Pratite nas

Kultura

Davor Dijanović: Hrvatska u žrvnju Jugosfere

Objavljeno

na

Iz pera mladog kolumnista Portala Hrvatskoga kulturnoga vijeća Davora Dijanovića proizašla je knjiga “Hrvatska u žrvnju Jugosfere” čije će se predstavljanje održati u četvrtak, 9. travnja 2015. u 19 sati u prostorijama “Hrvatskog slova” u Zagrebu (prizemlje Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb).

U predstavljanju knjige sudjelovat će akademik Josip Pečarić, dr. sc. Damir Pešorda, Benjamin Tolić, Mate Kovačević, Stjepan Šešelj te sam autor, Davor Dijanović.

[ad id=”68099″]

Temeljena na vrlo opširnoj bibliografiji knjiga argumentirano progovara o različitim temama iz područja politike, povijesti, književnosti i kulture. Uvjetno govoreći, knjiga bi se tematski mogla podijeliti na pet dijelova. Prvi dio – koji je apostrofiran u naslovu knjige – obuhvaća povijesni pregled jugoslavenskih integracija te njezinih modernih derivata u vidu geostrateškog projekta „Zapadni Balkan” odnosno „Jugosfera”. Drugi dio obuhvaća kritičku analizu odnosa između Hrvatske i Europske unije. Treći dio govori o „krizi kulture” zapadnog svijeta odnosno o antropologiji i svjetonazoru koji su suprotni kršćanskoj viziji svijeta te društva izgrađenog na kršćanskim ćudorednim načelima. Četvrti dio bavi se analizom komunističkih zločina i jugoslavenske mitologije. Peti dio donosi portrete i političke ideje niza istaknutih hrvatskih političara, ideologa i intelektualaca čiji je rad i život utkan u temelje moderne hrvatske države.

najava_tribineSlagao se netko ili ne slagao s Dijanovićevim stavovima, riječ je o knjizi koja poziva na raspravu te otvara neka od ključnih pitanja s kojima se hrvatski narod kao i narodi Europe suočavaju na početku 21 st. Upravo zbog aktualnosti knjige i mnogostrukosti argumenata kojima autor zastupa svoja stajališta nadamo se će knjiga pronaći svoj put do što većeg broja čitatelja i tako otvoriti put kritičkom razmišljanju te raspravi i polemici kao preduvjetima za napredak svakog demokratskog društva.

Iz predgovora Tomislava Jonjića:

„Autorova zabavljenost idejama, a ne pojedincima, njegova svijest o važnosti nacionalne države za hrvatski narod i za čitavu Europu, njegovo uvjerenje da su pojedinci, stranke i pokreti tek instrumenti za oslobođenje domovine i ostvarenje slobode, demokracije i blagostanja, te uvjerljivost i mnogostrukost argumenata kojima zastupa svoja stajališta, čine ovu knjigu iznimno vrijednom, neusporedivo vrjednijom od hrpe ukoričenih kolumni kojima tzv. etablirani autori i iskusna novinarska pera nastoje pobijediti usud novinskoga osvrta: da već sutra bude zaboravljen. A kao što će sukob hrvatstva i jugoslavenstva, nažalost, još dugo – sve dok potonje jasno i bez ostatka ne prokažemo kao zločin i izdaju – biti mòra na našim prsima, tako će i ova knjiga, nema sumnje, još dugo biti poziv na uzbunu i jedan od putokaza prema slobodi”.

Iz pogovora dr. sc. Damira Pešorde:

„Knjigom ‘Hrvatska u žrvnju Jugosfere’ Davor Dijanović nameće se kao relevantan mladi politički publicist s izgrađenom političkom filozofijom i kršćanskim svjetonazorom. Dijanovićeva politička misao napaja se na najboljim tradicijama hrvatske političke misli starčevićanske inspiracije od Milana Šufflaya do Benjamina Tolića i Tomislava Jonjića. Kao mlad čovjek na početku životnog i intelektualnog puta, on je itekako važan za uravnotežen razvitak hrvatske političke misli i društvenog života, naročito s obzirom na činjenicu da se velika većina mladih intelektualaca, pod snažnim utjecajem lijeve prevlasti u medijima i kulturi, svrstala na lijevu stranu političkog spektra. Što zbog mode, što zbog napredovanja linijom manjeg otpora. Dijanović je u takvom okružju samosvojan politički i autorski glas koji jamči da hrvatska politička misao ne će zabrazditi u anacionalno ljevičarenje i utopijske internacionalističke maštarije”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

MOJ HRVATSKI

Objavljeno

na

Objavio

zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatski govorim
šapćem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve

Pajo Kanižaj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Hrvatskom se jeziku želi isključiti moć

Objavljeno

na

Objavio

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Obzirom na političku poziciju hrvatski mediji u BiH nisu u mogućnosti promicati hrvatski jezik u onoj količini koliko bi trebali”, komentirao je za Bljesak.info profesor hrvatskog jezika i književnosti Marko Tokić položaj hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Naime, međunarodni dan materinskog jezika obilježava se svake godine 21. veljače s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.

Današnji položaj hrvatskog jezika u višenacionalnoj i višejezičnoj Bosni i Hercegovini profesor Tokić ocjenjuje zadovoljavajućim i boljim nego u prijašnjim vremenima, ali naglašava da uvijek ima prostora za napredak.

”Problem je što medija na hrvatskom jeziku nema dovoljno, a za one koji postoje valja postaviti pitanje koliko uspijevaju voditi brigu o jeziku”, ističe Tokić i objašnjava da je najveći problem novac koji onemogućava zapošljavanje lektora u redakcijama.

”Mediji bi trebali imati lektore koji bi upozoravali novinare na greške koje svakodnevno čine”, kaže Tokić.

Drugi mediji, prema njegovim saznanjima, funkcioniraju drugačije zahvaljujući financiranju iz državnog i federalnog proračuna, dok nijedan hrvatski medij nema takve izvore novca.

Tokić također ističe da se često unutar tekstova u hrvatskim tiskovinama i portalima može pronaći priličan broj nehrvatskih izraza, što objašnjava činjenicom da je jezik u dodiru sa drugim kulturama, te da je isto tako velik utjecaj hrvatskog jezika na druge jezike bliskih kultura.

Školovanje na hrvatskom jeziku omogućeno je svima od najranije dobi do završnog školovanja, i zato je, kako kaže profesor Tokić, na prosvjetnim djelatnicima i Crkvi da rade ustrajnije na njegovanju hrvatskog jezika.

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Ako je ta reduciranost nužnost, pribojavamo se da će doći do šifriranosti, a time jezik gubi onaj ‘materinski’ osjećaj”, objašnjava profesor Lučić.

Prema njemu upravo su izloženost viškovima ili šumovima, obilatost slikama, brzina i forsiranje engleskih riječi i ostalih tuđica jedni od najvećih problema potiskivanja materinskog jezika.

”Izazovima ovog doba možemo jedino odgovoriti kroz opću jezičnu kulturu i narodnu baštinu”, zaključio je profesor Lučić.

Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se od 2000. godine, a UNESCO-v dokument kaže da materinski jezik označuje put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti.

Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a najugroženiji su jezici s malim brojem govornika.

Inače, prema popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH, hrvatski jezik koristi 515.481 građanin, što je tek 14,60%, od čega 36.857 građana ne živi na području Federacije.

Hrvatski jezik, prema popisu, najviše se koristi u Županiji Zapadnohercegovačkoj – 98,83%, što je 93.783 građana. Općina u kojoj najveći broj stanovnika govori hrvatski jezik je Posušje.

U Hrvatskoj se svake godine u ožujku obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Taj je spomen-tjedan utemeljen odlukom Hrvatskoga sabora 1997. u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, a obilježavaju ga i pojedine škole u BiH koje rade po hrvatskom planu i programu.

Na Međunarodni dan materinskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježava početak Mjeseca hrvatskoga jezika, manifestacije koja počinje 21. veljače, a završava 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari