Pratite nas

Analiza

Davor Ivo Stier – ‘Hrvatskoj opet prijeti opasnost s Balkana!?’

Objavljeno

na

Od svih svojih susjeda Hrvatska je najviše zainteresirana za očuvanje mira na susjednom Balkanu. Hrvatska ostaje vrlo ranjiva prema svakoj eskalaciji tenzija ili izbijanju sukoba u susjednoj regiji, koji bi se lako mogli reflektirati na nas.

Dosad su procesi i mehanizmi proširenja EU i NATO osiguravali mir i sigurnost na tom području, ali njihovom erozijom otvorena su vrata novim izazovima. Pored većeg angažmana Rusije i Turske, na Balkanu se trenutno odvijaju dva procesa koje predvode Srbija i Albanija.

Davor Ivo Stier, saborski zastupnik HDZ-a, gostovao je na N1 te je komentirao istup gradonačelnika Vukovara Ivana Penave, geopolitičku situaciju na Balkanu i i BiH.

“Kao prvo, činjenica je da se ponovno miješaju karte u međunarodnom poretku, po prvi put RH to doživljava kao neovisna država i tu se moramo postaviti”, kazao je Stier.

“Za našu nacionalnu sigurnost ne bi bilo dobro da se stvori neki hegemon, a u tijeku su takva dva procesa unutar Balkana; jedan je od strane Srbije koja, imitirajući ono što Moskva radi, pokušava na području bivše SFRJ stvoriti interesnu sferu, a sad je pitanje hoće li u tome uspjeti. Albanija je drugi, a njihova uloga ovisi od dobroj demografiji koju i dalje imaju te vidimo intenciju da se stvore konfederalni odnosi s Kosovom”, kazao je bivši ministar vanjskih poslova.

“Naša ambicija nije integrirati se s Balkanom”

“Treba voditi politiku kako zadržati jedan balans da se ne stvori nikakav hegemon, kako bi se održala stabilnost. EU doživljava jedna proces fragmentacije i to se reflektira i na nedostatak volje i snage na proces proširenja i transformacije zemalja na Balkanu. Cijela Europa doživljava fragmentacije i Brexit je samo jedan od eklatantnijih primjera”, ističe Stier.

“Srbija ima ambiciju postati hegemon na Balkanu”, kazao je Stier, a na pitanje novinara ima li opasnosti pod Hrvatsku, Stier govori da to prvenstveno ovisi o nama, no ističe da je optimističan jer je činjenica da se ponovno miješaju karte u međunarodnom poretku, ali po prvi put u modernoj eri Hrvatska ulazi u taj proces kao nezavisna država.

“Postoji mogućnost povezivanja hercegovačkih i dalmatinskih županija”

“Što se tiče BiH, moja pozicija je jasna – RH definitivno ne treba niti može ići u smjeru dominacije nad BiH, ali moramo imati politiku da bilo koja druga država ne može imati dominaciju na nad BiH, kao niti da dominira ijedan od tri konstituivna naroda.”

“HDZ Republike Hrvatske ima ugovore o strateškim odnosima s HDZ BiH i sa SDA i nije nemoguće, da se u Zagrebu ponekada dogovori sastanak s njihovim čelnicima. Ima mogućnost boljeg povezivanja hercegovačkih i dalmatinskih županija te bosanskih županija i slavonskih županija”, ističe Stier.

Glede Čovićevog odlaska na proslavu dana Republike Srpske, Stier je kazao kako je to pokazatelj jedne ovisnosti o Banjoj Luci, odnosno o Dodiku koji se treba razbiti tako da se promijeni izborni zakon i omogući da unutar hrvatskog korpusa u BiH dođe do pluralizacije, koja će dati veći prostor Hrvatima kao subjektu.

“Razmislimo da ne bude na zastupnicima manjine da odlučuju o tome tko će vladati u Hrvatskoj”

“Mislim da se iz riječi vukovarskog gradonačelnika Penave ne može doživjeti da je on protiv mirne reintegracije. On ima jedan direktan uvid s obzirom da je gradonačelnik, da je u svakodnevnoj komunikaciji s građanima u Vukovaru te je njegova intencija jačati, a ne oslabiti proces mirne reintegracije.

“Možda je došlo vrijeme da razmislimo da ne bude baš na zastupnicima manjine, da odlučuju o tome tko će vladati u Hrvatskoj, iz rakursa da to upravo nije dobro za integraciju i za položaj samih manjina, a o tome su čak i neki predstavnici manjina govorili. Mislim da bi trebali pogledati kako to funkcionira na lokalnoj razini, gdje se iz političkih stranaka, a je jednom posebnom manjinskom listom, biraju predstavnici manjina. Mislim da bi trebalo razmisliti o jednom boljem izbornom sustavu.”, zaključio je Davor Ivo Stier, bivši međunarodni tajnik HDZ-a.

I dalje se ima želju kandidirati za predsjednika HDZ-a

Na pitanje želi li i dalje biti kandidat za predsjednika HDZ-a, Stier kazao: “Za to će se čekati vjerojatno 2020. godina, ali zašto ne.”

Kazao je kako nije s premijerom Andrejem Plenkovićem razgovarao o listama za europarlamentarne izbore, te da će oni vjerojatno ići u nekom drugom smjeru, ali to nije moj fokus.

Stier je u intervjuu za N1 komentirao i bujanje Bandićevog kluba, zatopljenje odnosa između predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i Vlade te novi Zakon o pobačaju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Ivanjek: Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu

Objavljeno

na

Objavio

Je li Hrvatski proračun rupa bez dna? Na kraju godine Vlada je pristala izdvojiti dodatni novac za povećanje plaća prosvjetarima a morali smo očito odgovoriti i na ultimatum SAD-a i povećati izdvajanje za HV. Ulaganje za vojsku povećat ćemo za 40 posto. Točnije 2 posto BDP-a a to je dio akcijskog plana kojeg moramo predstaviti NATO-u. Koliko je to novca i za što će se utrošiti objasnio je u Studiju 4 vojni analitičar Jan Ivanjek.

Hrvatska tijekom pet godina poveća izdvajanje za obranu u iznosu od dva posto BDP-a, što je gotovo 9 i pol milijardi kuna godišnje, odnosno povećanje od 40 posto. Za to je već pripremljen i akcijski plan.

– Povećanje će omogućiti Hrvatskoj da pojača modernizaciju HV-a. Nabavit će se borbeni avioni, imamo potrebu za zamjenu borbenih vozila pješaštva, dolaze helikopteri Black Hawk, s vremenom će se zamijeniti cjelokupna flota starijih Mi8 varijanti, imamo projekte gradnje obalnih brodova – izjavio je Ivanjek.

Objasnio je da trenutno trošimo enormno za vojne mirovine i plaće, a zapravo najmanje novca ide u modernizaciju.

– Većina novaca je išlo na personalne troškove, zbog toga je cijeli ovaj postotak sredstava za modernizaciju koji je jako bitna stavka, sveden na vrlo mali postotak – ispod 7 posto. Kada 2024. dosegne tih 2 posto planiranih državnog proračuna, onda bi rezultat trebao biti da udio modernizacije bude nekih 20 posto. S tim se može, naravno daleko više – smatra.

Situacija nakon rata je takva, kaže, da otkad vojska više nije bila neophodna za sam opstanak države, promatrala se je kao neželjeno dijete državnog proračuna i kad god se nešto moglo odgoditi tipa investicije ili povećavanje državnog proračuna, to se je odgađalo. Rezultat sada je taj da moramo sve popravljati jer nas se je pritisnulo izvana.

– Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu. Imati programe i ideje izaći iz NATO-a, rezati vojni proračun je suludo – poručio je.

 

Odbor za obranu dao pozitivno mišljenje opremanju HV-a helikopterima Black Hawk

 

 

Prva Patria s izraelskim topom

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Crobarometar: Predsjednica i dalje favorit, Kolakušiću raste potpora

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički kandidati ušli su u završnicu. Dijeli nas manje od 31 dan do izbora, a sljedeći tjedan znat ćemo i formalno tko ulazi u utrku. Redovito mjesečno istraživanje koje objavljuje Dnevnik Nove TV pokazuje pad potpore svim kandidatima osim jednom.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i dalje vodi, ali u posljednjih 30 dana počela joj se topiti potpora i sada je na 32,4 posto. Puno više glasova izgubio je Zoran Milanović, koji trenutačno može računati na 21,9 posto potpore ispitanika. Potporu je blago izgubio i Miroslav Škoro, sada može računati na 17,3 posto. Jedini koji može biti zadovoljan u posljednjih mjesec dana je Mislav Kolakušić s potporom od 7,4 posto, ali ona raste.

Od ostalih kandidata tu je Dalija Orešković s potporom od 3,1 posto. Ivan Pernar ima potporu od 3 posto, Ava Karabatić 2,1 posto, a Dejan Kovač, kao i mjesec dana prije, može računati na 1,6 posto. Ostali kandidati zajedno osvajaju 3,3 posto, a neodlučnih je 7,9 posto.

Tko su birači vodećih kandidata

Predsjednica može računati na veću potporu birača starijih od 60 godina i tu bi dobila 42 posto. Više birača ima s osnovnom školom ili 42 posto. Već tradicionalno, kao i njezina stranka, predsjednica veću potporu ima u Dalmaciji i Slavoniji.

Milanović također može računati na veću potporu kod birača iznad 60 godina ili 26 posto. Kod birača sa srednjom školom 24 posto, a veću potporu ima u Zagrebu i okolici, gdje ima 28 posto. Veću potporu ima i među biračima u Istri i Primorju 38 posto.

Miroslav Škoro više birača ima među onima do 30 godina i tu bi dobio 27 posto, kao i među biračima s osnovnom školom gdje može računati na 26 posto, a veću potporu ima u Slavoniji gdje dobiva 30 posto.

Mislav Kolakušić više birača ima među građanima od 31 do 44 godine, njih 11 posto, malo veću potporu ima među visokoobrazovanima te u Zagrebu.

Predsjednica pobjeđuje u drugom krugu protiv Milanovića

Hrvatska će, sasvim je jasno, izabrati predsjednika ili predsjednicu u drugom krugu. Predsjednica u srazu sa Zoranom Milanovićem osvaja 53,2 posto, a Zoran Milanović može računati na 33,3 posto potpore. 8,7 posto birača neće izaći na birališta, a njih 4,8 posto ne zna.

U mjesec dana predsjednici je u tom srazu porastao rejting, Milanoviću pao. Predsjednica pobjeđuje Milanovića među biračima svih stranaka osim SDP-a, a birači Mislava Kolakušića su se podijelili, jedna trećina će biti za Kolindu Grabar-Kitarović, jedna za Zorana Milanovića, a jedna trećina neće izaći na birališta.

Neizvjestan sraz sa Škorom

Predsjedničin sraz s Miroslavom Škorom malo je neizvjesniji. Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 44,6 posto potpore, dok Miroslav Škoro može računati na potporu od 37,9 posto. Na izbore u tom slučaju ne bi izašlo 11,4 posto ispitanika, a njih 6,1 posto ne zna.

Predsjednica tu dobiva potporu birača HDZ-a, njih 88 posto. Miroslav Škoro pak dobiva 47 posto birača SDP-a, ali i 47 posto birača Mislava Kolakušića glas bi dalo Miroslavu Škori.

Škoro bi pobijedio Milanovića

Miroslav Škoro postao bi predsjednik samo ako bi u drugom krugu protukandidat bio Zoran Milanović. Škoro u tom slučaju dobiva 47,7 posto, a Zoran Milanović 35,3 posto. Na birališta ne bi izašlo 11,3 posto ispitanika, a ne zna 5,7 posto. Škoro dobiva 68 posto birača HDZ-a, Milanović pak 87 posto birača SDP-a. 46 posto birača Mislava Kolakušića glas daje Miroslavu Škori.

Napomena: Istraživanje je provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/-3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari