Pratite nas

Pregled

Davor Domazet Lošo: Film ‘General’ je važan, prvi se put pokušala pojasniti cijela bit Domovinskog rata

Objavljeno

na

Čak 74.585 gledatelja pohrlilo je prošle godine u kina kako bi pogledalo “Generala”. Po tom je kriteriju ova saga o životu Ante Gotovine neupitno domaći filmski naslov godine.

Ovaj film s istoimenom serijom koja je svojevrsna njegova produžena verzija, na tronu je i po cijeni produkcije; u njega je ulupano čak 20 milijuna kuna samo iz javnih izvora. Najskuplji je to filmski projekt ne samo u prošloj godini nego i u hrvatskoj povijesti, piše Jutarnji list

Za njegovu realizaciju, osim novca, trebalo je i vremena – životni je to projekt Antuna Vrdoljaka, koji ga je pripremao više od deset godina. Sa 88 godina, “Generalom” se, kažu, oprostio od režiranja.

Kritika i publika nisu mu naklonjene. Iako je već prošlo vremena od premijere filma, u Puli, simbolično zakazanoj na Dan domovinske zahvalnosti, reakcije ne prestaju jer se ponedjeljkom uvečer još emitiraju epizode serije.

Malo je reći da u tom udarnom terminu, u kojem se serija na HRT-u prikazuje s nekoliko minuta razlike na dva kanala (s tim da je na jednom prilagođena slijepima i slabovidnima), društvene mreže gore. Zamjerki je bezbroj.

Promašeni senzibiliteti karaktera likova, izostanak događaja koji su bili ključni za razvoj života likova, nejasnoće o tome tko je u filmu tko, vremenska skakanja u kojima se neki glumci mijenjaju dok neki ostaju isti iako su prošli kroz isti period, krivi naglasci, izlizani dijalozi, neuvjerljivi monolozi, izostanak bilo koje vrste specijalnih efekata iako se radi o ratnom filmu…

Popis apsurda ide do toga da se neki pitaju je li cijeli projekt, zapravo, jedna velika ekstravagantno skupa parodija.

No, na stranu kritika i publika, o “Generalu” smo odlučili pitati one koji su u njega bili najdirektnije uključeni: ljude po kojima su nastali likovi te glumce koji su ih utjelovili. Reakcije su različite.

DAVOR DOMAZET LOŠO, umirovljeni admiral (glumi ga Tarik Filipović)

– Znam da ima onih koji napadaju projekt. Onih koji kažu da je u filmskom izričaju, scenariju i režiji on mogao biti bolji. Takvi pronalaze greške poput ruksaka koji je proizveden u 2009., a u seriji se pojavljuje u 1993. godini ili, pak, bočice Jane, koja tada također nije postojala.

No, smatram da je ‘General’ ipak važan. Prvi se put pokušala pojasniti cijela bit; a to je da je Domovinski rat bio obrambeni i najčišći rat, koji je spriječio genocid u Bosni i Hercegovini – kazuje Lošo u razgovoru za Jutarnji list.

Često ga, priča, na ulici zaustave pa pitaju jesu li se neki od ekraniziranih događaja doista tako odvijali. On im kaže da jesu, ali naglašava i da “General” nije dokumentarac.

Štoviše, njegova je igrana dimenzija vrlo izražena.

– Ono što se filmu može zamjeriti je to što nema dinamiku. Danas se filmovi drugačije snimaju. Prošla su vremena usporedne radnje i dugih dijaloga, a toga je u ‘Generalu’ puno – ocijenio je.

Naslovna uloga koju igra Goran Višnjić je, smatra Lošo, previše holivudska.

NEDOSTATAK TEMPA I DINAMIKE

– Filmski izričaj ne treba nužno slijediti želju za time da glumac fizički nalikuje na stvarnu osobu, nego da oslika njezin karakter. Mislim da je to ovdje izostalo. Gotovini su dodijeljeni brojni monolozi i dijalozi koje on nikada ne bi izgovorio.

On je bio operativni časnik, provodio je planove i zamisli nekoga tko je iznad njega. On je ratnik i trebalo ga je tako prikazati, a ne mu dati duge monologe. To je kompletno izvan njegova habitusa i karaktera – smatra.

Bit nije pogođena, smatra, ni u slučajevima sporednih likova, među kojima je i njegov.

– Do izražaja nije toliko došla bit pozicije admirala. Bio sam na svim bojištima kao načelnik obavještajne službe. Moje je bilo misliti i prosuditi koje su namjere protivničke strane – kaže Lošo.

Otkriva nam da ga je prije snimanja filma kontaktirao i glumac Tarik Filipović, koji ga je glumio.

– Rekao sam mu da glumi onako kako on misli da je najbolje. Jedino što sam posebno zamolio je da obavezno nosi brkove, koji su moj zaštitni znak. Nisam bio vidio scenarij, pa je naš dogovor bio jednostavan, a to je da Tarik napravi svoj posao – kaže Lošo.

Komunicirali su, priča, i nakon premijere filma i serije.

– Neki su rekli da je Tarik loše glumio, pa sam mu ja rekao da se ne obazire na takve ljude. Uvijek ima onih koji nisu dobronamjerni, koji su, da ne kažem, zločesti – kaže nam.

Iako Lošo filmu zamjera nedostatak tempa i dinamike, ne smetaju mu dramatične izjave, zamišljeni pogledi u daljinu, divljenja ljepoti mora u gotovo svakoj epizodi i druge slične situacije.

RAT STVARA MELODRAME

– Mora biti malo melodrame, po meni je dobro da je ima. Danas je u svijetu previše nasilja, okrutnosti i sirovosti, tako da je ovo dobar odmak. Slično se vidi i u najboljem hrvatskom filmu, ‘Tko pjeva, zlo ne misli’.

Rat nije samo pucanje, nitko ne stvara toliko melodrame kao rat. U ratu nastaju najbolje ljubavne priče – kaže Domazet.

U konačnici, zaključuje da ‘Generala’ smatra hvalevrijednim potezom unatoč manjkavostima.

– Dobro je da se vidi cjelovitost rata. Domovinskom se ratu svašta pripisuje, a ovdje se vidi da je etika ratovanja bila važna. Na samoj Oluji je primijenjena etika najvišeg stupnja jer su postojali koridori kroz koje su ljudi mogli izaći.

Spašavali su se srpski životi. Takve je stvari važno pokazati iako je film zanatski mogao bolje- kaže.

TOMO MEDVED, ministar branitelja, glumi ga BORIS BARUKČIĆ.

U “Generalu” se pojavljuje i umirovljeni brigadni general Hrvatske vojske te aktualni ministar branitelja Tomo Medved, čiji lik tumači mladi glumac Boris Barukčić.

Nekadašnji general Medved je jedan od rijetkih likova kojima se u filmu i seriji eksplicitno iznosi puno ime i prezime, što je mnoge začudilo s obzirom na to da se velikom broju likova ime niti ne zna.

Njegovu će ekranizaciju većina pamtiti po izjavi “Ja sam Medved, nisam rak”.

Ministar nam kaže da smatra da je iznimno važno snimati filmove s tematikom Domovinskog rata te tako “prenijeti na mlade naraštaje istinu o njemu”.

– Iznimno je zahtjevno snimati film o akterima koji su živi i koji su svjedoci tog vremena. Tematika Domovinskog rata vrlo je složena i iznimno ju je teško sažeti u nekoliko epizoda, odnosno u film, jer su svaki dan u ratu i svaki zasebni događaj imali neko značenje.

Nemoguće je sažeti sve bitne detalje i zadovoljiti očekivanja svih sudionika u ratu, branitelja – kaže nam ministar Medved.

I sam je u skupini onih kojima filmom nisu ispunjena sva očekivanja.

TUĐMANOVA NEPROCJENJIVA ULOGA

– U ‘Generalu’ nije prikazana cjelovita organizacija obrane u Domovinskom ratu, počevši od pozicije i uloge prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koja je bila neprocjenjiva. Slično je i s ministrom obrane Gojkom Šuškom.

Kroz njih bi se postigla jasna slika o složenosti cijele bojišnice, odnosno svih parametara koji su specifični za to vrijeme i Domovinski rat, koji se istodobno, a različitim intenzitetom odvijao na svim bojišnicama – kaže ministar Medved.

On, kaže, ne bi komentirao dramaturški dio “Generala”, nego je koncentriran na “bitke, događaje i odluke”.

Ipak, smatra da, kada je riječ o njegovu liku, nije dovoljno komunicirao s glumcem Barukčićem.

– Čuli smo se, ali, nažalost, u nedovoljnoj mjeri. Mislim da je bolja priprema mogla dovesti do boljeg i jasnijeg prikaza aktivnosti tog vremena. Moglo se to i kvalitetnije odraditi.

Tako je i kod Gotovinina lika, kao i kod ostalih uloga. Da je tijekom pripreme scenarija bilo više konzultacija, vjerujem da bi se postigli i bolji učinci – kaže ministar dodajući da nipošto ne želi negativno kritizirati projekt.

– Svjestan sam da je scenarijem igranog filma jako teško vjerodostojno prenijeti događaje – zaključuje.

Kontaktirali smo i mladoga glumca Borisa  Barukčića, koji je u “Generalu” glumio ministra Medveda. Iako mu je ovo bio produkcijski najveći projekt na kojem je dosad bio angažiran, glumac je, vrlo neobično, u potpunosti odbio za javnost govoriti o vlastitoj ulozi.

Davor Domazet Lošo: Ugroza dolazi od migranata čiju je krizu izazvala anglosaksonska geopolitika

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Tradicija mačkara u Imotskom duga je 150 godina, a ni u komunizmu se nisu pisale prijave protiv njih

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na središnjem imotskom trgu iznad spomenika Tinu Ujeviću vijenac crvenih gerbera i mnoštvo svijeća na mjestu na kojem je u nedjelju na pokladnim svečanostima gorio imotski Bako, homoseksualni par s djetetom koji je postao udarna vijest ne samo nacionalno već se o imotskom karnevalu piše i u svjetskim medijima.

– Svijeće su tu jer su naše mačkare mrtve. Nema slobode. Slobodu ima Frljić koji može spaliti hrvatsku zastavu i to se zove performans, a kada mi spalimo bezlično dvoglavo čudovište s lutkom jer smo protiv toga da muški parovi posvajaju djecu, mi smo nazadni, mrzitelji, homofobni.

Nitko nije spalio dijete, spalili smo lutku – rekla je žena koju su pitali što svijeće i cvijeće znače. “Mnogi” su ih protumačili kao nastavak ruganja, piše večernji list

Izgubljen smisao karnevala

Gotovo nitko ne želi imenom, prezimenom i fotografijom stati iza svoga mišljenja, ali anonimno svi brane svoga Baku. – Mačkare su jedino doba u godini kada možeš bez straha i ljutnje s druge strane reći što misliš. To je smisao karnevala: zabava, šala i smijeh. Ranije si strepio što će ti se pročitati u testamentu, a sada se pišu kaznene prijave – ljutiti su Imoćani zbog strke koja se digla.

Tri kaznene prijave podnesene su protiv organizatora Milivoja Djuke iz udruge Bakove svečanosti. Nažalost, jučer je bio u Hercegovini, a telefonom nam nije htio ništa komentirati. Nismo bili bolje sreće ni sa župnikom Kristianom Stipanovićem.

– Žurim se na sprovod, poslije imam vjeronauk i misu – opravdao se. Gradonačelnik Ivan Budalić kaže da se Grad Imotski nikad nije miješao u odluke organizatora pokladnih događanja. – Tradicija je alegorijski spaliti nešto što je točka prijepora u društvu. Razumijem da se netko osjetio povrijeđenim, ali uvjeren sam da to nije bila namjera organizatora – kaže Budalić.

Razočaran je reakcijama političara i medija koji su Imotski “razapeli”.

– Govor mržnje je ono što je Stazić izgovorio o Imoćanima. Nije spaljeno dijete, već lutka, a on kao političar treba biti spreman na kritike. To nije izraz našeg primitivizma ni zaostalosti, mržnje ili bilo čega što nam žele imputirati. Ovo je tradicionalan kraj koji njeguje svoje vrijednosti, ali uvažavamo različitosti.

Ovo je medijski linč! – izjavio je Budalić. Dodao je kako ga kaznene prijave protiv organizatora podsjećaju na mračna vremena u kojima se kažnjavao verbalni delikt. Tradicija mačkara u Imotskom duga je 150 godina, a ni u komunizmu se nisu pisale prijave protiv njih.

– Mačkare nikada nikome nisu prijetile, mačkare se oduvijek smiju sebi i drugima. Nekima mogu biti duhovite, nekima ne moraju, ali dizati ovoliku medijsku strku posve je nepotrebno. Nikada se, ne daj Bože, zbog mačkara nikome nije nešto loše dogodilo. Jedan dan se luduje, svatko govori što hoće, a sutra se sve vraća u normalu – kaže Mijo Zidar, novinar.

Silvana Oruč Ivoš: A di je nestala satira?!

Napominje da u Imotskom nikada nije bilo napada na homoseksualce. – Mi smo na lošem glasu, a ako gledate crne kronike, u Imotskom nikad nije bilo fizičkih napada zbog nacionalnosti ili seksualne orijentacije. To se događa u većim gradovima – poručuje Zidar.

– Problem je nastao jer smo mi poručili ono što narod zapravo misli, međutim u Hrvatskoj manjina svojim stavovima terorizira većinu. Oni imaju pravo na ruganje i humor, mi nemamo – uključuje se čovjek u razgovor.

Drugi dodaje kako mačkare postoje upravo zbog toga da ljudi olakšaju dušu. Što o svemu misli, pitali smo i Nedjeljka Babića Gangstera, najvećeg stručnjaku za ljubav Imotske krajine, koji je inače ove godine meštar splitskog karnevala, piše večernji list

Nije bila loša namjera

– Nije dobro što se digla ovolika hajka, nitko nije napravio ništa s lošom namjerom. Mačkare ne treba ovako strogo gledati, meni je žao ove djece koja su organizirala povorku i sada ih svi razapinju.

Moja misija je demografska obnova, spojio sam na stotine parova, a homoseksualci me ne zanimaju. U mene je muško muško, a žensko žensko – kaže Gangster i dodaje kako puno više od homoseksualnosti njega zabrinjava činjenica što se ljudi sve više odlučuju za samački život.

Letica: Nisu spalili dijete, spalili su Nenada Stazića

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Slaven Letica: Histerija oko koronavirusa nije opravdana, treba pogledati brojke

Objavljeno

na

Objavio

Prvi slučaj zaraze koronavirusom u Hrvatskoj. S kim je oboljeli tijekom povratka iz Milana kontaktirao? Kako se zaštititi? Je li opravdana medijska histerija o širenju virusa ili je njegova smrtnost samo nešto veća od smrtnosti od gripe? Koji pacijenti su najugroženiji? Kako će epidemija utjecati na globalno gospodarstvo?

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić objasnila je odmah na početku HRT-ove emisije Otvoreno da je najdulja inkubacija bolesti 2 tjedna, no simptomi se mogu razviti 2. ili 3. dana bolesti, a najčešće 4.- 6. dana.

– Hrvatska je podigla razinu opreznosti na viši nivo i sada blagi simptomi se testiraju, postoji veliki broj ljudi koji je bio u Italiji u zaraženom području i ako su zaradili simptome, sada se testiraju. U Zaraznoj je stvarno velika gužva. Neki ljudi dolaze samoinicijativno, zovu na telefon konstantno, epidemiolozi zovu sa sumnjivim slučajevima, na sve se treba obratiti pozornost. To nije svakodnevna situacija, iako zbog gripe po 200-250 ljudi prolazi kroz ambulante – rekla je.

Mladić kojemu je potvrđen virus, razbolio se jučer, u petak je bio na poslu, može se očekivati da u to vrijeme i nije bio zarazan za ljude oko sebe. Njegova je djevojka u testiranju, tijekom noći će biti gotovi njezini nalazi, objasnila je Markotić.

Naglasila je da je koronavirus novi virus, u nekim je segmentima nepoznat, pa je normalno da se ljudi boje i da je interes povećan. Gripa se pojavljuje svake godine, znamo što možemo očekivati od nje, imamo lijekove, cjepiva, antibiotici, lakše je nositi se s nečim što poznajemo.

Markotić je naglasila da kirurške maske, koje su sada nestale u zemlji, nemaju neku visoku moć zaštite od koronavirusa. Njih je dobro staviti bolesnicima koji kašlju i kišu kako bi se spriječilo širenje kapljičnog prijenosa, ali u bližim kontaktima ne mogu zaštiti od nekog koji ima koronavirus, objasnila je i poručila da je ključno izbjegavati područja koja su označena kao područja u kojima ima oboljelih.

– Svi želimo vjerovati da će taj virus poput drugih bolesti koje se prenose kapljičnim putem nestati s pojavom proljeća, toplih dana i smanjenim boravkom u zatvorenim prostorima. Vidjet ćemo, nova je bolest, novi je virus i teško je predvidjeti kako će se ponašati – kazala je.

Glavni ravnatelj policije Nikola Milina tvrdi da se u Hrvatskoj vrlo pažljivo promatrala situacija s koronavirusom i sada su pojačane aktivnosti. Policija je, kaže, spremna za ograničenje kretanja i ukoliko dođe do opasnosti za javno zdravlje, ona će svoj posao napraviti. Na pitanje hoće li granice biti blokiranje, odgovorio je da je i to moguće iako bi se radilo o drastičnoj mjeri.

– Ulazak može biti zaprečen određenoj osobi ako su sanitarni inspektori i epidemiološka služba tako odlučili. Na granicama su postavljeni kontejneri za trijažu i tako se poboljšavaju uvjeti rada za sanitarne granične inspektore, bit će ih u povećanom broju na najfrekventnijim prijelazima, imamo dovoljno kapaciteta da bi mogli na vrijeme poduzimati mjere – uvjerava Milina.

Medijski sociolog Slaven Letica smatra da histerija koja se širi nikako nije opravdana.

– Profesorica Markotić stalno obavještava javnost o stanju i kretanju koronavirusa. Govorimo stalno o stopi smrtnosti, treba reći i nešto o stopi izlječenja koji djeluju optimistično – naglašava Letica.

– Nijedno dijete do 10 godina starosti nije umrlo, dakle stopa izlječenja kod njih je 100 posto. U dobnoj skupini od 20 do 40 godina je 99,8 posto, podaci su to Svjetske zdravstvene organizacije od jutros. Izlječenja kod bolesnika od 50 do 60 godina su 98,7 posto, smanjuju se u dobnoj skupini od 60 do 70 na 96,4 posto i u sljedećoj dobnoj skupini su 94 posto – objasnio je Letica i naglasio da je panika stvorena djelovanjem medija, ne radi se, kaže, o teoriji zavjere, naprosto je interes javnosti velik.

Ekonomski analitičar Goranko Fižulić smatra da se statistike koje Kina “servira” treba uzeti s određenom skepsom jer kada se njihovo dnevno prijavljivanje Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji stavi u matematičke modele, dolazi se do cijelog niza nelogičnosti.

Nije mu jasno kako je moguće da su 1. veljače Šangaj i Peking imali 150 slučajeva, da danas jedan ima 340, drugi 400, da je tada, 1. veljače i svijet imao 150 slučajeva bez Kine, a danas svijet ima 2.700. Postoje, kaže i diskrepancije između postotka smrtnosti između Wuhana, pokrajine Hubej i ostatka Kine. Kinesko je vodstvo, smatra, u nekom trenutku moralo shvatiti da Kina ili mora ponovno krenuti raditi ili se mora boriti samo protiv virusa. Ta je odluka očito bila donesena na način da će vratiti ljude u gradove i prestati s blokadama.

– Činjenica je da je Kina tvornica svijeta, svi su htjeli da se Kina vrati proizvodnji i da počne raditi. Vidi se to i po porastu dioničkih indeksa na svim burzama. One su rasle do petka, bile su i na povijesnim rekordima. Sada, nakon što se dogodila Italija, Koreja i Iran /sve preko vikenda/, burze su potonuli kao kamen i ključni američki indeksi su izgubili sve što su u ovoj godini zaradili – naglasio je Fižulić.

Koronavirus i preživljavanje izvan ljudskog organizma:

Alemka Markotić: Zahtjeva se dodatno istraživanje, ovisi o tome koliko je dugo nešto izloženo, na kojim temperaturama, koliko je zrak suh, u kojem je materijalu virus… Po svemu sudeći je visoko je virulentan, no najvjerojatnije ima ovojnicu koja se vrlo lako uništava dezinficijensom, pa čak i alkoholom, tako da je dosta osjetljiv na vanjskoj sredini.

Pošiljke izvor zaraze?

Alemka Markotić: Za sada nema nikakvih utemeljenih spoznaja da pošiljke mogu biti uzrok zaraze, inače bismo imali eksploziju epidemije po cijelom svijetu.

Ivan Đikić: Svi zaboravljaju kako gripa godišnje uzme 65.000 života

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari