Pratite nas

Politika

Davor Ivo Stier: Moj je stav jasan, on se nije promijenio

Objavljeno

na

U iščekivanju sastanka premijera Andreja Plenkovića i predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka, zbog krize u koaliciji, koju je uzrokovala obrazovna reforma, u poslijepodne se u stranačkoj središnjici okupilo Predsjedništvo HDZ-a.

Uoči sjednice Predsjedništva HDZ-a snažan istup imao je politički tajnik stranke Davor Ivo Stier.

Još jednom je novinarima kazao da će glasati protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, a komentirao je i priopćenje zadarskog nadbiskupa i predsjednika Hrvatske biskupske konvencije (HBK), a u kojemu se navodi da je Crvka i dalje protiv ratifikacije Konvencije.

“Moj je stav jasan, on se nije promijenio. Ja nisam kelrikalac, dakle svoj stav ne baziram na tome što je sad bilo jedno ili drugo ili bilo koje buduće priopćenje, nego na svojoj savjesti. Ona jest savjest formirana u skladu s kršćanskim vrijednostima, ali po svojoj savjesti nastupam.

Mogu vam, što se tiče priopćenja dodati… Predsjednik HBK je sve pojasnio, što je mislio da treba pojasniti, mogu samo nešto načelno reći da možda bolje razumijete moje stavove.

Vidite, najveće antiklerikalce ćete naći među vjernicima koji idu svake nedjelje na misu i koji barem pokušavaju slijediti Kristov nauk, a najveće klerikalce ćete naći među političarima koji se povremeno pojave da bi pokupili pljesak u crkvi ili da ih se spomene s oltara, kad su izbori da ih se možda s oltara favorizira, koji možda i znaju za neke prljavštine u hijerarhiji Crkve, ali nisu tu da ih očiste nego da ostanu te prljavštine i da na temelju toga ucjenjuju i kontroliraju Crkvu. I to je loše. taj tip klerikalizma je loš i za Crkvu, loš je za politiku, loš je za društvo.

Ja sam tu, slijedim i ono što su i braća Radić govorila – kada je u pitanju doktrina, tu treba slijediti ono što Crkva kaže, što svećenici propovjedaju, slijediti to i u Crkvi i izvan. A naravno, o tome za koga glasati, s kime raditi koaliciju, što je tipično autonomija politike, nemojte mi tu doći popovati.

Ja mislim da trebamo upravo takvu jednu novu politiku. Ne staru politiku koja ide za tim da se dobije potpora s oltara, a onda kada dođeš na vlast zaboraviš kršćanske vrijednosti. Meni ne treba potpora s oltara. Kada je stvar politike tu treba politika biti autonomna, nitko nam tu ne treba popovati.

Kada je pitanje doktrine, onda mi znamo što je kršćanska doktrina. Naravno, ne trebamo tražiti od crkvene hijerarhije da je zamagli, zakukulji, da to svjetlo istine ne svijetli. Kad je pitanje doktrina tu se naravno očekuje da se slijede anđeoske poruke”, poručio je Stier.

Nadbiskup Puljić: Nema zaokreta Crkve u vezi Istanbulske konvencije

Što vi mislite o ovoj temi?

BiH

Hrvatima u BiH su ukinuti deseci prava

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo je posve nepoznata činjenica kako je, uz daytonske pregovore 10. studenog 1995. godine, dakle 11 dana prije završnog sporazuma o obustavi rata, potpisan tzv. Daytonski sporazum o provedbi FBiH (DAIF), koji je imao jednaku snagu u međunarodnom pravu kao i sam daytonski mirovni okvir za BiH. Upravo taj je sporazum najviše narušen na štetu Hrvata i svi izvori nepravdi danas proizlaze iz njega. Nisu te promjene donijeli ni nametnuli bošnjački političari, nego međunarodni dužnosnici, čime su omogućili političarima iz ovoga naroda da pokušaju realizirati san o bošnjačkoj državici, piše Večernji list BiH.

Stranci sekundirali

Slično bi se vjerojatno ponašali i malobrojniji Hrvati da su, primjerice, Wolfgang Petritsch, Paddy Ashdown i svi nasljednici na čelu međunarodne uprave omogućili tada ipak legalnu odredbu iz Ustava Federacije BiH o mogućnosti političkog povezivanja županija, što bi vjerojatno vodilo stvaranju hrvatskog entiteta. No, umjesto toga, međunarodna se zajednica, čiji rad modelira Vijeće za provedbu mira, opredijelila poduprijeti samo jednu stranu. Hrvatima nisu ukidana samo politička, nego su čak i korištenjem sile i nasilja ukidana i kulturna prava, pa čak i financijska.

Sve je započelo projektom 2000. godine o izmjenama izbornih pravila na inicijativu Misije OESS-a. Te su izmjene o načinu biranja izaslanika za Dom naroda za odmah omogućile na sljedećim izborima da bošnjačke stranke i zastupnici mogu birati Hrvate. To je dovelo do vlasti Alijanse za promjene koja je, uz Željka Komšića, simbol majorizacije Hrvata. S Alijansom je ignorirana politička volja 90 posto Hrvata u ovoj zemlji.

Hrvati su se nakon toga pobunili, izveli vojsku iz vojarne. Smijenjeno je cijelo političko vodstvo, a kako bi ugasili pobunu, uz pomoć tenkova uništena je Hercegovačka banka, koja je u tome trenutku držala kralježnicu platnog prometa BiH s više od 30 posto, a ova odluka je teško pogodila i gospodarstvo Hrvata.

Nedugo nakon toga ušutkana je i tada najutjecajnija hrvatska televizija Erotel u BiH, čije su odašiljače ugasili pripadnici “mirovnih snaga”. Upravo u tome razdoblju pokušalo se s gašenjem jedinog sveučilišta na hrvatskom jeziku u BiH, ukidanjem obrazovanja na hrvatskom jeziku… Sve to bila je priprema za završni udarac – tzv. ustavne promjene u Federaciji BiH koje su Hrvate svele na poziciju manjine, nakon čega se grčevito bore za svoja prava.

Isisano milijardu maraka

U Vladi Federacije BiH Hrvati više nisu imali osam nego pet ministara, izgubili su paritet i konsenzus u odlučivanju. Najteži je pak udar na Dom naroda koji je ostao posljednja brana za manje brojne narode. Naime, umjesto odlučivanja natpolovičnom većinom u svakome klubu, Petritsch je omogućio da se s trećinom u svakome klubu može izabrati izvršna vlast. Omogućavanje uspostave takvih krnjih vlasti debelo su zloporabile bošnjačke političke strukture za isplatu dugovanja rudarima i propalim tvrtkama s bošnjačkih područja otimanjem prihoda hrvatskim županijama ili općinama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Sabor u srijedu o Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u srijedu će, tri dana prije redovite zimske stanke, raspravljati o Prijedlogu Deklaracije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskom putu te države, koju mu je predložio saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske.

Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost, ističe se u Deklaraciji koja poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.

Deklaracija ima šest točaka, cijeli dokument 20 stranica, u njemu se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH.

Navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je moguće pa čak i da svi Hrvati u BiH glasuju za drugog kandidata, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma.

Uz višekratno isticanje podrške suverenitetu BiH i suradnji Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU, u dokumentu se podupiru “napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njena tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana” te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.

Deklaracijom o položaju Hrvata u BiH se institucije Republike Hrvatske pozivaju da nastave zagovarati i podržavati žurne promjene koje će osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana Bosne i Hercegovine i intenziviraju pomoć institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

“Ideja je da Deklaracija bude snažna, kvalitetna i racionalna poruka sabora hrvatskim institucijama, ali i međunarodnoj javnosti o položaju Hrvata u BiH i o odnosima Hrvatske i BiH. To nije miješanje u unutarnju politiku BiH niti će se zaoštriti odnosi Hrvatske i BiH”, rekao je Miro Kovač, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku.

“Deklaracija je instrument izražavanja općeg stajališta Sabora o položaju Hrvata u BiH. Uvjeren sam da će tekst na kraju biti kvalitetan i da će obuhvatiti mišljenja svih klubova u hrvatskom saboru”, rekao je Kovač

Glasovanjem o 30-ak raspravljenih točaka, među kojima i o Deklaraciji, Hrvatski sabor u petak završava redovno jesensko zasjedanje, zastupnici se ponovno okupljaju nakon 15. siječnja.

(Hina)

 

Božo Ljubić: Bildt, Ashdown i Schilling nemaju nikakav kredibilitet govoriti o ovom pitanju

 

 

HNS: Visoki predstavnici koriste neprimjerene lobističke akcije kontra RH

 

 

Čović Orbanu: Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari