Pratite nas

Pregled

Davor Ivo Stier: U Hrvatskoj još uvijek ima onih koji ne vole što Hrvatska postoji

Objavljeno

na

Hrvatska je realnost, ali nažalost u Hrvatskoj i danas postoje oni koji ne vole što Hrvatska postoji – rekao je saborski zastupnik Davor Ivo Stier tribini „Političke promjene u svijetu i izazovi pred Europskom unijom“ koju su u Zagrebu organizirali Hrvatska paneuropska unija i Zaklada Konrad Adenauer.

– Da nismo 2011. ušli u Europsku uniju, danas bismo i dalje bili na trusnom tlu balkanskih zemalja. Zato je bilo u nacionalnom interesu postati članicom Europske unije i od toga Hrvatska danas ima velike benefite, od geopolitičkih do ekonomskih. Ulaskom u EU nismo izgubili državnost – kazao je Stier, piše Večernji list

Stier je kazao kako je uloga demokršćana borba za Europsku uniju koja neće biti suprotna kršćanskim vrijednostima koje definiraju i hrvatski identitet.

– Kao što ideja nacionalne države nije u sukobu s europskim idejama, ni kršćanske vrijednosti nisu u sukobu s europskim vrijednostima iako se to često u javnosti tako želi predstaviti, posebno s ljevičarskih pozicija čiji se predstavnici pozivaju na ljudska prava, ne znajući da su upravo kršćanski mislioci odredili poimanje ljudskih prava i dostojanstva. Europa se ne može razumjeti bez kršćanstva – dodao je.

Govorio je i o ekonomiji, ali i o proširenju Europske unije.

– Europska unija će biti snažna onoliko koliko će biti snažna svaka pojedina članica EU-a. Zato vjerujem da novi europski proračun treba biti kohezijski, i da će se sredstva biti raspoređena za jednak razvoj da bi između zemalja bilo što manje razlika.

Proces proširenja Europske unije izgubio je stratešku važnost i nadam se da će summit u Zagrebu iduće godine pomoći europeizaciji zemalja koje još nisu članice. Kriteriji se moraju poštovati, a reforme ubrzati.

Nama je u interesu da zemlje jugoistoka Europe budu članice Europske unije, posebno Bosna i Hercegovina – naglasio je Stier te dodao da su europske rezolucije o Bosni i Hercegovini dugo sadržavale samo borbu protiv separatizma, koji jest problem, ali do 2014. malo tko je spominjao probleme unitarizma i centralizma.

– Te smo godine rezolucijom ukazali i na taj veliki problem Bosne i Hercegovine. Nama nije u cilju dominacija nad BiH, ali ne želimo ni dominaciju nekih drugih u Bosni i Hercegovini, a svjedoci smo da je toga bilo tijekom povijesti.

– Uskoro nam slijede europski izbori, a to je 28 izbora u svakoj od zemalja sa specifičnim, ali i zajedničkim temama. To je narav Europe i svaka će zemlja izabrati tko će predstavljati europske građane u Europskom parlamentu. Nacije su se prirodno oblikovale i to ne treba zanemariti, i bila bi greška brisati nacionalne identitete i specifičnosti – zaključio je Stier.

 

Davor Ivo Stier – ‘Hrvatskoj opet prijeti opasnost s Balkana!?’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Raspudić: Predsjednički izbori su važni zbog unutarstranačkih izbora koji slijede netom nakon njih

Objavljeno

na

Objavio

Teme emisije Peti dan bile su Izbori za predsjednika i Schengen. Gosti komentatori Nino Raspudić, Petar Tomev Mitrikeski i Lana Bobić.

Službeno još nije počela kampanja, no odnosi među potencijalnim kandidatima već su zaoštreni.

Mitrikeski upozorava da kandidati prvo moraju skupiti 10 tisuća potpisa, a kandidate je podijelio u četiri skupine – profesionalce, amatere, rekreativce i diletante.

“Profesionalci se odnose na ozbiljne pretendente, poput Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića iza kojih stoji ozbiljna stranačka mašinerija.”

Među amatere ubraja Miroslava Škoru, a među rekreativce i diletante svrstava Mislava Kolakušića, Ivana Pernara, Milana Bandića i dr. potencijalne predsjedničke kandidate.

Raspudić: Plenković se priprema za opstanak na unutarstranačkim izborima

Raspudić ocjenjuje da su predsjednički izbori važni zbog unutarstranačkih izbora koji slijede netom nakon njih.

“Iznenađenja su još uvijek moguća. Ovlasti predsjednika su sužene, no imamo izravan izbor što osobi daje ozbiljan legitimitet, za razliku od trenutne vlade, koja ne predstavlja većinu birača. Vlada je legalna, ali ne i legitimna.”, naglašava Raspudić navodeći trgovačku koaliciju.

Ističe da će moguća pobjeda Kolinde Grabar-Kitarović poljuljati Plenkovićev položaj unutar stranke.

“Plenković se priprema za opstanak na unutarstranačkim izborima, bojeći se poraza od Stiera. Njima kao stranci odgovara pobjeda aktualne predsjednice, no ako pobijedi, njen krug ljudi jača, što je loše za Plenkovića.”

“Situacija Zorana Milanovića je neobična, jer uskače u zadnji tren. Zapeo je u kaljuži ljevice. Poseban je iritantan njegov slogan (Normalno op.a.)”.

Raspudić se dotaknuo i ostalih kandidata.

“Škoro je trebao ići i prema drugim temama – ovršeni, blokirani, demografija. Marginalna kandidatkinja Dalija Orešković gura se u novi debakl i optužuje predsjednicu za krađu izbornog programa jer je spomenula antikorupciju. Antikorupcija je hit sezone. Kolakušić je pomoću nje došao do EP-a, a SDP okuplja antikorupcijski savez, dok se istovremeno otkriva da je Bernardić dobio 250 tisuća kuna stipendije.”

Bobić: Milanoviću bi bilo pametnije da ništa ne radi, jer na ljevici nije gužva

“Antikorupcija je tema koja može mobilizirati birače. Grabar-Kitarović i Škoro potpiruju svoje birače.”, navodi Bobić.

“Milanović se ogriješio o svoje birače, njemu bi bilo pametnije da ništa ne radi, jer na ljevici nije gužva. Škoro uzima dio iz HDZ-ovog bazena birača.”, smatra Bobić.

Raspudiću je upitna i “Kolakušićeva izjava da će u zatvor poslati 20 tisuća ljudi”. Otkud mu ta brojka?, upitao je Raspudić.

Schengen

Europska komijsija je nakon mnogih evaluacija dala zeleno svjetlo Hrvatskoj, Raspudić postavlja pitanje:

“Je li u interesu Hrvatske ući u Schengen, čime se djelomično odričemo suvereniteta.”

Smatra da je Hrvatska vladajuća elita zadala dva cilja, a to je uvođenje eura i Schengen

“U početku je to bila dobra ideja, sada je Schengen fikcija. Nemamo kontrolu nad svojim granicama, a bez granica na sjeveru i zapadu, povećava se mogući ulazak džihadista iz Francuske i dr. zemalja.”, ističe Raspudić.

Raspudić upozorava i na demokratski deficit u institucijama EU.

“Elita se otuđila od ljudi. Politička zajednica se ne može temeljiti samo na interesima.”

Smatra apsudrnim i isticanje hrvatskog predsjedanja EU.

“Od birokratske rotacije napravili su spektakl.”, zaključuje Raspudić.

(HRT / narod.hr)

 

Nino Raspudić: Milanoviću je medvjeđu uslugu učinio PR genijalac koji mu je osmislio slogan ‘Normalno’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Dužnosnik State Departmenta zamolio RH da podrži film ‘Dara iz Jasenovca’?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Dužnosnik američkog State Departmenta uputio je hrvatskoj ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek zamolbu da Hrvatska podrži filmski projekt „Dara iz Jasenovca“ srpsko-američkog redatelja Predraga Gage Antonijevića, piše u subotu beogradski tisak.

Provladin tabliod Kurir objavio je danas presliku e-maila izaslanika State Departmenta za pitanja holokausta Thomasa K. Yazdgerdia hrvatskoj ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek, poslanog još u ožujku ove godine, sa zamolbom da podupre filmski projekt „Dara iz Jasenovca“, čije snimanje je već započelo uz potporu srbijanske vlade.

„Volio bih vam predstaviti srpsko-američkog spisatelja i redatelja Predraga Gagu Antonijevića. On je režirao velika filmska ostvarenja, kao što je ’Spasitelj’, film koji je smješten u Bosnu tijekom rata sa Dennisom Quaidom u glavnoj ulozi, a Oliver Stone je njegov producent. Gaga je zainteresiran da snima film o Jasenovcu. Ne bi to bio dokumentarac, već drama“, napisao je u ožujku Yazdgerdi ministrici Obuljen Koržinek.

List Kurir je, provjeravajući autetičnost pisma, zatražio komentar producenta filma Makse Ćatovića, koji je potvrdio da će pojedine scene filma biti smimljene u Hrvatskoj.

„Pismo je autentično. Pojedine scene bit će snimljene u Hrvatskoj, na autentičnim lokacijama“, rekao je Ćatović za Kurir.

List navodi kako je Yazdgerdi odlučio napisati pismo hrvatskoj ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek nakon susreta s Antonijevićem, koji je boravio u Washingtonu.

Kurir piše da je zatražio komentar hrvatske ministrice kulture, ali ga do zaključenja subotnjeg izdanja nije dobio.

Ekipa filma „Dara iz Jasenovca“ priopćila je 2. studenoga da bi projekt trebao biti završen do kraja godine, te da je premijera planirana za svibanj 2020. godine, na 75. obljetnicu oslobađanja logora u Jasenovcu.

Uz film „Dara iz Jasenovca“, čije snimanje financiraju Vlada Srbije i Filmski centar Srbije (FCS) sa 2,3 milijuna eura, stali su i američki ekspert za holokaust Michael Berenbaum te producent Dobrivoje Tanasijević – Dan Tana.

>>> ‘Dara iz Jasenovca’ – Srbi snimaju film o Jasenovcu, a mi i dalje nekakve jadne i čudne „komedije“

Film prati sudbinu djevojčice Dare i njezine obitelji u vrijeme Drugog svjetskog rata, neposredno nakon “ustaško-njemačke ofenzive na Kozari, kada su mnoga djeca s tih prostora odvedena u Jasenovac, a potom premještena u logor Stara Gradiška”.

Glavnu ulogu igra Biljana Čekić (12), djevojčica iz Potkozarja, čiji su preci bili u Jasenovcu, a scenarij je napisala Nataša Drakulić.

Film je po žanru akcijska drama, a autori naglašavaju kako su nastojali da “povijesne činjenice” budu što vjerodostojnije, dok redatelj Antonijević tvrdi kako je ekipi filma „jako važno da izraze estetiku smrti i ubijanja“.

Na pitanje ima li u filmu glumaca iz Hrvatske, Antonijević je odgovorio kako to – premda ima puno prijatelja u Hrvatskoj – nije moguće i da „nažalost nema hrabrih hrvatskih glumca“ koji bi glumili u njegovom filmu. (Hina)

 

Prof. dr. sc. Matko Marušić: Postoji laž nad lažima: srpski film ‘Dara iz Jasenovca’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari