Pratite nas

Pregled

Davor Ivo Stier: ‘I postmoderni čovjek čezne za Bogom’

Objavljeno

na

Vanjski suradnik na Odjelu za sociologiju HKS-a (Hrvatsko katoličko sveučilište) Davor Ivo Stier napisao je esej I postmoderni čovjek čezne za Bogom, kojeg prenosimo u cijelosti:

Iz ropstva nas može izbaviti samo “Homo Deus”. Suvremeni čovjek zapravo vapi za Njim, čak i kada tvrdi da On ne postoji. A On doista postoji, pravi čovjek i pravi Bog. Ali ne kao evolucija “homo sapiensa”, već kao utjelovljenje Riječi.

Kriza izazvana koronavirusom potakla je akademsku zajednicu diljem svijeta na aktivnije traženje rješenja za nova i stara pitanja. Naravno, akutno i prioritetno pitanje je potraga za lijekom protiv virusa. No, osim medicine, biologije i biokemije, druge su discipline također pozvane na otkrivanje i nuđenje odgovora u područjima koja su za suvremenog čovjeka nepoznata ili nejasna.

Tako su ekonomisti već otvorili raspravu o mjerama, pa i novim gospodarskim modelima, kojima bi organizirali proizvodnju i distribuciju dobara tijekom i nakon pandemije. Povjesničari ovu krizu već uspoređuju s Velikom depresijom iz 1929. Pred sociolozima se otvaraju neviđene mogućnosti proučavanja dubokih društvenih promjena koje nastaju mjerama izolacije i istodobne ubrzane digitalizacije gotovo svih društvenih interakcija, kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini. Cijela situacija s pandemijom izaziva nove tjeskobne situacije, o čemu posebno brinu psiholozi. Politolozi su pak usredotočeni na promjene međunarodnog poretka, ali i vječitog idejnog sukoba između političkih sustava temeljenih na kontroli, nasuprot onima koji favoriziraju slobodu. A sve te kompleksne teme vješti komunikolozi približavaju općem pučanstvu jezikom koji je svima razumljiv.

No, pored svih tih pitanja, a možda i povrh svih mogućih odgovora, ostaje vječno pitanje o samom čovjeku i njegovoj naravi.

Po tom pitanju, često se ovih dana može čuti ili pročitati mišljenje Yuvala Hararija. Njegove kolumne objavljuje Financial Times, intervjuiraju ga vodeći svjetski novinari, a kod nas ga je i predsjednik Zoran Milanović citirao u svom inauguralnom govoru.

Harari se s pravom zauzima za globalnu solidarnost u ovom vremenu pandemije. Suprotstavlja se nacionalnim egoizmima, a posebice je kritičan prema pokušajima da se pod izlikom borbe protiv korone ojačaju autokratske tendencije.

Međutim, te plemenite poruke temelji na antropološkim premisama koje, po mom sudu, zapravo potkopavaju njegove dobre namjere. U pitanju nije varka ili nedostatak inteligencije. Harari je naprosto čovjek svoga vremena i koristi premise koje su općeprihvaćene ili barem dominante u suvremenom svijetu. One odražavaju duh našeg vremena, premda su zapravo stare koliko i samo čovječanstvo.

Ukratko, Hararijeva je premisa da je postmoderni čovjek u nepovratnom procesu dehumanizacije, odnosno da će daljnjim tehnološkim razvojem “homo sapiens” evoluirati u “homo deus”. Biomedicina, umjetna inteligencija, nanotehnologija i druga znanstvena postignuća omogućit će produženje životnog vijeka “de facto” do besmrtnosti. Bit će to novi čovjek, ne više ljudski, već božanski.

Bilo bi možda nepravedno Harariju imputirati da zagovara ili priželjkuje takvu evoluciju. Prije bi se moglo reći da on briljantno opisuje i predviđa tijek stvari iz pogleda postmodernog čovjeka. No, paradoks je u tome što izgleda kako taj postmoderni čovjek, sa svim svojim tehnološkim postignućima, nije niti za milimetar napredovao u mudrosti u odnosu na prvog čovjeka. Prolaz vjekova tu je, kako se čini, efemeran, posve relativan. Čovjek 21. stoljeća ili Adam i Eva. Cijela vječnost i jedan trenutak. Ista zbilja. Čovjek koji zagrize u zabludu koju mu zmija podmeće. “Ne, nećete umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli otvorit će vam se oči, i vi ćete biti kao bogovi” (Post 3, 4-5). A onda kad se čovjeku otvore oči i vidi da je gol, kad se pred istinom želi skrivati, dolazi onaj vječni Božji upit čovjeku: “Gdje si?” (Post 3,9).

A gdje smo danas mi? Gdje je postmoderni čovjek koji si je tepao da može sve što hoće, pa čak i mimo zakona prirode? Gdje je postmoderni čovjek čiji životni moto izgleda kao onaj slogan iz bankovne reklame: #Vjerujusebe!

Kakva li umišljenost! Dobro je rekao G. K. Chesterton: “Svi ljudi koji uistinu vjeruju u sebe su u umobolnicama”. U redu, postmoderni čovjek nije možda u umobolnici. Ali, gdje je? Danas je uglavnom u izolaciji zbog jednog, prostom oku nevidljivog, virusa – podsjetnika naše ranjivosti i nesavršene ljudske naravi. Dakle, suvremeni je čovjek danas u karanteni, izvan rajskog vrta i, kao svaki čovjek nakon istočnog grijeha, razgolićen u svojoj oholosti i umišljenosti.

Ali sudbina tog našeg suvremenog čovjeka ne bi bila potpuna kad bi se zaustavili u takvim razmišljanjima. Moramo dalje. Jer ako je vrijeme doista relativan pojam, ako je trajni upit – “Gdje si?” – koji Bog postavlja i Adamu i postmodernom čovjeku trenutna manifestacija iste vječnosti, onda isto vrijedi i za otkupljenje grijeha, za oslobađanje i spas čovječanstva.

Iz ropstva nas može izbaviti samo “Homo Deus”. Na sebi svojstven način, to uočava i Harari, govoreći u ime postmodernog čovjeka. I tako, u svom suludom pokušaju bijega od vlastite naravi, taj postmoderni čovjek je zapravo potvrđuje. Jer ipak priznaje da samo “Homo Deus” može pobijediti smrt. Suvremeni čovjek zapravo vapi za Njim, čak i kada tvrdi da On ne postoji. A On doista postoji, pravi čovjek i pravi Bog. Ali ne kao evolucija “homo sapiensa”, već kao utjelovljenje Riječi.

U svjetlu toga, valja se zaključno zapitati gdje smo mi, članovi akademske zajednice HKS-a, kršćanski teolozi, liječnici, sociolozi, psiholozi, povjesničari, komunikolozi, ekonomisti, politolozi…?

Kao i svi, u izolaciji, u karanteni, nesavršeni, ali isto tako i u nadi, jer vjerujemo u Onoga koji je pobijedio smrt. I dok učimo ili predajemo naše predmete, sada u ovim novim online uvjetima, ukazujemo na trajnu Istinu, uporište svih istina koje učimo u našim znanstvenim disciplinama. Naša je uloga prenijeti i tom postmodernom čovjeku istinu. Pa i istinu o njegovom spasenju, posebice u ovo doba korone.

Davor Ivo Stier

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Usporedite govor Kolinde Grabar Kitarović iz 2019. i današnji Milanovićev govor

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović uputila je u utorak čestitku pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske u povodu Dana oružanih snaga Republike Hrvatske, Dana Hrvatske kopnene vojske i 28. obljetnice povijesnog postrojavanja Zbora narodne garde u Kranjčevićevoj ulici.

Prije 28 godina postrojbe Hrvatske vojske po prvi puta su predale prijavak prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, koji je u njihove ruke položio ratne zastave. Od toga dana do danas hrvatska je država pred Oružane snage stavila bezbrojne, često puta i prezahtjevne zadaće. Niti jednom Hrvatska vojska nije iznevjerila ukazano povjerenje i svaku je zadaću izvršila, bez obzira na napore i žrtve koje je trebalo podnijeti, stoji u čestitki.

“Iako u samim počecima slabo opremljena i često puta naoružana tek domoljubljem i neslomivim hrvatskim pobjedničkim duhom, Hrvatska je vojska obranila i oslobodila Hrvatsku u Domovinskome ratu. Na današnji dan se s posebnim ponosom prisjećamo svih koji su položili svoje živote za našu slobodu. Naše su misli danas s njima i njihovim obiteljima, obiteljima nestalih i svim hrvatskim braniteljima”.

I po završetku Domovinskog rata Hrvatska je vojska nastavila svoju samoprijegornu službu domovini, ubrzanim razvojem i modernizacijom te je izrasla u suvremenu oružanu silu, koja i danas ponosno brani Hrvatsku i njezine nacionalne interese. Čini to u domovini i na brojnim globalnim kriznim žarištima, u misijama i operacijama potpore miru pod okriljem Europske unije, NATO-a i Ujedinjenih naroda, gdje besprijekornim obavljanjem zadaća pripadnici Hrvatske vojske služe na čast i ponos Hrvatskoj.

“Drage pripadnice i pripadnici pobjedničke Hrvatske vojske, brojni su još izazovi pred vama. Vaš poziv i vječna dužnost zaštite Republike Hrvatske ne poznaju predah ili odmor. Uvijek novi izazovi našoj sigurnosti zahtijevaju od vas trajno usavršavanje, usvajanje novih vještina i razvoj novih sposobnosti. Znam da ćete ponovno biti dorasli postavljenoj zadaći, kao što su bili vaši prethodnici i suborci u Domovinskome ratu. Uspomena na njih vas na to obvezuje”, navodi se u čestitki Grabar-Kitarović pripadnicima OS RH-a. (Hina)

Govor Kolinde Grabar Kitarović iz 2019.-te poslušajte u nastavku:

A ovo je govor aktualnog Predsjednika RH, Zorana Milanovića:

Milanović održao govor: Gospođe i gospođo čestitam… To je to (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Povodom 29. obljetnice HV-a na Mirogoju položeni vijenci za poginule branitelje

Objavljeno

na

Objavio

U prigodi obilježavanja Dana Hrvatske vojske, Dana Hrvatske kopnene vojske i 29. obljetnice ustrojavanja Hrvatske vojske, u četvrtak su na Mirogoju položeni vijenci i odana je počast svim poginulim hrvatskim braniteljima.

Zajednički vijenac položili su državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj te izaslanik Predsjednika Republike, savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Miljenko Filipović.

Vijence su položili kod spomenika „Glas hrvatske žrtve – Zid boli“, Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja, grobnice prvog Predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franje Tuđmana na Gradskom groblju Mirogoj te Zajedničke grobnice za neidentificirane žrtve Domovinskog rata na Krematoriju, izvijestili su iz Ministarstva obrane. (Hina)

28. svibnja 1991. – Prva smotra Zbora narodne garde (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari