Pratite nas

Komentar

Davor Domazet-Lošo: Ne uzdati se samo u NATO, vratiti vojni rok radi sigurnosti i ponosa!

Objavljeno

na

Ako se milijarde daju udrugama koje rade protiv Hrvatske, onda bi se našlo i za služenje vojnog roka. Treba odgajati zdravu, a ne bolesnu naciju, poručuje Domazet

Informacija da će hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović, nastojati ponovno uvesti obvezni vojni rok u Hrvatskoj te da ju u toj odluci podržavaju i Sjedinjene američke države, izazvala je veliku pozornost i brojne komentare u hrvatskoj javnosti piše Direktno.hr

Povratak obveznog vojnog roka aktualiziran je, da podsjetimo, u predizbornoj kampanji, kada se za njegovo ponovno uvođenje zalagala Kolinda Grabar-Kitarović. Tada je aktualna predsjednica upozorila na vrlo loše stanje sustava nacionalne sigurnosti i obrane te je obavezni vojni rok ponudila kao jednu od mjera kojima bi se to stanje popravilo.

Treba li Hrvatska imati svoju vojsku neovisno o NATO savezu, bi li se Hrvatska, kakva je danas, mogla obraniti u slučaju eventualne agresije, odnosno trebamo li vratiti obvezni vojni rok, upitali smo vojnog analitičar te bivšeg načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, admirala Davora Domazeta-Lošu.

Dovoljno je tri mjeseca intenzivne obuke

”Apsolutno! Nepostojanje redovite vojske najveći je današnji problem, poglavito Hrvatske – koja se nalazi na važnom strateškom položaju, na prvim vratima Euroazije. Služenje vojnog roka ne bi trebalo biti duže od tri mjeseca, s tim da bi za mladiće to trebalo biti obavezno, a za djevojke dobrovoljno. Osim mogućih vojnih ugroza, danas imamo i asimetrične ugroze: od mogućeg terorizma, do elementarnih nepogoda. A profesionalne vojske izgubile su identitet, jer to više nisu nacionalne, već plaćeničke vojske koje često rade za multinacionalne kompanije. Kada je u pitanju hrvatska država, bitan je i nacionalni identitet te vojske. Hrvatska se još bori za svoj identitet. Imali smo pobjednički identitet, ali smo ga zapustili”, ističe Domazet, pa pojašnjava da bi bilo dobro, prema njegovu mišljenju, da mladi ljudi na početku odrastanja dobiju bar malo stege te da se naviknu na rano ustajanje i red kojega vojska podrazumijeva.

”Javljaju mi se mnoge majke i očevi, koji pitaju zašto smo ukinuli vojni rok, pa pojašnjavaju da im sinovi ne znaju s koje strane Sunce izlazi, jer spavaju do popodne… Ročnici bi od proljeća do jeseni mogli boraviti u prirodi, pogotovo na obali te tako sudjelovati u prevenciji od požara na Jadranu. Vrlo je važno, osim toga, da mladići prisegnu svojoj državi. Namjerno se zadnjih godina proizvodi otuđenje od domovine. Mislim da bi tri mjeseca intenzivne obuke bilo dovoljno, a i ne bi previše stajalo. Više od toga bilo bi skupo. Vojnici bi mogli biti organizirani u više modula raspoređenih duž obale, ali i u unutrašnjosti te bi mogli djelovati preventivno u slučaju požara, poplava ili drugih nepogoda. Vojnici koji bi se kroz obuku pokazali najboljima, mogli bi nastaviti vojnu karijeru u profesionalnoj vojsci. To bi bila najbolja selekcija”, dodaje admiral Domazet.

Ne znamo kako će NATO izgledati za deset godina

Poručuje potom da se ne smijemo samo uzdati u NATO savez.

”Nije NATO za sva vremena. Ne znamo kako će NATO savez izgledati za deset ili dvadeset godina. Moramo imati svoju vojsku, nevezano za savez. Jer ako se sam o sebi ne brineš i ako stalno očekuješ pomoć drugih, obično stradaš. Tako je i s državama. Danas, nažalost, nemamo ništa, osim imena Hrvatske vojske. I ne treba za današnju situaciju kriviti samo Mesića i Josipovića, koji su bili vrhovni zapovjednici Oružanih snaga za vrijeme kada se Hrvatska vojska urušavala. Ne zaboravimo da je Sanader ukinuo obavezni vojni rok. Ni njega ne treba amnestirati”, podvlači vojni analitičar i bivši načelnik Glavnog stožera.

Davor Domazet smatra da prenamjena bivših vojarni nije nepremostivi problem.

”Ima odgovarajućih objekata koliko hoćete. Puno je praznog prostora, a ročnici bi, uostalom, mogli biti i u šatorima. Ako mogu invalidi, onda mogu i mladići od 18 godina. Ponovno uvođenje vojnog roka važno je i zbog čuvanja pobjedničkog duha u Oružanim snagama. Za tu svrhu našlo bi se novca. Ako se milijarde daju udrugama koje rade protiv Hrvatske, onda bi se našlo i za služenje vojnog roka hrvatskih ročnika. Treba odgajati zdravu, a ne bolesnu naciju”, zaključuje Domazet.

[ad id=”40551″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Predsjednica RH zahvalila Hrvatima Vojvodine na podršci

Objavljeno

na

Objavio

Hrvati Vojvodine, hvala vam na podršci!

Bila sam uz vas i ostajem uz vas.

U svom prvom mandatu osnažila sam položaj naših ljudi u Vojvodini te ću njihov položaj nastaviti snažiti u svom drugom mandatu. Hrvati Vojvodine znaju da je Hrvatska sada tu za njih.

Hrvatska država ima obvezu skrbiti o svakom Hrvatu izvan Hrvatske, ma gdje se on nalazio, jer – ponovit ću – Hrvati izvan Hrvatske nisu neka “dijaspora”, oni su naša braća, napisala je Predsjednica RH, Kolinda Grabar Kitarović na facebooku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Čemu halabuka oko ‘Nacrta prijedloga Zakona o Vukovaru kao mjestu posebnog domovinskog pijeteta’?

Objavljeno

na

Objavio

Proteklih dana svjedoci smo brojnih reakcija na “Nacrt prijedloga zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta”, ne rijetko i vrlo negativnih – uz tvrdnje kako iz teksta dokumenta nije vidljivo tko je bio agresor a tko žrtva, niti komu se i zašto odaje počast time što će naš grad-heroj konačno dobiti status koji zaslužuje.

Proziva se ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda i one koji su sudjelovali u radu na dokumentu, a da oni koji to čine nisu ni pročitali što on sadrži. To je stari hrvatski običaj: prelomiti preko koljena i na temelju glasina donositi zaključke i presuđivati.

Pa kad je već tako, evo citata iz kojega je jasno vidljivo da je agresor definiran i to u potpunosti, tako da oko toga nema i ne može biti nikakvih dilema:

“Vukovar ima posebno važnu ulogu u hrvatskoj povijesti uspostave samostalne, nezavisne, suverene i demokratske države, te predstavlja simbol otpora, žrtve i zajedništva u Domovinskom ratu. Hrvatski građani prema Vukovaru se odnose s dužnim i dubokim poštovanjem koje iskazuju na različite načine, a ponajviše stalnim i sve brojnijim dolascima na vukovarska memorijalna mjesta sjećanja. Navedeno posebno dolazi do izražaja u danima sjećanja na žrtvu Vukovara (17. – 20. studeni) kada Vukovar postaje odredište desetaka tisuća ljudi iz svih krajeva Hrvatske i svijeta, koji se slijevaju u nepreglednu Kolonu sjećanja – Vukovarski križni put, kako bi na dostojanstven i primjeren način odali duboko poštovanje herojstvu i mučeništvu vukovarskih branitelja i civila. Vukovar ima iznimno važno simboličko, u mnogim vidovima prijelomno, pa i sudbonosno mjesto u povijesti današnje hrvatske države, osobito u formiranju modernoga hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta. Iskustvo i značenje Vukovara 1991. nadilaze lokalnu i nacionalnu razinu, pa je on ujedno i europski i svjetski fenomen. Strahote razaranja grada i stradanja ljudi u njemu tijekom oružane agresije koju je  izvršila Srbija, Crna Gora i Jugoslavenska narodna armija (u daljnjem u tekstu: JNA) s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj označile su Vukovar posebnim mjestom. Broj poginulih i ubijenih, nasilno odvedenih i nestalih, ranjenih i prognanih, uz golemu materijalnu ratnu štetu koja je gotovo u cijelosti izbrisala srednjoeuropsku urbano-arhitektonsku, sakralnu, kulturnu, gospodarsko- materijalnu i nematerijalnu baštinu Vukovara, nesumnjivo upozoravaju da su nad tim gradom i njegovim braniteljima i civilima, počinjeni zločini ogromnih razmjera. Kršenja međunarodnog humanitarnog prava osobito su bila prisutna upravo na području Vukovara gdje je uz hrvatske branitelje zarobljeno više tisuća civila. Tijekom oružane agresije na Vukovar koju je  izvršila Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj nisu počinjeni samo brojni zločini nad stanovništvom, nego i namjerno uništavanje Vukovara i onemogućavanja života njegovih stanovnika, uz nasilnu promjenu demografskih struktura kao i namjerno masovno i sustavno uništavanje povijesne i kulturne baštine. Vukovar 1991. snažno nadahnjuje na svojoj etičkoj dimenziji, humanosti, (o)praštanju i neosvetoljubivosti, no zauzvrat traži istinu i na njoj utemeljenu pravdu te trajnu zaštitu dostojanstva svih koji su svojim požrtvovnim nastojanjima branili Vukovar, a time i cijelu hrvatsku državu.” (Vidi; dijelove teksta istaknuo: Z.P.; stranica posjećena 12.12.2019.)

Neki su posebno ogorčeni zbog činjenice da dokument izrijekom ne navodi velikosrpsku agresiju kao uzročnika ratnih događanja, no, treba imati u vidu kako je izraz “velikosrpska agresija” prilično fluidan i “rastezljiv” pojam koji se može različito tumačiti, pa poslužiti i tomu da se sva krivnja za agresiju, razaranja i zločine pripiše isključivo srbijanskom režimu i da se time amnestiraju države Srbija i Crna Gora, “JNA” i srpski ekstremisti u Republici Hrvatskoj. Ovako, decidiranim (poimeničnim) navođenjem aktera agresije i posljedica što ih je ona imala, ta je mogućnost izbjegnuta.

Nadalje, mi imamo i Deklaraciju o Domovinskom ratu (usvojena u Saboru u listopadu 2000. godine) u kojoj se podrobno pojašnjava širi kontekst događanja iz 90-ih godina XX. stoljeća i velikosrpska agresija izrijekom definira kao uzročnik rata, žrtava i razaranja (uz navođenje Srbije, Crne Gore, “JNA” i dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj kao aktera te agresije).

Naravno da ne bi bilo suvišno i u ovaj “Nacrt prijedloga zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta” uz sve navedeno ugraditi i taj pojam “velikosrpske agresije” i vjerujmo kako će to biti riješeno, jer prijedlog prolazi dva čitanja u Saboru, ali nije dobro donositi ishitrene zaključke, pogotovu ako nisu utemeljeni na činjenicama.

Braniteljska i stradalnička populacija ima dosta razloga za nezadovoljstvo, pa je razumljivo da se ponekad s te strane “puše i na hladno”, ali treba ipak pokušati javno istupati na temelju argumenata, a ne glasina i neprovjerenih informacija.

Zlatko Pinter

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari