Pratite nas

Religija i Vjera

Davor Pavuna, Davor Ivo Stier i fr. Frano Prcela o Kulturi neslaganja ili: Jesmo li se naučili prihvaćati drukčija mišljenja?

Objavljeno

na

Foto: IKA

„Kultura neslaganja – Ili: Jesmo li se naučili prihvaćati drukčija mišljenja?“ bila je tema Teološkog četvrtka Kršćanske sadašnjosti održanog 27. veljače u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu. Uvodna izlaganja održali su Davor Ivo Stier, fr. Frano Prcela i prof. dr. Davor Pavuna.

Davor Ivo Stier

„Jesmo li mi u Hrvatskoj, inficirani totalitarnim ideologijama i represivnim režimima, naučili umijeće iznošenja vlastitoga mišljenja, posebice kada ono znači neslaganje? Ne gledamo li u onome tko se s nama ne slaže odmah i neprijatelja? Štoviše, jesmo li uopće spremni čuti stvarne argumente onoga tko drukčije misli od nas ili smo upali u ideologizacije u kojima se svaka kritičnost proglašava neprijateljskom? No, zanima nas i jesmo li se mi u Crkvi naučili tome umijeću ili je prenaglašena hijerarhizacija ugušila ton slobodnog iznošenja mišljenja i stavova? S druge strane, etikete, medijska, javna, politička, saborska i druga suprotstavljanja najčešće postaju etikete koje isključuju. Koliko ima razuma, a koliko istine u svim tim etiketama, ideologiziranim svrstavanjima, a koliko hrabrosti da se iznese vlastito ili prihvati tuđe mišljenje? To i još mnogo više zanimat će nas na našem večerašnjem susretu“, napisao je u najavi voditelj don Anton Šuljić, zamjenik ravnatelja Kršćanske sadašnjosti.

Davor Ivo Stier svoje je izlaganje započeo čitanjem odlomka iz Svetog pisma (Mt 5,43-48) istaknuvši kako je pročitano temelj rasprave o kulturi neslaganja, kulturi dijaloga, kulturi uvažavanja i kulturi civilizirane polemike koja je, kako je rekao, potrebna u društvu  koje je pluralno i u kojem nema jednoumlja. Istaknuo je kako kršćani u takvom društvu moraju voditi polemiku u okviru Isusove zapovijedi iskazivanja ljubavi prema svojim neprijateljima jer je ljubav temelj svake kršćanske kulture.

Istaknuo je kako u politici postoje različita mišljenja te kako je u tom području prostor slobode nužan da bi se društvo razvijalo. Postavio je i pitanje koje je, kako je rekao, u temelju ove problematike: „Kako kao kršćanin ići u politiku, a težiti tome da mogu sučeliti, a ne sukobljavati ideje?”.

„Kultura neslaganja nije kultura relativizma, kultura odustajanja od traženja istine i od svjedočenja istine, već je to kultura koja traži i svjedoči istinu, ali u ljubavi. U ljubavi prema istini, ali i prema drugima pa i prema onima koji se ne slažu s nama”, rekao je te naglasio kako razlike, koju su potrebne u demokratskom društvu, ne znače da ne možemo imati određeno jedinstvo oko nekih ključnih tema u društvu.

„Naš je zadatak kao kršćana u politici razvijati pluralno društvo i sučeliti ideje, ali izbjeći to da idemo sukobljavati ljude. U Hrvatskoj je potrebno sučeliti različite opcije, ali da nikada više Hrvat ne bude neprijatelj Hrvata. To smo imali kroz povijest. Nije jednostavno na taj se način postaviti, ali to je najbolje što možemo učiniti za našu domovinu”, zaključio je.

Fr. Frano Prcela

Fr. Frano Prcela je rekao kako je preduvjet postojanja kulture neslaganja izricanje nekih stavova te se upitao zašto Crkva šuti onda kada bi trebala govoriti.

„Polazeći od pretpostavke da šutnja nije tek odsutnost govora, nameće se pitanje aktualnih posljedica prešućivanja u Crkvi, ne toliko za budućnost ugleda Crkve u Hrvatskoj javnosti, nego nadasve za njeno prvotno poslanje naviještanja Radosne vijesti. Nije riječ tek o prešućivanja u unutarcrkvenoj perspektivi nego i o perspektivi prisutnosti u društvu”, rekao je Prcela.

Istaknuo je i kako je Crkva u komunizmu bila osuđena na „život iz sakristije”, no kako su joj s demokratskim promjenama široko otvorena vrata javnosti.

„U demokratskim uvjetima života i rada crkvena hijerarhija forsira nacionalne teme, stoga ne čudi da izostaje kreativniji pastoralni rad i aktualna teološka analiza. Izrazito tradicionalno katoličanstvo u takvim uvjetima pospješuje sužavanje Crkve na liturgijsku zajednicu, a proročki glas svodi na socijalnu kritiku”, istaknuo je te rekao kako, nažalost, Crkva time napušta vjernike, koji su njezini prvi adresati, i ujedno svoj prvi sadržaj.

Rekao je i kako se kritike upućene Crkvi prečesto karakteriziraju kao napadi na Crkvu naglasivši i kako je evidentno da se u posljednje vrijeme u pojedinim medijima objavljuju zlonamjerne i netočne izjave o Crkvi, no i kako to ne bi smjelo obeshrabriti predstavnike Crkve da potpomažu diskusije.

Prof. dr. Davor Pavuna

„Kada se pod svaku cijenu hoće jedinstvenost, onda se ubrzo dobije uniformnost mišljenja. Kada se forsira harmonija, onda se ne čuju različiti ili oprečni stavovi, a kada se odveć naglašava tradicija, istodobno se zatomljuje kreativnost”, rekao je te istaknuo kako bezuvjetna lojalnost instituciji može istodobno biti nelojalnost prema sadržaju.

Prof. dr. Davor  Pavuna osvrnuo se na svoj životni put i obraćenje u kojem su veliku ulogu imali pater Zvjezdan Linić i profesor Tomislav Ivančić. Govorio je i o odnosu znanosti, demokracije i ljudske percepcije.

„Sadašnja civilizacija bira između Boga i Googlea. Svi smo se naviknuli, čak i stariji, na mobilne telefone. Naviknuli smo se da nam oni daju informacije i dnevne novosti”, rekao je te istaknuo kako je sadržaj koji nam se nudi upitan.

„Isus Krist je sveprisutan i sveznajući, prema tome mobilni telefoni za njega su ništa”, rekao je Pavuna.

Voditelj susreta bio je don Anton Šuljić.

(IKA/A.B.)

Davor Pavuna: Masonizam je doslovno protiv Krista

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata i zaštitnice Zagreba, 31. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina (Arhiva)

Proslava Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, održat će se na svetkovinu Duhova, u nedjelju, 31. svibnja godine na Trgu ispred Katedrale u 19 sati, priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

U sklopu duhovne priprave za proslavu svetkovine Duhova i Majke Božje od Kamenitih vrata u župi sv. Marka na Gornjem Gradu, održat će se u petak, 29. svibnja, cijelonoćno klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom.

Budući da je župna crkva sv. Marka oštećena u potresu 22. ožujka u Zagrebu, klanjanje će se održati u kapeli sv. Fabijana i Sebastijana, koja se nalazi unutar crkve sv. Marka, a ulaz u nju je nasuprot glavnog ulaza u Vladu Republike Hrvatske.

Klanjanje počinje večernjom misom u 18 sati, a završava jutarnjom misom u subotu, 30. svibnja u 7 sati.
Posebno se moli da Gospodin čuva i blagoslovi Zagrebačku nadbiskupiju, grad Zagreb i našu Domovinu Hrvatsku po zagovoru Majke Božje od Kamenitih vrata, najavljuju iz Zagrebačke nadbiskupije.

Središnje euharistijsko slavlje predvodit će u nedjelju na Trg ispred Katedrale apostolski nuncij u Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, u zajedništvu sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, te vjernicima grada Zagreba.

Nakon završetka euharistijskoga slavlja i molitve pred Gospinim likom, manja skupina vjernika procesijski će odnijeti sliku čudotvorne Majke Božje od Kamenitih vrata u svetište u Kamenitim vratima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Krunica od 50 metara postavljena u Međugorju

Objavljeno

na

Objavio

Na omiljenim međugorskim molitvenim mjestima – oko crkve sv. Jakova, oko kipa Uskrslog Isusa i oko Gospina kipa na Brdu ukazanja bila je postavljena velika pedesetmetarska krunica od papira i stiropora.

Izradile su je akademska kiparica Martina Vasilj i akademska slikarica Anela Korać, piše Međugorje.info.

Želja im je bila učiniti nešto kako bi Gospi rekli hvala što ih je u Međugorju naučila moliti. Na poseban način za vrijeme ove izolacije uzrokovane pandemijom korone, kada je svako bio zatvoren u svoj mali kućni prostor – molitva je bila ta koja nas je u duhu otvarala za susret s Nebom, a onda i jedne s drugima.

U Međugorju je pokrenut živi lanac molitve i u svakoj obitelji se kroz ovo vrijeme intenzivnije molila krunica. Molitva je, piše međugorski portal, nekako pomogla svima da ovo vrijeme izolacije i brige lakše prođe. I upravo u to vrijeme, zadnja 2 mjeseca, kada se „izvana“ nije moglo ništa, Martina i Anela su započele s izradom krunice. Napravljena je od papira, a medaljica sa Gospinim likom i križ od stiropora.

Istoga dana krunicu su postavile i oko Zvonika mira u Mostaru. U postavljanju krunice pomogli su im njihovi prijatelji i susjedi. Inače, i Martini i Aneli ovo nije prva instalacija koja nosi neku poruku.

Početkom korizme, taman prije početka pandemije – na križevačkom križu postavile su veliku ružu, želeći na taj način zamoliti Isusa da nam udjeli milost milosne korizmene pripreme.

Foto: Međugorje info

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari