Pratite nas

Komentar

Davor Domazet Lošo: Istrage protiv hrvatskih časnika su pritisak na Haag zbog Prlića i ostalih

Objavljeno

na

Spekulacije o navodnim istragama koje Sarajevo provodi nad časnicima HV-a i HVO-a samo su dio šireg plana čiji je cilj prebacivanje krivnje na branitelje i osloboditelje BiH: Hrvate koji su u četiri navrata spasili tu zemlju od propasti, kao i iskrivljivanje povijesti u režiji srpskih i bošnjačkih krugova, tvrdi u razgovoru za Dnevni list umirovljeni admiral i vojni strateg Davor Domazet Lošo, koji je jedan od glavnih planera vojno-redarstvenih operacija koje su dovele i do završetka rata na ovim prostorima.

[ad id=”68099″] Tematiku o navodnim istragama ovog je vikenda ponovno aktualizirao predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, umirovljeni general Pavao Miljavac koji je naglasio kako već postoji primjer pozivanja hrvatskih časnika za svjedoke, ali i da postoje informacije o optužnicama protiv za sada nepoznatih osoba. Admiral Domazet slaže se s Miljavcem te tvrdi kako se hrvatski vojni arhiv ‘češlja’ i to sve u skladu s provedbom protokola između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Tužiteljstva BiH o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela, upozorivši kako se ovdje radi o najizravnijem narušavanju pravnog suvereniteta Hrvatske – članice EU-a i NATO saveza.

Svatko ima svoje razloge

Ovakav razvoj događaja, ističe Domazet, odgovara i srpskoj i bošnjačkoj strani, čije elite očito stoje u namjeri mijenjanja povijesnih činjenica, svaka zbog svojih razloga. Srpska politika na taj način želi prikazati, dodao je, kako je u BiH bio građanski rat, a ne agresija, a bošnjačka jer im ne odgovara činjenica da su zapravo Hrvati četiri puta spasili i obranili BiH.
U konačnici, najave o istragama protiv visokih hrvatskih časnika stvaraju i psihozu te su, sumnja Domazet, i moguća vrsta pritiska na Haaški tribunal uoči donošenja drugostupanjske presude šestorici bivših dužnosnika Herceg Bosne i HVO-a. Povijesne činjenice pak govore drukčije pa Domazet podsjeća kako je BiH prvi put spašena još 1991. kada je spriječeno izbijanje na liniju Virovitica – Karlovac – Karlobag, čime je praktično spašena i BiH.
Drugi put na proljeće 1992., kada je krenula otvorena agresija zatvaranjem kliješta od Kupresa, Livna i Tomislavgrada prema Splitu, odnosno dolinom Neretve. Da su se ona zatvorila, tada bi BiH šaptom pala, ali i trećina Hrvatske. Hrvatske snage su to zaustavile, napominje Domazet, te dalje tvrdi kako su treći put Hrvati spasili BiH pokrećući operaciju Zima 94 u vrijeme kada je Bihać bio pred padom. Tad su Britanci uz pomoć još nekih europskih država imali tezu da se Srbi proglase pobjednicima, no Hrvati su im, ističe, pomrsili plan i spriječili pad Bihaća. Četvrti put ponovno se spašava Bihaćka enklava te kroz akcije Ljeto i Oluja, ističe Domazet, spriječen je i novi genocid koji bi uslijedio nakon Srebrenice.

Nelogično ponašanje

Pored haaških presuda iz kojih je vidljivo tko je bio agresor u BiH, Domazet podsjeća kako se tijekom devedesetih godina radilo o jednom jedinstvenom ratištu Hrvatske i BiH, a ne dva rata. Srpska politika stoga kroz najave istraga protiv hrvatskih časnika želi promijeniti percepciju te im odgovara da se ide u smjeru sotoniziranja oslobodilačkih operacija, tim više što je presuda za generale Gotovinu i Markača pokazala kako je Oluja bila najčišća vojna akcija.
Logično je da srpska politika to želi poništiti, a i bošnjačka ima razlog jer su svjesni toga da su Hrvati obranili BiH, upozorio je Domazet, koji smatra kako je zbog toga i krenula priča o istragama protiv hrvatskih časnika, a što im je omogućilo i potpisivanje već spomenutog protokola od tri državna tužitelja. I dok ga ne čudi njihovo ponašanje, Domazet je zapanjen reakcijom hrvatskog državnog vrha i hrvatske politika koja je pristala da “BiH poziva naše visoke časnike da idu svjedočiti”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Ponosan sam što sam Hrvat/Hrvatica

Objavljeno

na

Objavio

Pripadam narodu koji uspijeva opstati na povijesnoj pozornici unatoč svim nevoljama. Ima kulturnu i političku baštinu, povijest koja se može pratiti od 852. godine i domišljati i rekonstruirati i stoljećima prije toga.

Dužnost je svakog Hrvata/Hrvatice gajiti vlastitu nacionalnu, domoljubnu i rodoljubnu svijest. Ponos na hrvatstvo je prirodan osjećaj pogotovo što je on utemeljen na divljenja vrijednim ostvarenjima hrvatskih ljudi i naroda.

Neznanje je najveći neprijatelj domoljublja. Hrvatski jezik i umjetnost na njemu ostvarena, hrvatska kulturna tradicija i umjetnost, politička borba i nastojanja, njegova su dična povijest. Svijest o hrvatskom kulturnom i političkom identitetu temelj je opstojnosti hrvatskoga naroda, uspostava, održavanje i očuvanje potrebnih nacionalnih institucija obveza.

Svakodnevna skrb za hrvatski jezik sveta je dužnost, jer, kao što pjesnik kaže, Hrvatska je riječ koju naučih od majke i ono u riječi mnogo dublje od riječi. Jedino kroz očuvanje jezika, kulture i političkog okvira (države i državotvornosti) narod može očuvati vlastito ime i opstojnost.

U svjetonazornom i vrijednosnom smislu (u skladu s tradicijom) važno je očuvanje i njegovanje pripadnosti katoličkoj crkvi. U krilu crkve trajali smo i postojali. Odgajali se i uzrastali. A da bi to i dalje mogli potrebno je jačati obitelj (i obiteljske vrijednosti).

Očuvanje i zaštita obitelji je imperativ. Ona rađa i odgaja. Pravo na život i pravo na rad kao temeljna ljudska prava ostvarivati u svojoj zemlji.

Pomagati vlastite ljude. Opstati na hrvatskom tlu obveza je i odgovornost. Oni koji su u svijetu u tome su dužni pomagati one koji su ostali. Pomagati svekoliki napredak Hrvatske i Hrvata u BiH kako bi se jednom imali gdje i mogli vratiti. I oni sami trebaju promišljati vlastiti povratak. Život u tuđini bit će mnogo lakši ukoliko se neprestano dotiču vlastiti korijeni i osnažuju konopci ljubavi.

Zanimanje za naše u tuđini, ostvarivanje pretpostavki za njihovo uključivanje u narodni život, neprestana i živa komunikacija: institucionalna, obiteljska i pojedinačna treba činiti jedinstveni hrvatski kulturni i politički prostor.

Zadaća je svakog hrvatskog čovjeka raditi sve da se ostvari što je moguće veći povratak hrvatskih ljudi.
Jer, ipak, samo je ovdje Dom i Domovina.

prof. dr. sc. Marko Tokić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Predrag Peđa Mišić: Što u biti znači biti dosljedan, što su uopće ideali?

Objavljeno

na

Objavio

FENIX

Što u biti znači biti dosljedan, što su uopće ideali.
Te 91′ bilo je nekako najlakše, koliko god to zvučalo čudno.
Imao si neprijatelja, znao si cilj, svrhu, sad je to sve upitno.

Ako mi danas raspravljamo o domovinskom ratu, o HOS-u, jesmo li ili nismo za “Dom spremni” čemu onda sve.
Sve se svelo na neke domjenke, lampaše, svijeće, vijence.
Imali i jedan političar jasan stav oko svega gore nabrojanog.

Iskreno, ne zamjerajući, mislim da niti ili mali broj od njih nije bio na prvoj crti, osjetio miris krvi, raskomadana ljudska tjela.
Oni me i ne čude, čudi me da roditelji, braća, sestre, djeca još uvijek takve podržavaju, daju im glas, pravdaju ih.
Neću tupit, pitam se što ja tu radim,

Moji stavovi su jasni i javni, nikad se nisam krio iza nikoga. Bio sam za Škoru, drugi krug za Kolindu, to su moji stavovi, ja nisam podložan tuđim. NE HVATAJTE ME NA EMOCIJE, NE DAM VIŠE

Mnogi su mi pisali, javno izgovorili, oni te samo iskorištavaju, kad im ne bude trebalo otpisat će te.
Analizirajući sve do sada, shvatio sam, ja zbog svojih poginulih prijatelja neću odustati.
Jesu li to ideali ili ne, ne znam.

Znam
HOS da
ZDS da
NESTALI da
SRBIJA NE

Jesam li u krivu to će narod reći. Putujem diljem lijepe naše, vlakovima, autobusima, bez putnih naloga o svom trošku uz pomoć dobrih ljudi.
Ja ću sebi dati za pravo mali odmor i razmisliti hoću li dalje ili ne.

Nisam se umorio ali ako nešto ne ide onda ne ide
Kasno je da se mijenjam
HVALA VAM

Predrag Peđa Mišić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari