Pratite nas

Pregled

Davor Domazet Lošo: Narod će prihvatiti Vrdoljakov film o generalu Gotovini

Objavljeno

na

Narod će prihvatiti Vrdoljakov film o generalu Gotovini jer je, na žalost, jedini i prvi koji govori istinu o Domovinskome ratu!

Koliko film „General“ odražava činjenice, odnosno istinu o Domovinskom ratu?

Ja sam prvi vidio film još dok je bio u montaži jer me redatelj Vrdoljak zamolio. Vidio sam sve scene, i one kojih nema u filmu, a koje će se naći u seriji tako da mogu dati cjelovitu sliku.

General

Ovo je prvi, na žalost i jedini film koji daje cjelovitost rata, naravno ispričan kroz filmsku priču. To nije dokumentarni film, to je igrani film, priča koja je ispričana kroz jednu osobu – generala Antu Gotovinu.

To nije priča o generalu Gotovini, to je priča o Domovinskom ratu, onomu što on uistinu jest, njegova etička i moralna zasada. To je jedini rat u povijesti koji je spriječio genocid, točnije operacija Oluja to je učinila.

Nijedna do sada operacija nije spriječila genocid, misli se na zapadnu Bosnu i BiH. To je prvi dio priče.

Svi filmovi kod nas bili su filmovi o Hrvatskoj vojsci u negativnome svjetlu, a sada se prvi put dogodilo da se pokaže ono što jest. To ne znači da nije bilo stradanja. U svakom ratu stradaju sve strane, neka više, neke manje jer je rat poguba ljudske naravi.

Prvi put Hrvatska vojska pokazuje se onakva kakva jest, od početka do kraja, i to kroz lik. Pokazana je autentičnosti i kroz lik generala Bobetka i njegovu uloga jer on je stvorio kralježnicu Hrvatske vojske. Do general Bobetka mi to nismo imali, on je to učinio kad je došao zapovijedati.

On vjeruje u ratu, i to je ta Tuđmanova poruka, Gotovini koji je došao iz svijeta, ali i meni koji sam došao iz JNA. To su dva pola. Nadalje, film je briljantno pokazao u sceni koja je, po meni, jedna od najboljih, prvoga dana Oluje 4. kolovoza 1995. u srpskom generalnom štabu, srpske generale, što su i kakvi su.

Izvrsni su bili glumci u toj sceni, hrvatski, ja sam čak mislio da su Srbi. Ovaj film narod će prihvatiti jer će osjetiti sve ono što mu je uskraćeno svih ovih 25 godina.

Je li Gotovina prikazan potpuno autentično ili je malo predimenzioniran kao strateg, što on nije bio?

Malo mu daje tu sliku, ali se vidi taj hollywoodski štih i sama izvedba glavnoga glumca koji ga dobro igra. Malo ima predimenzioniranosti, što će neki zamjeriti, ali to ne treba smetati. I mene pokazuje kao da sam neka umna slika koja stoji otraga. Mogu mu naći zamjerke, ali to je igrani film. Daje mu više strateških konotacija, što Gotovina nije.

Jesu li Tuđman i Šušak spomenuti u filmu?

U filmu se ne spominju, ali nema ni potrebe. Ni američki ratni filmovi nemaju dio o svom predsjedniku i neke druge države isto.

Kažu da je to osobni animozitet Vrdoljaka prema Tuđmanu.

Tuđman Šušak

Zločesti komentari tako govore. Točno je da ga nema, ali to se ne može na takav način gledati. Ima jedna scena gdje govorimo hoćemo li izgubiti rat i jedna je to od ključnih scena, u mom uredu.

Ona se nije baš tako odigrala, ali u širem kontekstu ona se može tako gledati jer se radi strateška razina rata.

Kada se vidjelo da rat ne ćemo izgubiti, onda Gotovina kaže: „Idemo na Brijune predsjedniku jer je nazvao.“ Onda mi letimo za Brijune, leti se kanjonom Zrmanje. Nema izravno Tuđmana, ali to je taj njegov duh koji leti. To je strateška misao da vrhovni zapovjednik vjeruje svojim generalima i obrnuto.

Je li istina da su se sami glumci sprdali sa svojim ulogama?

Nisu se sprdali, samo neki ne žive s tim ulogama, nije to njihovo područje, nisu se identificirali, to je njima tamo daleko. Neki se nisu uživjeli u ulogu, samo su ju odigrali.

Ivica Marijačić
Hrvatski tjednik

 

LOŠO: Mi Amerikancima služimo, a pogledajte kako nam oni vraćaju, ne daju nam ni da imamo zrakoplove

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Uz zagrebački potok Kustošak probnim iskapanjima potvrđeno postojanje masovne grobnice

Objavljeno

na

Objavio

Uz zagrebački potok Kustošak probnim iskapanjima pronađeni su posmrtni ostatci ljudskih tijela, čime je potvrđeno postojanje masovne grobnice, a ekshumirani su posmrtni ostaci četiri osobe, žrtve iz razdoblja po završetku 2. Svjetskog rata, objavilo je u subotu Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Uprava za zatočene i nestale toga Ministarstva terenska istraživanja na području naselja Kustošije u Zagrebu provodila je od 4. do 20. rujna.

Na lokaciji „uz potok Kustošak“ probnim iskapanjima pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostaci četiri osobe, žrtve poratnog razdoblja, nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Pronalaskom posmrtnih ostataka potvrđeno je postojanje masovne grobnice s obzirom na prikupljena saznanja o njenom postojanju, objavilo je Ministarstvo na svojim službenim internetskim stranicama.

U ekshumaciji prvi su put, temeljem potpisanog Sporazuma Ministarstva hrvatskih branitelja i Sveučilišta u Zagrebu iz siječnja ove godine, sudjelovali studenti završnih godina studija antropologije i arheologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

U daljnjem postupanju slijedi stručna antropološka obrada posmrtnih ostataka na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu te priprema za njihovo dostojno i trajno zbrinjavanje, odnosno pokop.

Terenske aktivnosti na području Zagreba nastavak su istraživanja koje je Ministarstvo hrvatskih branitelja započelo tijekom 2018., pri čemu su tada ekshumirani posmrtni ostatci najmanje 427 osoba žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

Ministarstvo hrvatskih branitelja zahvalilo je svim nadležnim sudionicima uključenima u ovaj proces istraživanja, posebno nadležnoj 2. Policijskoj postaji Policijske uprave zagrebačke koji su kroz kvalitetnu zajedničku suradnju na terenu pridonijeli uspješnom provođenju ovih aktivnosti.

Svoje aktivnosti Ministarstvo provodi temeljem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, dodaje se u priopćenju. (Hina)

 

Gračani su paradigma poslijeratnih revolucionarnih likvidacija i upravo se zato drže tako čvrsto zatvorenim

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

‘Krila Oluje’ i ‘Patrouille de France’ izveli zajednički prelet i trenažne letove

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HRZ / M. Karačić

Hrvatska “Krila Oluje” i francuska “Patrouille de France” izvele su zajednički prelet iznad zadarskog kanala i trenažne letove u vojarni u Zemuniku

Francuska akrobatska grupa „Patrouille de France“ sletjela je u četvrtak, 19. rujna 2019. sa 10 aviona Alpha Jet u vojarnu „Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku u dvodnevni prijateljski posjet akrobatskoj grupi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) „Krila Oluje“.

Ovo je prvo gostovanje „Patrouille de France“ u Hrvatskoj, a „Krila Oluje“ su ih dočekala u blizini Zadra gdje su iznad zadarskog kanala izveli zajednički prelet s ukupno 14 aviona, priopćio je MORH

Formaciju je predvodio vođa „Krila Oluje“ satnik Darko Belančić, a iz jednog od aviona Pilatus PC-9M dobrodošlicu Francuzima poželio je zapovjednik 93. zrakoplovne baze brigadir Mario Pleša.

Pozdravni prelet dvaju nacionalnih akrobatskih grupa u Zadru pratio je i veleposlanik Francuske Republike u Hrvatskoj Gaël Veyssière u pratnji načelnika stožera 93. zrakoplovne baze HRZ-a pukovnika Borisa Panića.

Nakon slijetanja u bazu u Zemuniku provedene su pripreme za trenažne letove. Tako su na trenažnom letu „Krila Oluje“ u avionima Pilatus PC-9M u zadnjim kabinama letjeli piloti „Patrouille de France“, a zatim su članovi grupa zamijenili uloge gdje su piloti „Krila Oluje“ po prvi puta letjeli sa francuskim kolegama u avionima Alpha Jet.

Satnik Belančić tom je prigodom kazao kako su nakon „Frecce Tricolora“ i „Red Arrowsa“ ugostili još jednu prestižnu akrobatsku grupu te time potvrdili iznimno dobre i prijateljske odnose sa najpoznatijim svjetskim akrobatskim grupama. „Posebno impresivan bio je pozdravni zajednički prelet iznad zadarskog kanala i na neki način najavio kako će izgledati nebo iznad Zadra 30. svibnja iduće godine na prvom međunarodnom vojnom zrakoplovnom mitingu „CROIMAS 2020“. Naravno, to je bila i neizbježna tema naših razgovora s pilotima „Patrouille de France“ koji pozdravljaju odluku o organizaciji hrvatskog mitinga, a kroz zajedničke trenažne letove imali smo jedinstvenu prigodu upoznati sve elemente naših letačkih programa“, iznio je satnik Belančić.

Vođa grupe „Patrouille de France“ bojnik Clément Racine zahvalio se na sjajnom dočeku te kazao kako bi vrlo rado došli na „CROIMAS 2020“. „Odluku o sudjelovanju donijet će naše zapovjedništvo, no svi smo već danas impresionirani dolaskom u Zadar i kod naših domaćina „Krila Oluje“. Zajednički let je bio poseban doživljaj, posebno nosim sliku negativnog leta, sve je uistinu fantastično“, iznio je bojnik Racine.

“Krila Oluje” su dosad jednom nastupila u Francuskoj (2017.) na zrakoplovnom mitingu u Zrakoplovnoj bazi St. Dizier, a uz suradnju s „Patrouille de France” imaju odličnu povezanost i s jednim od najboljih svjetskih pojedinačnih nastupa „Rafale Solo Display”.

Akrobatska grupa francuskog ratnog zrakoplovstva „Patrouille de France“ je osnovana 1953., a matična zrakoplovna baza im je Salon-de-Provence. Lete u sastavu od osam aviona Dassault Alpha Jet i jedina su akrobatska grupa u svijetu koja je imala pilotkinju na poziciji vođe grupe (2009. – 2010. bojnica Virginie Guyot).

Prvi zrakoplovni miting na kojem su „Krila Oluje“ i „Patrouille de France“ nastupali zajedno bio je “Kecskemet Airshow 2007” u Zrakoplovnoj bazi Kecskemet u Mađarskoj i od tada do danas praktički nije bilo sezone u kojoj se „Krila Oluje“ i „Patrouille de France“ nisu susreli na barem jednom međunarodnom vojnom zrakoplovnom mitingu te su grupe razvile profesionalnu i prijateljsku povezanost i suradnju.

Među napoznatijim patronima „Patrouille de France“ na godišnjoj razini mogu se istaknuti Alain Delon (1988.), Princ Albert II (1993.) i Carla Bruni Sarkozy (2010.).

Avion na kojem lete „Patrouille de France“ Dassault Alpha Jet postiže maksimalnu brzinu od oko 1 000 kilometara na sat dok je maksimalna visina leta oko 14 000 metara.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari