Pratite nas

Politika

Davor Ivo Stier sjajnim govorom u Saboru u sklopu rasprave o Istanbulskoj konvenciji svima očitao bukvicu

Objavljeno

na

Zastupnik HDZ-a, Davor Ivo Stier, govorio je u Saboru u sklopu rasprave o Istanbulskoj konvenciji.

“Vjerujem da su svi zastupnici protiv nasilja, ipak postoje razlike u ocjeni ove Konvencije. O tome moramo govoriti bez omalovažavanja, savjesno i istinito. Prijepor se ne odnosi na borbu protiv nasilja, nego koncepte rodne teorije. Potpuno je jasno da se Konvencija temelji na rodnoj teoriji, rekao je Stier.

Nama ne preostaje ništa drugo nego da glasamo protiv ratifikacije Istanbulske konvencije. Posrijedi su dva različita shvaćanja čovjeka. Ona da čovjek ima apsolutnu autonomiju da sebe definira bez obzira na biološke činjenice. To znači da osoba muškog spola sebe može definirati kao žensko. Nije problem spominjanje riječi rod niti tumačenje da su se uloge žena i muškaraca mijenjali kroz povijest, problem je u tome što se u Istanbulskoj konvenciji, za razliku od drugih dokumenata rod odvaja od spola, kazao je Stier.

Nasuprot tome je razmišljanje koje uvažava naravni poredak. Točno je da je kršćanstvo prihvatilo takav način razmišljanja, ali ono postoji i prije kršćanstva i izvan kršćanstva, rekao je Stier, citiravši Cicerona u Saboru.

“Nisu to riječi jednog teologa ni pape, to je klasično razmišljanje. Nije to vjerska dogma, to je razum, od Cicerona do danas”, rekao je Stier.

Pravna služba potvrđuje da se rod mora smatrati kao nešto što je odvojeno od spola i potvrđuje da se to ne može nikakvim naknadnim interpretacijama promijeniti. Nisam danas čuo niti jedan argument koji poriče da se usvaja obveza da se rod odvoji od spola, kazao je Stier.

Nemojmo zatvoriti oči pred činjenicama, rekao je Stier. Poštujem da i oni koji imaju različit svjetonazor od mene imaju pravo to izreći, a da ne budu sotonizirani, ali isto tako tražim da se ne stigmatiziraju ljudi koji su protiv Konvencije, poručio je.

Nemojte očekivati od mene da ne glasam po savjesti. Itekako sam svjestan da sam savjestan, grešan čovjek, i zato nikome ne dam da mi oduzme slobodu savjesti, jer samo tako mogu biti i ostati slobodan čovjek, a samo slobodan čovjek može uzdignute glave, oči u oči, pogledati svoj narod, rekao je Stier.


Govor gospodina Stiera donosimo u cijelosti:

Poštovani g. Predsjedniče, poštovana ministrice
Kolegice i kolege,

Borba protiv nasilja, posebice borba protiv nasilja nad ženama, je tema koja nas sve u Hrvatskoj mora ujediniti.
Problem je stvaran, nije izmišljen, i potrebno je da se nakon ove rasprave, i nakon glasovanja u petak, bez obzira na to kako ćemo pojedinačno glasovati, kontinuirano iskažemo svi političku volju, damo iskrenu potporu nadležnim institucijama, podignemo svijest u društvu i učinimo sve što je u našoj moći da suzbijemo nasilje nad ženama i djevojčicama.

Kolegice i kolege,

 Vjerujem da su sve zastupnice i svi zastupnici u ovom Domu protiv nasilja. Ipak, postoje razlike oko ocjene ove konvencije, tzv. Istanbulske konvencije.

Oko tih prijepora moramo govoriti otvoreno. Bez pritisaka, bez omalovažavanja, već savjesno i istinito.
Zato treba naglasiti da se prijepor ne odnosi na pitanje borbe protiv nasilja, već na koncepte iz rodne teorije.
Za one koji su za ili protiv Istanbulske konvencije, ali koji iznad svega žele hrvatskoj javnosti govoriti istinu, potpuno je jasno da se Konvencija temelji na rodnoj teoriji.

Štoviše, zagovaratelji Konvencije smatraju da je za učinkovitu borbu protiv nasilja nužno definirati rod kao nešto što je odvojeno od spola. Za njih je takvo shvaćanje roda i rodnog identiteta od fundamentalne važnosti i esencijalni dio ove Konvencije.

To je potvrdila i sama pravna služba Vijeća Europe u dokumentu koji je nedavno deklasificiran.

Doista, pravna služba Vijeća Europe je ispravno konstatirala da je upravo baš takvo shvaćanje roda, kao različitog i odvojenog od spola, to jest odvojenog od bioloških činjenica, temelj na kojim se bazira Istanbulska konvencija.
Upravo zbog toga, za one koji smatramo da je rod koncept koji ne može biti odvojen od spola, od bioloških činjenica, od prirode; ne preostaje ništa drugo nego da glasamo protiv ratifikacije Istanbulske konvencije.

Dakle, definicije iz članka 3 i članka 4 su ključne za implementaciju cijele Konvencije. Ti se koncepti ne mogu drugačije interpretirati u implementaciji Istanbulske konvencije na nacionalnoj razini.

Posrijedi su zapravo dva različita shvaćanja čovjeka.

Za Istanbulsku konvenciju su oni koji smatraju da čovjek ima apsolutnu autonomiju da sam sebe definira, bez obzira na biološke činjenice. Kao što se kaže u točki 53 Pojašnjavajućeg izvješća Istanbulske konvencije, to znači da jedna osoba koja je muškog spola može sebe rodno definirati kao žensko.

Ako pak smatrate da čovjek je rođen slobodan i tu slobodu ostvaruje u skladu s biološkim činjenicama, a ne protiv njih, onda ćete biti protiv ratifikacije Istanbulske konvencije.

Dakle, nije problem spominjanje riječi “rod”, niti tumačenje da su se uloge žena i muškaraca mijenjale kroz povijest, odnosno da su različite u različitim društvima. Problem je u tome što se u Istanbulskoj konvenciji, za razliku od drugih međunarodnih dokumenata, rod odvaja od spola, od biologije, od prirode.

Uglavnom pristaše raznih ideologija imaju pogled na čovjeka, pa onda i na društvo, koji ne mari o prirodnom zakonu, o naravnom poretku, pa onda niti o biološkim činjenicama.

Ako se činjenice ne slažu s njihovim ideološkim postulatima, tim gore po činjenice.

To je tipičan ideološki pristup, to je pristup ovakve rodne teorije, to je pristup Istanbulske konvencije.
Nasuprot tome je klasično razmišljanje koji uvažava naravni poredak i smatra da se ljudski zakoni moraju uskladiti s prirodnim zakonom, a ne ići protiv njega.

Točno je da je kršćanstvo prihvatilo takav način razmišljanja, ali ono postoji i prije kršćanstva i izvan kršćanstva.
Na primjer, Cicero govori o prirodnom zakonu koji je prisutan u svim ljudima, u svim narodima, isti je u Rimu kao i u Ateni, isti je to zakon danas i sutra; a zanemariti prirodni zakon (kaže Cicero) je isto kao i prezirati ljudsku narav.
Dakle, nisu to riječi jednog teologa, jednog Pape, iako će se Pape time složiti, pa i Papa Franjo. Ali to je zapravo klasično razmišljanje.

Nije to vjerska dogma, to je razum, to je zdrav razum, od Cicera do danas.

Kolegice i kolege,

Priložena Interpretativna izjava uopće ne osporava shvaćanje roda kao odvojenog od spola. Ta izjava ne otklanja prijepor oko Istanbulske konvencije.

Točno je da se u izjavi spominje kako se neće implementirati rodna ideologija. No, ne kaže da se neće implementirati rodna teorija u smislu koncepta roda kao odvojenog od spola. To bi već imalo više smisla, ali umjesto toga govori o rodnoj ideologiji, koju sami pristaše Istanbulske konvencije kažu da ionako ne postoji, da je rodna teorija znanost, a ne ideologija.

Dakle, s obzirom na to da pristaše Istanbulske konvencije smatraju da rodna ideologija ne postoji, ništa se i ne postiže s rečenicom koja kaže da neće provoditi ono što sami kažu da ionako ne postoji. To je apsurdno.

Zato interpretativna izjava ne otklanja koncept roda koji je protivan razumu i prirodi, pa onda i kršćanskom pogledu na čovjeka.

Ni nedavno deklasificirano mišljenje pravne službe Vijeća Europe ništa ne mijenja. Naprotiv, pravna služba potvrđuje da se rod mora tumačiti kao nešto što je odvojeno od spola, to jest od prirode, od bioloških činjenica. I potvrđuje da se to ne može nikako, nikakvim naknadnim interpretacijama, promijeniti. I sve to onda mora u škole, u sportske ustanove, u hrvatsko društvo.

Kolegice i kolege,

Nisam danas čuo niti jedan argument koji poriče da se Istanbulskom konvencijom ne usvaja međunarodna obveza da se shvaćanje roda odvoji od bioloških činjenica, od spola. Međunarodna obveza da se po tom shvaćanju oblikuju društvene norme.

Naravno, moguće je da će se neko vrijeme odgađati ispunjavanje tih međunarodnih obveza, iz političkih obzira. Ali to ne znači da su one nestale, i da se neće kasnije tražiti njihovu punu implementaciju.

To nisu strahovi, to su činjenice.

Na temelju tih činjenica možemo se odlučiti biti za ili protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, ali nemojmo zatvoriti oči pred činjenicama.

Poštujem svakoga od vas. Poštujem i uvijek ću se boriti za to da i oni koji imaju drugačiji svjetonazor od mene, drugačiji pogled na čovjeka i na društvo, imaju pravo to javno izreći, bez da budu zbog toga sotonizirani.

Ali onda isto tako zahtijevam da se ne stigmatiziraju hrvatski ljudi koji se protive Istanbulskoj konvenciji.
I kada u petak bude glasovanje, nemojte tražiti od mene da ne slijedim svoju savjest.

Ne govorim ovo iz pozicije moći ili s visoka. Nikoga ne osuđujem zbog njegovog stava. Ne umišljam si da sam neki moralni autoritet.

Itekako sam svjestan da sam nesavršen i grešan čovjek. Ali svjestan sam toga jer imam savjest.

I nikome, ali baš nikome, ne dam da mi tu slobodu savjesti oduzme.

Jer samo tako mogu ostati slobodan čovjek.

A samo slobodan čovjek može uzdignute glave, oči u oči, pogledati svoj narod”, zaključio je Davor Ivo Stier.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

CroElecto ispitivanje javnog mnijenja: Predsjednica i dalje najpopularnija, Plenković popravio rejting

Objavljeno

na

Objavio

Kada bi iduće nedjelje bili izbori za Hrvatski sabor, pri čemu bi čitava Hrvatska bila jedna izborna jedinica, uz izlaznost oko 67%, za HDZ glasovalo bi 27,29% birača – pokazuje to rujansko istraživanje CroElecto agencije 2×1 komunikacije provedeno na 1041 ispitaniku.

To je ujedno najbolji rezultat HDZ-a zabilježen u ovom istraživanju od veljače, odnosno dramatičnog pada popularnosti u ožujku, a najveći rast zabilježio je HDZ u Istarskoj županiji.

Iako SDP broji sve više unutarnjih problema, istraživanje koje je dovršeno dan nakon početka Sabora pokazuje kako se ta stranka počela oporavljati te je zabilježila 20,43%.

Živi zid i Most također su blago popravili svoj rejting te u rujnu bilježe 9,86%, odnosno 7,29%. Najbolji rezultat dosad bilježe dvije stranke: NHR s 5% te GLAS s 3,86%, a zajedničko im je i to da su obje najveći broj glasova prikupile u Zagrebu. Iznad 1% su stranka Pametno (1,43%) te IDS koji bilježi pad (1,14%). Ispod te margine nalaze se HNS, Stranka umirovljenika (po 0,86%), HSU (0,71%), HSS, Zelena lista – stranka bivših HSS-ovaca te stranka Milana Bandića (po 0,57%). Preostale stranke broje potporu manju od 0,5%, nezavisne liste ukupno imaju 1,71%, a neodlučnih je birača manje no u kolovozu – 14,14%.

Predsjednica i dalje najpozitivnija

Kolinda Grabar-Kitarović i dalje je uvjerljivo najpozitivnije doživljena političarka, no rujanskih 20,27% ipak je manje za postotni bod i pol u odnosu na kolovoz. Andrej Plenković je do svršetka istraživanja osjetno popravio dojam kod ispitanika u odnosu na prošli mjesec i najpozitivniji je za 10,95% ispitanika. Treće mjesto na popisu pripada Anki Mrak Taritaš koja je najpozitivnija za 4,13%.

Na popisu najnegativnije doživljenih političara nema promjene u poretku, ali ima u bodovnom stanju. Andrej Plenković je prvi, no s četiri boda manje nego u kolovozu (22,77%). Davor Bernardić povećao je broj negativnih glasova na 13,54%, a Milorad Pupovac ostao na trećem mjestu s 5,19%.

Pet najpozitivnije doživljenih ministara su: Tomislav Tolušić (8,93%), Darko Horvat (5,86%), Gabrijela Žalac (3,17%), Zdravko Marić (3,07%) te Gari Capelli (2,79%).

Milan Kujundžić i dalje je najnegativnije doživljeni ministar s 16,71% negativnih glaosva. Na drugom je mjestu Lovro Kuščević (7,20%), zatim Marko Pavić (5,48%), Blaženka Divjak (4,71%) te Nina Obuljen-Koržinek (2,98%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja

HDZ-ovim biračima postavljeno je pitanje misle li da bi Kolinda Grabar-Kitarović trebala preuzeti mjesto predsjednice HDZ-a. Potvrdno je odgovorilo 35,60%, negativno 39,79%, a neodlučnih i onih koji se nisu željeli izjasniti 24,61%.

Također, HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje misle li da bi HDZ trebao raskinuti koaliciju s SDSS-om. Za raskid koalicije izjasnilo se 22,51%, za nastavak suradnje izjasnilo se 20,94%, a vrlo visok je udio neodlučnih i onih koji nisu željeli odgovoriti na pitanje (56,54%).

Naposljetku, svim je ispitanicima postavljeno je pitanje podupiru li prosvjed protiv institucija koje se bave procesuiranjem ratnih zločina u Vukovaru. Prosvjed podupire 32,95% ispitanika. Ne podupire ga 37,18%, a onih koji nemaju mišljenje ili ga nisu bili voljni podijeliti je 29,88%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari