Pratite nas

Razgovor

Davor Domazet-Lošo: Političari uopće ne razumiju ili ne žele razumjeti što znači Memorandum 2

Objavljeno

na

Davor Domazet-Lošo planirao je sve vojne operacije Hrvatske vojske. Danas s ponosom kaže da je 1992. godine bio je jedan od glavnih komandanata na ratištu od Livna do juga BiH kad je spriječeno da “Bosna šaptom padne”.

Zajedno s generalom Antom Gotovinom i generalom Jankom Bobetkom u travnju 1992. zaustavili smo srpsku vojsku na Kupresu, na potezu Tomislavgrad – Livno i u dolini Neretve – kazao je Domazet-Lošo u razgovoru za Faktor.ba

Posebno je, kaže, ponosan na operaciju Oluja kad su za tri dana, od 4. do 7. kolovoza 1995. oslobođena okupirana područja u Hrvatskoj te spriječen još jedan genocid nad Bošnjacima u Bihaću.

Tu je primijenjena najveća etika ratovanja. Ostavili smo protivniku slobodu djelovanja, otvorili smo im četvera vrata: ako ćete se boriti, borit ćemo se.

Ako ćete izaći, imate otvorena vrata za povlačenje. Sačuvali smo ljudske živote, i srpske i hrvatske i bošnjačke.

Širom svijeta predajem tu najčišću operaciju u povijesti ratovanja i uopće se ne bojim niti Srbije niti njihovih optužnica, niti eventualnog uhićenja – kazao je ovaj umirovljeni hrvatski admiral.

Govoreći i današnjoj politici službenog Beograda, posebno kada je riječ o progonu na svim sudovima oslobođenih generala Hrvatske vojske, Armije RBiH i HVO-a, istaknuo je da, nažalost, niti u Hrvatskoj, niti u BiH, niti Kosovu političari, bez obzira koje provenijencije bili, uopće ne razumiju ili ne žele razumjeti što znači Memorandum 2 Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) koji je napisan 2011.

O tome sam napisao desetke analiza i održao toliko predavanja u Hrvatskoj, BiH i Europi. Taj Memorandum 2 je nastavak Memoranduma 1 SANU-a iz 1986. U njemu stoji da ‘Srbija mora ostvariti u miru ono što nije uspjela ostvariti u ratovima’ – naglasio je Domazet-Lošo.

Za njega je to svojevrsni rat, istovremena agresija na Hrvatsku, agresija i genocid u Bosni i Hercegovini i na neki način i na Kosovu.

Tu činjenicu Srbija može promijeniti samo ako ‘dokaže’ da ona nije (bila) agresor. Da bi se ta percepcija Srbije kao agresora promijenila, ona taj rat želi prikazati kao više građanskih ratova – kazao je Domazet-Lošo.

On podsjeća da su na Memorandumu 2 SANU-a koji je završen 2011. radili Dobrica Ćosić, Ljubomir Tadić, otac bivšeg predsjednika Srbije Borisa Tadića, te da je on proslijeđen svim srpskim dužnosnicima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, bez obzira iz kojih stranaka oni bili, kao i Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Navodi da, između ostalog, u Memorandumu 2 stoji i da treba podići što više optužnica protiv hrvatskih branitelja i generala u Hrvatskoj i BiH, posebno protiv bošnjačkih branitelja i generala kao i albanskih na Kosovu.

To je zajednički nazivnik koji je sadržan u Memorandumu 2 SANU-a – naglasio je umirovljeni hrvatski admiral, vojni strateg i obavještajac poznat i po tome što je u jeku srpske agresije na Hrvatsku i BiH preko svojih suradnika prisluškivao i ured Slobodana Miloševića.

On ističe da cilj Srbije nije da se to završi za godinu ili pet godina.

Njihov cilj je podići na stotine optužnica i da to traje što duže vremena, ako treba i u idućih dvadeset godina, da se praktično nikad ne završi – naglasio je Domazet-Lošo za Faktor.ba

Podsjeća da smo prvo imali uhićenje ratnog člana predsjedništva BiH Ejupa Ganića u ožujku 2010. godine u Londonu, a potom generala Jovana Divjaka u ožujku 2011. u Beču.

Prošle godine smo imali uhićenja hrvatskih branitelja iz Orašja. Jučer smo imali uhićenje Kosovara Ramuša Haradinaja u Francuskoj. Nakon te priče ćemo imati nova uhićenja ili optužnice nekih drugih branitelja iz Hrvatske, BiH ili Kosova…

Tako bi se trebala promijeniti percepcija da Srbi i Srbija nisu bili agresori, da oni nisu počinili ratne zločine i genocid, već da je bila riječ o građanskom ratu – istaknuo je Domazet-Lošo.

On dalje navodi da je drugi dio srpskog plana činiti sve da vlade i vlasti u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu budu što slabije.

Zato su oni i razvili svoje obavještajne službe, ne samo kroz ostatke KOS-a i UDBA-e u našim zemljama koji su im danas ‘peta kolona’, ali i kontrolu dobrog broja medija. Srbija pri tome ima podršku Velike Britanije koja ne može prežaliti gubitak Jugoslavije.

To je geopolitička i geostrateška pozadina djelovanja Srbije – tvrdi Domazet-Lošo. On smatra da je na tu novu srpsku agresiju jednostavno odgovoriti.

Hrvatska i BiH su bile žrtve srpske agresije. Hrvatska i Bosna i Hercegovina su pobijedile u ratu, ali se hrvatski i bošnjački političari ne znaju pobjednički ponašati.

To ne znači ponašati se trijumfalistički. Ono što mi zovemo Domovinski rat je najčišći rat u povijesti. Oluja je najčišća operacija u povijesti ratovanja, operacija koja je u zapadnoj Bosni, odnosno Bihaću spriječila pet puta veći genocid od onog u Srebrenici.

Hrvatska politika to ne zna reći, dok Srbi u Srbiji i BiH 5. kolovoza govore kako su oni najviše nastradali i da su najviše protjerani u ratu, a koji je ustvari bio njihova agresija na Hrvatsku i BiH – naglasio je Domazet-Lošo.

On kaže da je to ono što politika u Hrvatskoj i BiH nemaju, odnosno da se hrvatski i bošnjački političari povlače na napade iz Srbije i srpskih političara iz bh. entiteta Republika Srpska.

Čim jednom uzmaknete, protivnik to koristi i postaje sve agresivniji. Mi umjesto oružane agresije iz Srbije imamo medijsku i pravnu agresiju na Hrvatsku, BiH i Kosovo. Zagreb, Sarajevo i Priština trebaju Srbiji jasno dati do znanja da je bila agresor, da su Srbi činili ratne zločine i da su počinili genocid u Srebrenici – naglasio je Domazet-Lošo.

On smatra da će adekvatan odgovor iz Zagreba pomoći i Sarajevu i da će stabilizirati i BiH.

-Adekvatan odgovor političkog Sarajeva ne smije biti proglašavanje Hrvata i Hrvatske agresorima. Hrvati su četiri puta spasili BiH.

To govorim našim političarima u Hrvatskoj, ali oni to ne razumiju, a još manje u BiH. Nažalost, bošnjački političari imaju potpuno pogrešnu sliku, a neki od njih čak misle da će jednog dana uspjeti stvoriti unitarnu državu koju će sami moći kontrolirati.

BiH ne može biti unitarna država i ne smije biti. Posebno Europa i svijet neće dopustiti stvaranje neke muslimanske države u Europi – kazao je Domazet-Lošo.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić: Nikome se ne sudi za Škabrnju

Objavljeno

na

Objavio

Uz Vukovar, i Škabrnja je simbol stradanja u Domovinskom ratu. Sutra i oni odaju počast svojim mještanima i stradalima u ratu.

Samo u jednom danu, u tom malom ravnokotarskom mjestu ubijeno je 43 ljudi – nema obitelji koja u ratu nije nekoga izgubila. Škabrnja će se sutra prisjetiti tog dana, svojih najdražih, a mnogi su već danas ondje pristigli.

Marko Miljanić, ratni zapovjednik obrane Škabrnje u razgovoru za Studio 4 prisjetio se ratnih dana i opet naglasio kako za zločin u Škabrnji nitko još nije odgovarao. Dodao je kako se boji da će to tako i ostati.

Kazao je kako je prije mjesec dana bio na ponovljenom suđenju Stanišiću i Simatoviću na Haškom sudu za kojega smatra da je politički i da želi izjednačiti žrtvu i agresora.

Podsjetio je kako je Ratko Mladić “ispekao zanat na Škabrnji” nakon čega je unaprijeđen u generala. “Njemu se sudi za zločine počinjene u BiH , ali ne i za Škabrnju. Za to je krivo hrvatsko pravosuđe, hrvatska politika i hrvatska diplomacija.

U Šabrnji su bili visoki činovi, a krvnika se ne može osloboditi”, kazao je Miljanić koji za neke visoke JNA zna i točno gdje žive. “Hrvate zatvaramo, a aboliramo one koji su radili zločine nad Hrvatima”, dodao je.

Na pitanje kako danas žive Miljanić je kazao da je “hrvatska država u Škabrnju uložila puno sredstava, bez obzira o čijoj se Vladi radi – Šabrnji se davalo”. Osobito su ponosni što je OŠ u Škabrnji jedna od najboljih i najvećih škola u bivšoj općini Ravni kotari.

“Škabrnjani opet žive svoj život – život poštenih i radinih ljudi koji se svakodnevno bore za svoju egzistenciju. Ali ih boli neučinkovitost hrvatskog pravosuđa. Ne znam kome podilazimo i zašto”, rekao je Marko Miljanić.

Mladen Pavković: Sramota. Optužujete, sudite i zatvarate hrvatske branitelje, ali ne i one koji su razorili Škabrnju!

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Zlatko Hasanbegović: Nisam ja komesar za ulice

Objavljeno

na

Objavio

U Novom danu N1 televizije gostovao je Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik i zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Neovisnih za Hrvatsku.

Neovisni za Hrvatsku zatražili su da se na sjednici zagrebačke Skupštine 30. studenog uvrsti u dnevni red tema uklanjanja biste partizanskom narodnom heroju Ivi Loli Ribaru. Zašto je Vama to važno?

Dakle, riječ je o inicijativi koja je upućena u skupštinsku proceduru prije dva mjeseca. Bista je postavljena mimo procedure i skupštinskog statuta o komunalnom redu. Naš zahtjev koji sad dolazi na dnevni red ima političku pozadinu, ali najvažnije je da ima i pravu proceduralnu pozadinu. Mi smo protiv toga da se u 21. stoljeću u javnom prostoru ističu simboli propale jugoslavenske baštine.

Građani ne znaju da ovdje nije riječ o spomeniku koji u kontinutetu egzistira u zagrebačkom javnom prostoru. U Zagrebu postoje na destine spomenika ostavštine bivše Jugoslavije i nikada nam nije palo na pamet da tražimo uklanjanje, ali je ovdje je isključivo riječ o činjenici da se odlukom gradonačelnika uzurpirala i poništila odluka gradskih tijela iz 1996., a kad je donesena odluka da se ta bista ukloni. Nije riječ ovdje o vandalskom činu, već o redovitoj proceduri uklanjanja biste koja je bila pohranjena u Povijesnom muzeju i imala svoj broj.

Zašto je to Bandić napravio?

Ne bih spekulirao, bit naše inicijative je da zastupnike u Skupštini upoznamo s činjenicama. Ovdje je riječ o načelom pitanju može li se kršiti skupštinski poslovnik o komunalnom redu. Gospođa Švaljek je jučer posprdno govorila o našoj inicijativi. Dakle, ovo je sad prigoda se ona izjasni i oni iz oporbenog dijela Skupštine, a koji su nastupali kao morali arbitri. Pitanje je jesu li sad spremni štititi odluke Gradske skupštine ili su iz ideoloških razloga spremni sve to pogaziti.

Dakle, želite reći da vi kao stranka nemate ništa protiv lika i djela Ive Lole Ribara već je riječ o kršenju procedure?

Tako je, jer je to jedino pravno utemeljenje. Tako bi postupili i da je riječ o bilo kojem spomen obilježju. Osim što smo protiv toga sa se u 21. stoljeću u javnom prostoru ističu simboli propale jugoslavenske baštine.

Kako Vi doživljavate kritike jednog dijela Zagrepčana nezadovoljnih radom Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova? Ima li puno zahtjeva za preimenovanjem ulica?

Interes građana je iz poznatih razloga puno veći nego je ranije bio, dnevno dobivamo utemeljene inicijative i one koje to nisu. Od istaknutih sportaša, poput zahtjeva da u Zagrebu imamo ulicu Josipu Kužeu, a što je i meni biliska inicijativa, do Janka Bobetka, a što je izazvalo različite kontroverze. Postoje jasni propisi i procedure koje donosi skupštinska većina, a ja nisam komesar za ulice i nisam uzurpator i ne mogu nametati prijedloge ideološki.

Postoje li i zahtjevi za uklanjanje nekih imena ulica?

Postoje i prijedlozi za promjene različitih imena. To su osjetljiva pitanja, u Zagrebu postoje ulice po ljudima koji ih ni na koji način nisu zaslužili. To ne treba kriti, o tome će se razgovarati.

 

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari