BiH. Zato je histerija protiv EU vrlo opasna, nerazumna i izravno šteti hrvatskom narodu.

To sve lijepo zvuči, ali Hrvatima u BiH prijeti demografski slom. Iseljavanje i nizak natalitet doslovno su prepolovili hrvatski živalj u BiH. Kako zaustaviti te trendove ili ih preokrenuti?

Prije svega treba kazati kako je za Republiku Hrvatsku od vitalnog nacionalnog interesa opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini. Također, ne treba smetnuti s uma kako su Hrvati u BiH, velika većina, i građani Europske unije. To nam otvara brojne mogućnosti u podizanju kvalitete života kod našeg naroda u BiH. Republika Hrvatska i dalje će ulagati u primarne zdravstvene, obrazovne i kulturne institucije Hrvata u BiH. Međutim, članstvo u europskoj uniji omogućava nam da osmislimo i projekte kako bi se popravio materijalni položaj našeg naroda s druge strane granice. Osiguramo li poslove za naše ljude mislim da će se i valovi iseljavanja zaustaviti. Tu postoji dosta prostora za razne projekte prekogranične suradnje, ali bi trebalo razmisliti i o osnivanju neke vrste HBOR-a za Hrvate u BiH. Kreditne institucije koja bi financirala gospodarske projekte po simboličnim kamatnim stopama

Za kraj, što očekujete od izbora? Hoće li HDZ biti pobjednik izbora i s kim će sastavljati vladu?

Ono što je sasvim sigurno je da će HDZ biti pobjednik izbora a Andrej Plenković i naredni mandat na čelu Vlade RH. Treba pričekati konačne rezultate kako bi se vidjelo tko će biti u poziciji da pregovara o koaliciji. Hrvatskoj je potrebna jaka i stabilna, nacionalno orjentirana vlada spremna odgovoriti na sve izazove koji pred njom stoje na gospodarskom i nacionalnom planu.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari