Pratite nas

Razgovor

Davor Domazet-Lošo: Političari uopće ne razumiju ili ne žele razumjeti što znači Memorandum 2

Objavljeno

na

Davor Domazet-Lošo planirao je sve vojne operacije Hrvatske vojske. Danas s ponosom kaže da je 1992. godine bio je jedan od glavnih komandanata na ratištu od Livna do juga BiH kad je spriječeno da “Bosna šaptom padne”.

Zajedno s generalom Antom Gotovinom i generalom Jankom Bobetkom u travnju 1992. zaustavili smo srpsku vojsku na Kupresu, na potezu Tomislavgrad – Livno i u dolini Neretve – kazao je Domazet-Lošo u razgovoru za Faktor.ba

Posebno je, kaže, ponosan na operaciju Oluja kad su za tri dana, od 4. do 7. kolovoza 1995. oslobođena okupirana područja u Hrvatskoj te spriječen još jedan genocid nad Bošnjacima u Bihaću.

Tu je primijenjena najveća etika ratovanja. Ostavili smo protivniku slobodu djelovanja, otvorili smo im četvera vrata: ako ćete se boriti, borit ćemo se.

Ako ćete izaći, imate otvorena vrata za povlačenje. Sačuvali smo ljudske živote, i srpske i hrvatske i bošnjačke.

Širom svijeta predajem tu najčišću operaciju u povijesti ratovanja i uopće se ne bojim niti Srbije niti njihovih optužnica, niti eventualnog uhićenja – kazao je ovaj umirovljeni hrvatski admiral.

Govoreći i današnjoj politici službenog Beograda, posebno kada je riječ o progonu na svim sudovima oslobođenih generala Hrvatske vojske, Armije RBiH i HVO-a, istaknuo je da, nažalost, niti u Hrvatskoj, niti u BiH, niti Kosovu političari, bez obzira koje provenijencije bili, uopće ne razumiju ili ne žele razumjeti što znači Memorandum 2 Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) koji je napisan 2011.

O tome sam napisao desetke analiza i održao toliko predavanja u Hrvatskoj, BiH i Europi. Taj Memorandum 2 je nastavak Memoranduma 1 SANU-a iz 1986. U njemu stoji da ‘Srbija mora ostvariti u miru ono što nije uspjela ostvariti u ratovima’ – naglasio je Domazet-Lošo.

Za njega je to svojevrsni rat, istovremena agresija na Hrvatsku, agresija i genocid u Bosni i Hercegovini i na neki način i na Kosovu.

Tu činjenicu Srbija može promijeniti samo ako ‘dokaže’ da ona nije (bila) agresor. Da bi se ta percepcija Srbije kao agresora promijenila, ona taj rat želi prikazati kao više građanskih ratova – kazao je Domazet-Lošo.

On podsjeća da su na Memorandumu 2 SANU-a koji je završen 2011. radili Dobrica Ćosić, Ljubomir Tadić, otac bivšeg predsjednika Srbije Borisa Tadića, te da je on proslijeđen svim srpskim dužnosnicima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, bez obzira iz kojih stranaka oni bili, kao i Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Navodi da, između ostalog, u Memorandumu 2 stoji i da treba podići što više optužnica protiv hrvatskih branitelja i generala u Hrvatskoj i BiH, posebno protiv bošnjačkih branitelja i generala kao i albanskih na Kosovu.

To je zajednički nazivnik koji je sadržan u Memorandumu 2 SANU-a – naglasio je umirovljeni hrvatski admiral, vojni strateg i obavještajac poznat i po tome što je u jeku srpske agresije na Hrvatsku i BiH preko svojih suradnika prisluškivao i ured Slobodana Miloševića.

On ističe da cilj Srbije nije da se to završi za godinu ili pet godina.

Njihov cilj je podići na stotine optužnica i da to traje što duže vremena, ako treba i u idućih dvadeset godina, da se praktično nikad ne završi – naglasio je Domazet-Lošo za Faktor.ba

Podsjeća da smo prvo imali uhićenje ratnog člana predsjedništva BiH Ejupa Ganića u ožujku 2010. godine u Londonu, a potom generala Jovana Divjaka u ožujku 2011. u Beču.

Prošle godine smo imali uhićenja hrvatskih branitelja iz Orašja. Jučer smo imali uhićenje Kosovara Ramuša Haradinaja u Francuskoj. Nakon te priče ćemo imati nova uhićenja ili optužnice nekih drugih branitelja iz Hrvatske, BiH ili Kosova…

Tako bi se trebala promijeniti percepcija da Srbi i Srbija nisu bili agresori, da oni nisu počinili ratne zločine i genocid, već da je bila riječ o građanskom ratu – istaknuo je Domazet-Lošo.

On dalje navodi da je drugi dio srpskog plana činiti sve da vlade i vlasti u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu budu što slabije.

Zato su oni i razvili svoje obavještajne službe, ne samo kroz ostatke KOS-a i UDBA-e u našim zemljama koji su im danas ‘peta kolona’, ali i kontrolu dobrog broja medija. Srbija pri tome ima podršku Velike Britanije koja ne može prežaliti gubitak Jugoslavije.

To je geopolitička i geostrateška pozadina djelovanja Srbije – tvrdi Domazet-Lošo. On smatra da je na tu novu srpsku agresiju jednostavno odgovoriti.

Hrvatska i BiH su bile žrtve srpske agresije. Hrvatska i Bosna i Hercegovina su pobijedile u ratu, ali se hrvatski i bošnjački političari ne znaju pobjednički ponašati.

To ne znači ponašati se trijumfalistički. Ono što mi zovemo Domovinski rat je najčišći rat u povijesti. Oluja je najčišća operacija u povijesti ratovanja, operacija koja je u zapadnoj Bosni, odnosno Bihaću spriječila pet puta veći genocid od onog u Srebrenici.

Hrvatska politika to ne zna reći, dok Srbi u Srbiji i BiH 5. kolovoza govore kako su oni najviše nastradali i da su najviše protjerani u ratu, a koji je ustvari bio njihova agresija na Hrvatsku i BiH – naglasio je Domazet-Lošo.

On kaže da je to ono što politika u Hrvatskoj i BiH nemaju, odnosno da se hrvatski i bošnjački političari povlače na napade iz Srbije i srpskih političara iz bh. entiteta Republika Srpska.

Čim jednom uzmaknete, protivnik to koristi i postaje sve agresivniji. Mi umjesto oružane agresije iz Srbije imamo medijsku i pravnu agresiju na Hrvatsku, BiH i Kosovo. Zagreb, Sarajevo i Priština trebaju Srbiji jasno dati do znanja da je bila agresor, da su Srbi činili ratne zločine i da su počinili genocid u Srebrenici – naglasio je Domazet-Lošo.

On smatra da će adekvatan odgovor iz Zagreba pomoći i Sarajevu i da će stabilizirati i BiH.

-Adekvatan odgovor političkog Sarajeva ne smije biti proglašavanje Hrvata i Hrvatske agresorima. Hrvati su četiri puta spasili BiH.

To govorim našim političarima u Hrvatskoj, ali oni to ne razumiju, a još manje u BiH. Nažalost, bošnjački političari imaju potpuno pogrešnu sliku, a neki od njih čak misle da će jednog dana uspjeti stvoriti unitarnu državu koju će sami moći kontrolirati.

BiH ne može biti unitarna država i ne smije biti. Posebno Europa i svijet neće dopustiti stvaranje neke muslimanske države u Europi – kazao je Domazet-Lošo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Razgovor

Dr. Vesna Bosanac: Vjerujte u svoju Domovinu

Objavljeno

na

Razgovor Mladena Pavković s dr. Vesnom Bosanac, simbolom Grada Vukovara

Dr. Vesna Bosanac, kao ravnateljica vukovarske bolnice, u najtežim ratnim trenucima ovoga grada,  postala je simbol  junaštva, građanske hrabrosti, humanosti i etičnosti. Na čelo Medicinskog centra Vukovar i Ratne bolnice Vukovar postavljena je krajem srpnja 1991. Bila je žena na jako teškoj i odgovornoj funkciji. Svakodnevno su u bolnici, u gradu bili izloženi velikom broj bombi i razaranjima, projektilima, granatama…

Dva dana nakon okupacije grada srpski četnici  odveli su je u logor, u Sremsku Mitrovicu, u Srbiju. Tamo su je ispitivali  oficiri JNA. Bila je podvrgnuta mučenju. Oslobođena je 20. prosinca 1991. Prvom prigodom vratila se u svoj grad, u svoju bolnicu, ponovno na rukovodeću funkciju. Nije joj ni tada bilo lako, relativno često su je sputavali, pa čak i sudski progonili. Ona je sve to izdržala. Zahvaljujući i njezinu  iznimnom angažmanu  ova je bolnica obnovljena, a u njoj još samo ratni muzej podsjeća na strahote kroz koje su prošli mnogi Vukovarci, koji su se liječili ili tražili spas od zlotvora koji nisu imali milosti ni prema bolesnicima, odnosno zdravstvenim ustanovama.

Iznimna mi je čast što je u dvorištu ove legendarne bolnice postavljen i čvrsto stoji Spomen križ na sve hrvatske nevine žrtve, koji je podignut na moju inicijativu – Da se ne zaboravi.

Pored toga, uredio sam i priredio njezinu knjigu „Apeli dr. Vesne Bosanac“.

Ova žena, junakinja hrvatskog obrambenog Domovinskog rata, još uvijek radi, ne da se…

Gospođo Bosanac. Stječe se dojam da se danas gotovo ne govori i ne piše o razrušenoj vukovarskoj Ratnoj bolnici tijekom hrvatskog obrambenog i pobjedničkog Domovinskoga rata…

– U tome se ne bih u potpunosti složila-rekla je. Mislim da se i dalje govori na relevantnim mjestima o razrušenoj Ratnoj bolnici Vukovar, pa je tako, primjerice, o tome raspravljao Saborski odbor za zdravstvo u prosincu 2019., prilikom prihvaćanja zakonskog prijedloga o promjeni osnivačkih prava nad vukovarskom bolnicom. Odlukom Vlade Republike Hrvatske, a zatim, nakon saborskog odbora, u Hrvatskom saboru prihvaćen je i Zakon, te je vukovarska bolnica dobila status Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar…

A gdje je dokumentacije iz vukovarske Ratne bolnice?

– Još se uvijek nažalost nalazi u Republici Srbiji.

– Kako se danas sjećate Vaših svakodnevnih apela koje ste pred okupaciju Grada Vukovara  pisali i slali diljem svijeta, sve do 18. studenoga 1991.?

– Vjerujte, često se sjetim mojih apela iz Ratne bolnice Vukovar, a zahvaljujući Vama gospodine Pavkoviću, ti su apeli prikupljeni i publicirani u zasebnoj knjizi. Ova knjiga apela je zorni prikaz svakodnevnih događanja za vrijeme agresije na Vukovar i vukovarsku bolnicu, te nam služi prigodom održavanja raznih edukacija i na našim stručnim simpozijima, gdje prezentiramo naša ratna iskustva učenicima osnovnih škola, studentima Medicinskog fakulteta ali i svim zainteresiranim koji posjećuju naš muzej „Mjesto sjećanja – vukovarska bolnica 1991.“

A što je s Vašim ratnim memoarima, razmišljate li i o tome?

– Razmišljam, dakako, ali za jedan takav projekt, pisanje ratnih memoara, prije svega je potrebno značajno vrijeme i koncentracija, za koje još nisam našla vremena, obzirom na aktivnosti kojima se sada bavim.

Ne čini li Vam se ipak da se o Vukovaru manje-više govori i piše tek kad krenu priprema za obilježavanje još jedne tužne obljetnice? 

– Imate pravo. O ratnom Vukovaru, ali i o onom što se tu događa tijekom godine, uglavnom se više piše i govori u vrijeme obilježavanja 18. studenoga, mada mogu reći i tijekom cijele godine. Naime, veliki broj ljudi dolazi odati počast Vukovaru i njegovoj žrtvi 1991., ali istina je da bi o tome trebalo više pisati u medijskom prostoru.

A kako se danas sjećate dr. Juraja Njavru i svih ostalih ratnih zdravstvenih i inih djelatnika?

– O, da. Često se sjetim dr. Juraja Njavre. Čak i u svim kriznim situacijama, koje nas i sada snalaze. Osjećam da je njegov duh i dalje s nama. Mnogi ratni zdravstveni djelatnici i moji suradnici više nisu sa nama i vrlo često mislim i na njih.

Što je s ratnom odštetom? To se više i ne spominje…

– Vjerujte, nisam informirana o postupcima vezanim za ratnu odštetu. Glede obnove Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar, do sada je u njezinu obnovu i različite projekte uloženo preko 400 milijuna kuna, a pogotovu u periodu do 2000. godine i posljednje tri i pol godine, od kada smo korisnici EU projekata, financiranih iz EU fondova.

A kako gledate na veliku žrtvu današnjeg zdravstvenog osoblja, kad im se plješće i s balkona?

– Zdravstveno osoblje tijekom obavljanja svog odgovornog posla, u potpunosti je posvećeno pomoći bolesnicima i članovima njihovih obitelji. Tu se nema što dodati. Naš narod to jasno prepoznaje, te im je zahvalan i to iskazuje, kako ste i sami rekli, čak i pljeskom sa balkona.

Danas je vukovarska bolnica gotovo u potpunosti obnovljena, u čemu su među ostalim i Vaše velike zasluge…

– Da, imate pravo. Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar je gotovo u potpunosti obnovljena, ali još ove godine završavamo nekoliko projekata, financiranih iz EU fondova. Međutim, također je potrebno pristupiti projektu energetske učinkovitosti, obzirom da je infrastruktura bolnice obnovljena još 1998. i oprema u infrastrukturi je već starija od 20 godine, te ju je potrebno zanoviti. Iako je bolnica u proteklih 20 godina, uz pomoć hrvatske Vlade, opskrbljena novom opremom, medicinska tehnologija je uznapredovala i potrebno je kontinuirano zanavljati opremu za dijagnostičke i terapijske postupke.

Nu, gospođo Bosanac, imate li  problema sa zdravstvenim osobljem? Naime, priča se da liječnici, medicinske sestre… sve više odlaze i zapošljavaju se u inozemstvu. Zašto?

– Nakon mirne reintegracije, svake godine radimo na edukaciji liječnika i medicinskih sestara. Danas u vukovarskoj bolnici radi 130 liječnika, 250 medicinskih sestara, te veliki broj zdravstvenog osoblja, pa je potrebno i dalje kontinuirano raditi na edukaciji, jer za kvalitetnu zdravstvenu zaštitu je najvažnije imati liječnike i medicinske sestre, ali i ostalo zdravstveno i nezdravstveno osoblje. I mi smo do sada imali pojedinačnih odlazaka liječnika i medicinskih sestara, ali u neznatnom broju i za njih smo uspjeli osigurati adekvatne zamjene. Na pitanje zašto osoblje odlazi, mogu reći da su odlasci iz Vukovara i naše bolnice započeli 2000. godine, kada su bili vrlo teški uvjeti rada i slabo plaćeni poslovi, tako da su mnoge medicinske sestre otišle u Austriju, Njemačku i Irsku. Za njih smo osigurali adekvatne zamjene, ali smo ostali u stalnom kontaktu sa svim našim djelatnicima i ponosni smo što su tamo gdje su otišli, pokazali izvrsno znanje i spremnost pomoći pacijentima.

A je li vam poznato od čega najviše boluju hrvatski branitelji, ali i ostali u Vukovaru? Ima li po tom pitanju  još uvijek „tragova“ rata?

– Unazad tri godine, kontinuiranim sistematskim pregledima hrvatskih branitelja, ali i pružajući usluge hrvatskim braniteljima iz cijele Slavonije, mogu odgovorno reći da uglavnom boluju od kardiovaskularnih bolesti, ali sve više i od malignih bolesti. Teško je reći da li  pobol hrvatskih branitelja ima direktnu povezanost sa posljedicama rata, ali se može sa sigurnošću ustvrditi da mnogi od njih, koji rano obolijevaju od teških bolesti, nisu redovito išli na sistematske preglede i mislim da je ovaj projekt Ministarstva hrvatskih branitelja, koji se provodi unazad tri godine, vrlo značajan, te da potiče hrvatske branitelje da više brinu o svom psihičkom i tjelesnom zdravlju.

Nego, vraćaju li se ljudi u Vukovar?

– Nažalost, ne raspolažem točnim podacima koliko se ljudi vraća u Vukovar, ali mogu reći da primjećujem da se u Vukovar naseljavaju mlade obitelji i da sve više mladih i djece živi u ovome gradu.

Koliko je po Vama politika pomogla, a koliko odmogla Vukovaru?

– Politika je svakako važna za obnovu i razvoj Vukovara, pa tako i vukovarske bolnice i mislim da je značajno pomogla u obnovi  grada i bolnice, poglavito u razdoblju od 1997. pa do 2000., kao i u posljednje tri i pol godine, kada smo značajno zanovili sve bolničke sadržaje.

A kako surađujete s današnjim gradonačelnikom?

– Dobro, kao i uvijek. Gospodin Penava  je dosad u potpunosti davao podršku svim našim projektima i vjerujem da će tako biti i dalje. Nema razloga da bude drugačije.

Među prvima ste se vratili u Vukovar. Sjećamo se da Vas neki i nisu baš lijepo dočekali, ali Vi ste ostali…

– Moj povratak u Vukovar je bio moj zavjet i dug prema onima koji su svoj život i zdravlje ostavili 1991. godine. Ne progone me slike rata, vjerujem u budućnost i veseli me svaki put kada u gradu srećem  sve više mladih ljudi sa djecom.

I na kraju, dr. Bosanac, kakva je Vaša poruka?

Moja je poruka  svim građanima Republike Hrvatske da vjeruju u svoju Domovinu, da cijene svoje porijeklo, da brinu za svoje obitelji i da žive sretno na svojem ognjištu.

Razgovarao: Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Plenković najavio smanjenje poreza na dohodak, poreza na dobit, PDV-a na svu hranu…

Objavljeno

na

Objavio

Nemamo puno vremena za slavlje, rekao je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u večerašnjem HRT-ovom Dnevniku, najavivši između ostalog smanjenje broja ministarstava.

Plenković je rekao da je slavlje nakon jučerašnjih parlamentarnih izbora na kojima je HDZ odnio uvjerljivu pobjedu bilo kratko – opustili su se, ali u okvirima disciplinirane mineralne i obične vode.

– Nemamo mi puno vremena za slavlje. Ima puno ljudi koji traže od Vlade i Sabora da djeluje, rekao je Plenković, koji je ranije danas objavio da imaju potporu 76 zastupnika za parlamentarnu većinu.

Plenković je u Dnevniku rekao da su od zastupnika manjina, Reformista i HNS-a dobili načelnu potporu, ali da nije bilo razgovora o sastavu Vlade u smislu kadrova ili resora. Na pitanje hoće li smanjivati broj ministarstava odgovorio je potvrdno.

– To smo jasno kazali u našem programu Sigurna Hrvatska. Vodimo konzultacije o tome kako da prilagodimo na najfunkcionalniji, najučinkovitiji način buduće resore, ali dopustit ćete nam još par dana da se oko toga unutar sebe konzultiramo, rekao je Plenković.

Kao prve poteze između ostalog je najavio smanjenje poreza na dohodak, poreza na dobit, PDV-a na svu hranu…

Plenković je istaknuo da je HDZ pobijedio u devet od 11 izbornih jedinica, a u dvije gdje su bili drugi, trećoj i osmoj, ostvarili su povijesno najbolji rezultat.

Na pitanje što je bila prijelomnica u izborima odgovorio je da su pogodili nekoliko elemenata te da je većina birača svjesna postignuća u proteklom mandatu koji je bio težak i izazovan.

– Siguran sam da je bilo i grešaka, ali smo unatoč tome radili sve što smo najbolje umjeli i znali za interes Hrvatske. Rezultati su bili tu, rekao je Plenković.

Rekao je da su ostvarili 23 mandata u četiri zagrebačke jedinice, isto kao i 2016., ali da su ovaj put pobijedili lijevu koaliciju baš u svim jedinicama.

Govoreći o obnovi Zagreba od potresa rekao je da će nastojati naći formulu koja će sustavno obnavljati i protupotresno ojačavati brojne zgrade koje su stradale.

Što se koronavirusa tiče, poručio je građanima da je najbolje da budemo odgovorni.

– HDD: higijena, dezinfekcija i distanciranje. To su tri elementa koja će najbolje spriječiti širenje zaraze, rekao je Plenković, posebno apeliravši na mlade.

Istaknuo je da je sad puno manji broj hospitaliziranih slučajeva nego u ožujku te da je jako mali broj pacijenata na respiratorima, što znači da je virus isti, ali da nas ljetni mjeseci ipak čine donekle otpornijima.

Plenković poručio Domovinskom pokretu: Ako hoće mijenjati HDZ, onda neka dođu u HDZ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari