Pratite nas

Intervju

DAVOR PAVUNA: Ova financijska civilizacija je realno u klasičnom ekonomskom smislu propala

Objavljeno

na

Fizičar i profesor sa švicarskog Instituta za tehnologiju, Davor Pavuna, bio je gost emisije Informer na Novoj TV.

[ad id=”93788″]

Intervju kojeg je Davor Pavuna dao u emisiji Informer donosimo u cijelosti.

Mediji vas vole, ekonomisti baš i ne, pa čak i dio vaše vlastite struke. Ekonomisti ponajprije zato što imate, blago rečeno, malo drukčiju viziju ekonomskog razvoja i budućnosti. Dakle mainstream ekonomisti bi cementrirali postojeće stanje u kojemu je financijski kapital bog. Što vi kažete?

‘Pa, ja kažem samo i jedino – istinu, jer imam činjenice. Ono zašto su neki u sukobu samnom, pogotovo u ovoj zemlji gdje vlada uglavnom mitomanija i nekakve floskule, nemaju brojeve i nemaju činjenice. Zašto ja imam činjenice? Ja sam profesor fizike na Švicarskom institutu za tehnologiju već 30 godina. Možete misliti koliko sam studenata odgojio i oni rade za svjetske financijske institucije uključujući i ponajveće banke koje su uglavnom u Švicarskoj plus u New Yorku.

Investicije u tim mjestima rade fizičari i teorija korelacija dolazi iz fizike, prema tome imam primarne informacije. I da kažem jednostavno za gledatelje, u standardnoj ekonomiji nekad biste prodali olovku, dobili novac i bila je razmjena da tako kažem dobara koja se provodila kroz novac koji je bio normaliziran na zlatu.

Danas ekonomija ide kroz tzv. derivacije gdje vi možete kupiti čak dug neke zemlje i petljat sve drugo kroz naravno, burzu. To rade fizičari, oni to rade kroz kompjutore. To ne znaju čak ni bankari. I te informacije ja imam direktno kroz moje studente i naučim kako se te manipulacije rade. Svjetski centar među ostalima je kako znate u Baselu, za koordinaciju banaka, a konkretno u Zurichu imate centar krize švicarskih banaka koji vodi fizičar, profesor doktor Sorbon. I neki od mojih studenata i prijatelja su tamo doktorirali. Plus smo imali kolokvije.

Dakle mi znamo o tome dramatično više, ispričavam se svima, nego vjerojatno čak direktori banaka u Hrvatskoj. Prema tome nemate informacije, da imate informacije znali bi da Italija nikad neće vratiti dvije tisuće milijardi eura svoga takozvanog duga kao što neće ni Grčka 350 do 500 milijardi, to su toliko nemogući brojevi da u odnosu na njih hrvatski dug veličine 50, 60 milijardi eura je naprosto smiješan. A još je sve skupa smješnije kada znate da jedna Apple korporacija ima okrete oko preko 500 milijardi eura, a nije ni postojala kad sam ja ovdje završio studije. Prema tome ljudi, nabavite informacije, onda kritizirajte Pavunu, a do tada bolje da šutite.’

Zašto kažete tzv. dug?

‘Ako imate mali dug i nekakvu anomaliju, onda ste lopov i stavlja vas se u zatvor. Ako je dug ogroman, kolosalan, da dugujem nekom par milijardi, držali bi me za partnera.

Dakle mi smo danas institucionalizirali lopovluk i to međunarodni uključujući i državni lopovluk. E sad, to se ne smije javno reći jer to je za političare vrlo vruća tema iako oni to svi znaju i oni su isto tako ucijenjeni. Međutim, mi to znamo i budući sam ja fizičar, otkačen, dakle nominalno lud kako ljudi misle, što nisam, mi te brojeve znamo, mi te sve situacije znamo i mi znamo kako međunarodna grupa što ih ja zovem bankaroida, a ne bankara, financijski taj okoliš vara. Koliko ih je? 32 tisuće, čak je i objavljeno, mediji objavili, ali stidljivo. Međutim, nitko se ne usudi reći istinu.

Ova financijska civilizacija je realno u tom klasičnom ekonomskom smislu propala, balans se drži jer je svima u interesu da se drži, dakle odnos dolara i eura se poslaguje, euro spašavaju koliko mogu, mada je sada neki dan pala i Credit Swisse, druga najveća banka u Švicarskoj za 40 %, da ne pričam dalje, Kinezima je u interesu održavati koliko toliko Ameriku, barem do idućih izbora itd. Prema tome, to je bila jedna umjetna politička dinamika, a financijski dio, oprostite dame i gospodo, ne vode ekonomisti, ne vode šefovi banaka, bankari, vode fizičari i matematičari.’

Ok, da bi se takav sustav održao, to podrazumijeva i dalje da računamo BDP. To pak znači da neprestano generiramo uvijek novu potrošnju. Potrošnja podrazumijeva i trošenje resursa, a u ovoj 3D stvarnosti i planeta i resursi su ograničeni. Barem tako kaže fizika, zar ne?

‘Mladi su shvatili, mi ne možemo živjeti taj model, jer smo svi hipnotizirani s američkim modelom 50-ih godina, svako ima kuću ili dvije, svako auto ili dva, telefon ili dva. Dakle što ste rekli, broj resursa. I mladi su sad počeli dijeliti. Zato imate ove nove kompanije tipa Uber, imate sad sam čuo čak i u Zagrebu se pojavljuju nekakve nove stvari, imate čak dijeljenje autobusa, novi autobusi diljem Europe, cijela će se civilizacija promijeniti. Na koncu, budimo odmah direktno jasni: vi možete u Zagrebu platiti sve kroz telefonček i svud u svijetu.

75% pučana planeta već ima ovaj telefonček, kaže bit ćemo čipirani, ma već jesmo čipirani jer ih svi imamo. To se sve snima, jel? Prema tome vi možete danas sve raditi kroz taj telefonček, a svi ga imaju. Ponavljam 75% ljudi planetarno, bit će uskoro svi, i onda kroz to možete kompletno koordinirati financije. Onda od toga više nemate potrebu za bankom, vi možete raditi financijsku zadrugu. Šta je zadruga? Pa ko moja obitelj! Zar vi mislite da ja mojem sinu uzimam kamate? Tako je meni, tko god je uz obitelj u našem budžetu uzme koliko treba i dogovaramo se dinamički. Na isti način možete kroz telefon napraviti zadrugu i jedni drugima davati novce. Mladi to već rade. To je ta nova civilizacija koja je civilizacija podjele, raspodjele al to nije komunizam.’

Dakle vi tvrdite da se nekakve promjene i na razini svijesti i na materijalnoj razini ipak događaju?

‘Količina informacija u jedinici vremena je strašno gusta. Svi smo prebombardirani informacijama, ali mladima je to prirodno. Gledajte, da se gledatelji nasmiju, danas mladi više nemaju samo ovako jednu igračku, vi vidite evo recimo u Seulu, u Koreji imaju po dvije, još priča s prijateljem.

Dakle mi imamo nekakve mlade, jednu novu civilizaciju, oni su bitniji nego mi, uz dužno poštovanje za nas. Oni svi rade – o bok Štefek, da, čuj Pepica, yeah, ok good… i rade ovako. Dakle oni su multitasking, svi su postali kao žene. Žene to mogu raditi, ne, u par kanala. I naravno da oni više ne trebaju ovu civilizaciju. Naša civilizacija je bila – ja hoću imati to, hoću imat to, ja hoću imat, hoću imat, kao i naši šefovi.

U našoj civilizaciji šef kontrolira radničku klasu, šef dominira, on je pravi šef. Ne, sad je lider. Što je lider? Lider je karizmatična osoba koja svakome da punu samosvijest, kao Richard Branson. Čak i kaže uzmite odmor kad hoćete. Glavno da se dešava akcija, da mi uspijevamo realizirati plan i program. Tako ja radim sa svojim studentima. Ne kažem ja da ti moraš to, to i to, tad i tad. Ma radi čovječe kad hoćeš! U Google-u oni su cijeli dan i noć, u Apple-u isto, rade dan/noć, imaju pizzu, imaju igre, imaju šport, imaju kaj hoće. Tako radim i ja.

Dakle mi više nismo radnici u rudniku ugljena, mi više nismo ljudi koji rade za nadnicu. To je bio nekadašnji kapitalizam. Današnje društvo je postalo bitno socijalnije po definiciji jer mladi ljudi hoće tu minimum socijale imati. I nemojte se zavaravati! Jedna zrela zemlja poput Švicarske, po čemu je ona drukčija? Ona je u biti vrlo socijalna. Oni zaštite prvo najniži sloj. Jer bogataša će uvijek biti, to ne budete nikako izbjegli, ali svima je ugodnije kad je zemlja 4 zvijezdice po svuda nego kada imate kao u Americi, imate takve slamove, nekakva predgrađa; imate cijeli jedan kvart gdje nitko živ ne može ni ući od raznih kojekakvih tipova, ne? To ne ide. Ideja novog čovječanstva nije nikakav komunizam nego upravo taj korelirani holizam, jel.’

Sve dosad što ste rekli stvarno zvuči kao čista poezija, ali činjenica je da većina Hrvatske živi ne u ’91., nego ’41. i ’45. Što dalje?

‘Hrvatska košta. Kada se svako jutro probudi gospodin premijer, ona njega košta 5 milijardi eura godišnje. I vi tu ne možete sve preko noći promijeniti, ali međutim nemojmo opet ni lagati – Hrvati nisu siromašni.

Prvo, mi količinu nekretnina imamo najveću frakciju skoro u Europi, dakle imamo nekretnine.

Drugo, imamo 40.000 mjesta u visokom obrazovanju, rađamo manje beba, prema tome, to uopće nije isto, jer je floskula, kod nas se svatko može obrazovati ako hoće.
Treće, i u Hrvatskoj 75% ljudi, čak 83%, imaju telefončeke, čak veliki broj imaju i dva, dakle totalno su borbeno spremni. Više od 61% su na internetu svaki dan, ustvari internet je postao važniji nego televizija. To su brojevi iz hrvatskih medija.

Idemo dalje, 7% visokoškolovanih je više nego dovoljno da se napravi ta nova ekonomija o kojoj govorim, jer 3% koreliranih je dovoljno da se radi pomak kao što sam rekao da se radi u Kaliforniji. Nakon toga nam je puno jeftinije sanirati socijalu od 5 milijardi, ali moramo napraviti ekonomiju koja nije u Hrvatskoj 50 milijardi, moraju napraviti 100 milijardi, jer, gledajte, količina znanja u posjedu ekonomije je ogromna.

Ove kompanije o kojima govorim, one su kompanije znanja, dakle znanje je postindustrijska kategorija – korelirano znanje, a ne više, znate, plug i motika. Plug i motika da, ali oni su bitni za zdravu ishranu. Gledajte Švicarsku, u selu gdje ja živim, Nestle menadžeri su mi susjedi, prvo ta korporacija je dva puta veća nego Hrvatska, drugo, ni jedan njihov menadžer ne kupuje svoje proizvode, nego kupuju mlijeko kod mljekara, pokakanu hranu što ja kažem zelenjavu lokalno, imamo izvorsku vodu, jer živimo u Alpama – to su kategorije koje se moraju zaštititi.

Nema formule da se u Hrvatskoj prodaje voda, jer imamo jako dobru stratešku vodu (to je bitno za zemlju) i da se daju Monsantu ili nekom trećem radi genetski modificirane biljke (Slavonija, to je totalni kretenizam) – ako smo napravili to, prodali smo sami sebi svoj život.

Međutim ako idemo na ovo što zovem državom znanja, ona je skupa jer je naša socijala skupa i tu ne možete ništa. Svaki premijer koji radi strategiju, svaka zemlja koja radi strategiju, iako to napravi Europska unija za nas, zna da Hrvatska od ranog jutra košta 5 milijardi godišnje – što to znači, moramo zaraditi više. A tko? Pa neće sada penzioneri imati šta zaraditi, neće imati ovi koji su sada sitni radnici. Moramo se totalno mobilizirati.’

Iz svega ovoga što ste vi dosada rekli, potpuno je jasno da ste vi jako fokusirani na pozitivu. Nažalost, većina hrvatskih poduzetnika, pa čak i onih koji su jako uspješni, su prilično fokusirani isključivo na negativno, na sve ono što ne valja u ovoj zemlji. Ne kaže li čak i kvantna fizika da kada se fokusiraš na negativno, da ti se to negativno uvećava?

‘Kvantna fizika je vrlo precizna. Vaše stanje svijesti utječe na događaje i, prema tome, prva stvar koju bi trebalo u Hrvatskoj da meni date Hrvatsku televiziju, doslovce ne meni kao meni, nego takvim ljudima koji to znamo. Jer ako svaki dan, npr. 10-15 minuta prije Dnevnika možemo ljudima reći „Gledajte, ne! To se može drugačije.“, a mi to znamo i to ne od jučer i nismo mi jedini, nemojte misliti da sam sad to ja izumio,“ onda će se mijenjati svijest ljudi. Dakle moje predavanje danas i ovdje na Lider skupu „Yes, we can“, „Da, mi možemo!“

Mi živimo u modelu gdje je jedno tijelo jedan glas, a to su već davno znali Aristotel i Sokrat. Ako pitaš tri pastira, onda oni nadglasaju dvojicu mudraca. Da li će društvo voditi mudraci ili narod. Demokracija, ja se ispričavam, to je još najbolji sistem koji znamo u tom smislu, ali u realnosti mudri, pametni i znalci moraju voditi društvo. Zašto? Jer su svi problemi postali ekspertni, znači specifični. I prema tome, nemojte imati iluzije da će planetarne probleme koji će se dešavati dalje, katastrofe i sve, moći voditi demokratski izabrani ljudi koji će voditi za više glasova. To je nažalost tako.

Dalje, dimenzije percepcije. Vi imate ljude, svi kompozitori, svi ovi genijalci, oni vide više. Kažu tko leti više, dalje vidi. Čovjek nije trodimenzionalno biće, vrijeme je iluzija. Mi to danas znamo, mi u fizici imamo čak 22 dimenzije i kad ja to pričam kažu „on je lud, on je fizičar“ – ma to svi fizičari znaju, samo oni to ne pričaju javno, ja govorim javno, to je jedina razlika. I taj fazni prijelaz je u tijeku. Na koncu, nije li nam ovaj telefonček toliko pridružio bilo koga da ste vi trenutno u kontaktu, praktički, i sa Beijingom i sa Londonom, a da ne govorimo dalje.

Idemo još dalje, dame i gospodo. Ako vi mislite da se ništa ne dešava u prostoru i vremenu, to je krivo. Ne mogu ja vama ovdje cijelu kvantnu fiziku ispričati, pogotovo ne postkvantnu. A postkvantna kaže jednostavno i vrlo precizno: „Vi ste i kreatori i glumci u vlastitom filmu svijesti.“ To nisam izumio ja, to je već dugo poznato. I na koncu pogledajte, imate čak u teatrima da režiser ponekad stavi ljude i nema čak ni skripta, glumci se stave i dešava se jedan teatar dinamike, spontane, međudjelovanjem među ljudima. U stvari i velike kompanije danas to tako rade. Kad sam rekao liderima, lider postavi cilj i pusti briljantne ljude neka ga ostvare.

Ako gledate u nogometu koji je puno bliži većini pučanina, pa ne radi se više „ti to, ti to, ti ćeš to raditi“, pa ne možete igrače na terenu u dinamici imati tako. Ako im trener kaže „čujte, imamo tu viziju, tu pazite ovako, ti ovo“ i savršeno znate kako se pobjeđuje u nogometu. I vrlo mi je drago reći ovo, dame i gospodo, ja sam razgovarao sa obitelji Kostelić jednom na letu – obitelj Kostelić je primjer. Svi su bili protiv njih, ali od niotkuda su postali svjetski pobjednici da se FIS i sve živo moralo mijenjati. A imate primjer hrvatske nogometne reprezentacije koja je izvanredna za ovako malu neorganiziranu zemlju.

Prema tome, mi to možemo, samo je pitanje da li hoćemo. A što nam treba, gledajte što nam treba. Trebaju nam mediji da se preokrenu, ne da su negativni. Mene totalno ignoriraju nekakvi mediji namjerno, jer sam ja tobože drugog svjetonazora. Pa nisam ja kriv što sam „hvaljen Isus i Marija“ vjernik, imam pravo na to kao i svatko drugi. A s druge strane, da znam, znam. I treće, da imamo Hrvatsku televiziju redovno sa znalcima koji su tu, mi bi prehipnotizirali naciju, jer oni su krivo hipnotozirani svi skupa, uključujući i takozvane šefove.’

Jedan priličan dio znanstvenika iz vašeg vlastitog faha, dakle i fizičari vas ne vole, odnosno zamjeraju vam zato što ste u istoj rečenici povezali fiziku, vjeru u Boga i božju česticu.

‘Prvo, božja čestica nema veze s tim, to je čak u početku bilo đavolja čestica i božju je stavio jedan svećenik pa su dečki iz fizike to uzeli. To uopće nema veze sa svim tim skupa. Drugo, ovi koji to pričaju su naravno totalni neznalice, tzv. reducionisti. U Švicarskoj ključni zakon je ‘U ime dragog boga svemogućeg’, to vam je ustav Švicarske. Kod mene na instititu, Švicarski institut tehnologije, dekan je vjernik i šef fizike i prijatelj, 28 godina se molimo Isusu Kristu u mom uredu.

Prema tome u tim zemljama je normalno, na Oxfordu imate profesora matematike koji je čak došao k nama pričati o dragom Bogu i sve skupa. To je u normalnim zemljama sve normalno. Ovdje je boljševizam. Oni su redukcionisti. Većina čak mojih kolega i akademika su vjernici. Ja to javno kažem! Ja neću reći tko su, radi toga što im je ugodnije živjet ovako. Međutim to naprosto nije istina. Drugo, čak je znanost proizašla iz metafizike, religijske.

Da vas ne gnjavim, potpuno je legitimno da su nevjernici, mnogi ljudi s kojima ja radim su nevjernici. To nema veze u znanosti, mi imamo pravo raditi sa vjernicima i nevjernicima. A da svatko vjeruje, vjeruje. Samo je pitanje što vjeruje. Prema tome to me jedino u Hrvatskoj pitaju, nigdje drugdje. Prošli tjedan sam bio u Turskoj, ma kakvi. Prema tome to je zastarjelo pitanje iz prošlog stoljeća, a ako mi ne vjeruje nitko, dragi gledatelji slušajte. Svaki čovjek u ovoj sadašnjoj civilizaciji, jer nismo još napravili tu znanost do kraja, da živimo skoro vječno, umrijet će na skali od sto godina.

Prema tome ovi nevjernici budu vidjeli istinu onoga trenutka kada odu kroz takozvanu smrt. Ako ne žele čekati, neka pročitaju; imate najmanje 3 tisuće knjiga. Ja sam ih proučio, oni nisu. Prema tome vi razgovarate s jednim znalcem koji se zove Davor Pavuna i glavna poruka je: „Ja vas volim“. Jer ja sam napravio ono što treba čovjek napraviti, to je oprost samom sebi da bi mogao širit ljubav. Hvaljen Isus i Marija.’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Zdenko Ćosić – Intervju za Večernji list

Objavljeno

na

Objavio

Oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli su do situacije u kojoj skoro ne postoji čist način izbora vlasti

Zapadnohercegovačka županija prva je nakon parlamentarnih izbora 2018. godine dobila novu Vladu. Uz to, riječ je o županiji koja je prva usvojila proračun za 2019. godinu. O planovima nove Vlade Zapadnohercegovačke županije te proračunu za ovu godinu u intervjuu za Večernji list govori predsjednik Vlade Zdenko Ćosić.

On je istaknuo i ciljeve nove Vlade kada je u pitanju gospodarski razvoj, za što su već napravljeni određeni strateški dokumenti. Kao dopredsjednik HDZ-a BiH Ćosić se dotaknuo aktualne političke situacije te odluke o izboru zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.

Zapadnohercegovačka županija prva je formirala Vladu nakon održanih listopadskih izbora. Kakva je politička situacija u ovoj županiji, odnosno suradnja s ostalim strankama?

– Nije bilo nikakvih razloga čekati na sastavljanje Vlade, budući da smo imali izborni rezultat kakav smo imali, odnosno uvjerljivu pobjedu HDZ-a BiH u ovoj županiji. Što se tiče političke situacije u Zapadnohercegovačkoj županiji, tu nemamo problema. S većinom stranaka oporbe surađujemo, ponajprije kroz Hrvatski narodni sabor. Ta nam je suradnja vrlo bitna, pogotovo u procesu izbora zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.

Prvi ste usvojili i proračun za 2019. godinu. Možete li se kratko osvrnuti na usvojeni proračun?

– Još prije izbora prošli saziv Vlade krenuo je s pripremama proračuna za 2019. godinu. Nakon izbora taj smo proces i ubrzali. Temeljem projekcija koje smo mi kao Vlada imali i uvažavajući izračune Uprave za neizravno oporezivanje BiH te Federalnog ministarstva financija, utvrdili smo proračun u visini od 85,994.142 konvertibilne marke. Proračun je nešto viši nego prethodne godine jer nam je cilj bio zadržati, prije svega, dostignutu razinu socijalne dimenzije, s tim da ćemo tu ići i korak naprijed u ovoj godini. Tako je, između ostaloga, u proračunu predviđen novac za nabavljanje školskih udžbenika.

Izmjene u novom sastavu Vlade ZHŽ-a minimalne su u odnosu na prošlu. Imenovana su tek dva nova ministra. Što očekujete u predstojećem razdoblju od ove Vlade, odnosno što su prioriteti?

– Znate da je naša županija već godinama po indeksu razvijenosti na drugom mjestu. Imamo prilično vitalan poduzetnički dio te moramo donositi mjere za ubrzanje lokalno-regionalnog razvoja, odnosno popuniti na neki način prazninu koja se pojavila uslijed nedostatka državnih politika, strateških razvojnih dokumenata, kao i sredstava za provedbu postojećih dokumenata. U našoj županiji iz godine u godinu uglavnom rastu prihodi i broj zaposlenih. Uz to, bilježimo rast izvoza i dobiti od poreza, tako da imamo jedan pozitivan trend koji moramo svojim mjerama ohrabriti. Istaknuo bih da 1182 tvrtke u našoj županiji koje predaju završna financijska izvješća zapošljavaju čak 81 posto ukupno zaposlenih. To su mahom stabilne tvrtke, koje posluju već niz godina, i daju nam nadu da će se pozitivan trend nastaviti. Također, krenuli smo u formiranje određenih savjetodavnih tijela koja bi obuhvatila sve sudionike u ovom razvojnom procesu. Tu u prvom redu mislim na Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem, kao i Razvojni odbor ZHŽ-a. U tom smislu donijeli smo određene strateške odluke, odnosno dokumente koji se prije svega odnose na poticaj razvoja poslovne infrastrukture. U to spada i turizam, koji je poprilično zanemaren, a ima veliku perspektivu s obzirom na naše prirodne potencijale. Riječ je o adrenalinskom turizmu. I ono što je vrlo bitno jest strateški dokument koji se odnosi na razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj koji, prije svega, definira poticanje tržišno orijentirane poljoprivrede, obiteljskih gospodarstava… Mislim da ćemo postupno stvarajući te okvire u predstojećem razdoblju bilježiti porast razvoja u tom smislu.

Pred Vladom ZH županije su pregovori s partnerima o kolektivnim ugovorima. Očekujete li skore dogovore?

– Već smo dobili određene zahtjeve. Mi ćemo u idućih nekoliko dana krenuti s procesom pregovaranja o kolektivnim ugovorima. Osim već postojećih sindikata obrazovanja, policije…, imamo i jedan novi sindikat liječnika s kojim ćemo također razgovarati.

Ranije ste spomenuli izbor zastupnika u Dom naroda FBiH. Kako komentirate posljednju odluku SIP-a o načinu izbora, odnosno primjeni popisa iz 2013.?

– Mi smo najavljivali ovakvu situaciju. Mjesecima se gradila jedna medijska hajka prema HDZ-u BiH jer smo upozoravali da ćemo doći u jednu ovakvu bezizlaznu situaciju. Kroz prizmu tih sarajevskih boljševika onaj tko upozorava na problem je odgovoran za problem, a ne onaj tko problem stvara. Međutim, danas je valjda svima jasno da su oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli do ovakve situacije u kojoj skoro da ne postoji čist i legalan način izbora vlasti. Mi ćemo se žaliti na potez SIP-a iako, načelno, to nije posao koji bi SIP trebao raditi, ali vjerojatno drugog izlaza nije bilo. Nismo zadovoljni i žalit ćemo se jer nije u potpunosti uvažena i usvojena odluka Ustavnoga suda koja se odnosi na ovo pitanje.

Nedavno je formirana Vlada Sarajevske županije. U njoj nema ni jednog Hrvata ni Srbina. Dakle, stranke koje su je sastavile primijenile su popis iz 2013. Međutim, to su iste one stranke koje Dom naroda FBiH žele popuniti po popisu iz 1991. Kako ovo komentirate?

Tu vidimo na djelu te tzv. probosanske snage ili građanske snage, odnosno lažne patriote. Da se razumijemo, ti ljudi koji su uzurpirali, prije svega, javnost BiH, napose u FBiH, sad pokušavaju uzurpirati svim mogućim mjerama i vlast, lažno se predstavljaju kao patrioti, a, u biti, da se njih pitalo, ove zemlje nikada ne bi ni bilo. Njihovi ideološki prethodnici bili su protiv neovisnosti, ustvari su je prihvatili tek kao poligon za vladanje kada više nikakva izbora nije bilo.

Za vikend ste prisustvovali sastanku čelnika HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Što je dogovoreno na tom sastanku, očekujete li da će konačno zaživjeti hrvatsko zajedništvo?

– Razgovaralo se o konkretnoj suradnji u svim županijama, ali i mogućnostima dugoročnijeg približavanja tih dviju stranaka i zajedničkog djelovanja. Očito je da je to nužnost na koju nas tjeraju ovakvi ili onakvi partneri te zakoni i propisi nametnuti, koji jednostavno žele jedan konstitutivni narod u BiH marginalizirati ili izbrisati. Naglasak na sastanku je stavljen i na nužnosti izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala i dobila legitimno predstavljanje, tako da Hrvati, kao i drugi, mogu birati svog člana Predsjedništva BiH, da Hrvati mogu birati svojih 17, a ne 12 ili 13 legitimnih predstavnika u Dom naroda FBiH. Izaslanstva su se složila da se moraju konačno spriječiti bilo kakve zlouporabe u izbornom procesu, ali i da izmjene Izbornog zakona može donositi isključivo Parlamentarna skupština BiH, na čemu će se i dalje inzistirati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Ivan Anušić: Prošlo je godinu i pol dana otkako smo preuzeli odgovornost za vođenje Županije i već se vide konkretni rezultati

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjski Župan Ivan Anušić, na kraju ove po mnogim pokazateljima, za OBŽ iznimno uspješne godine, dao je intervju portalu Kamenjar.com:

Kojim projektima završavate 2018. godinu, što bi istaknuli kao najveće uspjehe županijske uprave?

Prošlo je godinu i pol dana otkako smo preuzeli odgovornost za vođenje Županije i sad se već mogu vidjeti konkretni rezultati. Započeli smo s nizom kapitalnih projekata kao što je izgradnja Regionalnog distribucijskog centra, I. gimnazije u Osijeku, pripremamo se za izgradnju nove Srednje škole u Donjem Miholjcu, razvijamo 14 sustava navodnjavanja, nastavili smo s besplatnom školskom prehranom za sve osnovnoškolce u školama u Županiji, pa i onima kojima Županije nije osnivač, dajemo brojne poticaje za poljoprivredu i gospodarstvo. Napokon su stvoreni preduvjeti za početak realizacije projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, a priprema se i izgradnja Gospodarskog centra u Osijeku. Ove smo godine domaćini Dana hrvatskog turizma, prvi put u povijesti uopće se događaju na kontinentu. Mogu reći da osjetimo pozitivne pomake i zaslužujući predanom radu naših stručnih službi krenuli smo naprijed. Sve planirane poslove smo obavili, i to uz zadržavanje snažne financijske i političke stabilnosti Županije, što je rezultiralo dobrim pozicioniranje na hrvatskoj i međunarodnoj razini te pokretanjem pozitivnih trendova razvoja.

 Što bi istaknuli  u segmentu poljoprivrede i ruralnog razvoja?

Za Regionalni distribucijski centar za voće i povrće Osijek pripremljen je projektni zadatak te smo prije nekoliko dana potpisali i Ugovor o izradnji projektne i druge dokumentacije za njegovu realizaciju čija je procijenjena vrijednost nabave 1.600.000,00 kuna bez PDV-a. Planirani ukupni skladišni kapacitet RDC-a je 3.000 tona jabuka i drugih voćnih vrsta uz mogućnost proširenja na dodatnih 1.500 tona. Izgradnja RDC-a je iznimno važna za poljoprivredne proizvođače s područja Osječko-baranjske županije, samu Županiju, ali i cijeli regiju, pa je za njegovu izgradnju osiguran prostor u Eko-zoni Nemetin ukupne površine oko šest hektara.

Županija smo koja ima najveći broj sustava navodnjavanja za koje je ishođena građevinska dozvola, odnosno koji su trenutno u različitim fazama projektiranja. Četiri sustava navodnjavanja su spremna za prijavu za njihovu izgradnju iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, Mjere 4.3.1. Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja. U navedenoj mjeri županije su prihvatljivi prijavitelji, a intenzitet potpore je do 100 %. Sustavi navodnjavanja za koje imamo građevinske dozvole su SN Dalj, SN Budimci-Krndija, SN Poljoprivredni institut Osijek i SN Mala šuma – Velik vrt.

Spomenuli ste i izgradnju I. gimnazije na koju Osječani čekaju godinama.

Tako je, to je jedna od značajnijih kapitalnih investicija osječko-baranjske županije. Prije nekoliko dana potpisani su i ugovori za izradu projektne dokumentacije. Time je napravljen još jedan korak dalje, pa se izgradnja očekuje tijekom iduće dvije godine

U proračunu Osječko-baranjske županije za 2019. godinu osigurano je tri milijuna kuna pod stavkom “I. Gimnazija Osijek“. Naime, ove godine Osječko-baranjska županija (investitor) te Društvo arhitekata Grada Osijeka (provoditelj) proveli su anonimni javni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja nove zgrade, s pripadajućom trodijelnom sportskom dvoranom i parternim uređenjem sa sportskim igralištima.

Nedavno je potpisan i Sporazum o suradnji pet slavonskih županija. Što on znači za istok Hrvatske?

Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županije potpisale su Sporazumom kojim utvrđuju međusobnu suradnju u pripremi, provedbi i zastupanju razvojnih projekata, osobito onih usmjerenih prema državnim, europskim i ostalim izvorima financiranja, obuhvaćenim zajedničkim interesom. Time je formalno potvrđena naša suradnja koja se najbolje očituje kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, čiji su članovi Savjeta i župani slavonskih županija. U okviru Projekta do 30. studenoga 2018. godine ugovoreno je ukupno 8.465.892.470,00 kuna bespovratnih sredstava odnosno 45,15 % sredstava u odnosu na ciljani iznos. Potpisani sporazum odnosi se i na zajedničko korištenje prostora našeg Ureda u Bruxellesu, time i ukupnog zajedničkog djelovanja prema europskim institucijama.

Nastavili ste s projektom besplatne školske prehrane?

Županija je prepoznala važnost osiguravanja školskog obroka svim učenicima osnovnih škola te je od 1. siječnja 2018. godine pokrenula projekt pod nazivom “Školski obrok za sve”. Nositelj projekta je Osječko-baranjska županija a partneri su gradovi i općine od čega benefit ima oko 18.000 učenika osnovnih škola. Procijenjena vrijednost projekta je 17.000.000,00 kuna te je Županija osigurala 12.000.000,00 kuna, a jedinice lokalne samouprave 5.000.000,00 kuna. Projekt je zamišljen u nekoliko faza i uspješno se odvija. Svim učenicima omogućen je besplatni obrok, a ulaganjem gotovo milijun kuna dodatno su opremljene mnoge školske kuhinje, pa postupno dolazimo i do toga da je sve većem broju učenika osiguran i topli obrok. Konačni cilj je da se potrebne namirnice za školsku kuhinju nabavljaju od domaćih proizvođača, OPG-ova i drugih proizvođača poljoprivrednih proizvoda. Na taj način novac koji izdvajamo iz proračuna završavao bi kod naših proizvođača, a naša djeca bi besplatno za roditelje dobivala zdrave namirnice i obroke.

Značajnu pažnju posvećujete i razvoju kontinentalnog turizma, što ste radili po tom pitanju?

Kontinentalni turizam je izniman potencijal naše Županije, kao i cijelog područja Slavonije i Baranje. U proteklom razdoblju stvoreno je više zaista kvalitetnih projekata, no oni su uglavnom rezultat osobnih ideja i odricanja, ulaganja, trasiranja vlastitih putova. Nedostajao je sustavan pristup, što smo početkom ove godine počeli mijenjati, između ostalog, i osnivanjem Upravnog odjela za kontinentalni turizam. Tradicijsku i kulturnu baštinu kao i ostale potencijale za razvoj turizma Županija potiče organizacijski, savjetodavno, ali i sve značajnijim financijskim sredstvima. Osobitu pozornost imale su manifestacije Pannonian Challenge, Večer vina i umjetnosti, a promotivne aktivnosti pojačane su u drugim područjima Hrvatske i inozemstvu, od Munchena preko Graza do Bruxellesa.

I Turistička zajednica Osječko-baranjske županije sada je daleko angažiranija te pokreće niz projekata. Na području kontinentalnog turizma puno se radi, a rezultati već pristižu čak i po statističkim pokazateljima, a povećava se broj posjetitelja i turista na našem području. Posebno važnim uspjehom smatram odluku da se najveća hrvatska turistička manifestacija, Dani hrvatskog turizma, po prvi puta održe na kontinentalnom dijelu Hrvatske, u listopadu 2019. godine u Osijeku i drugim lokacijama Osječko-baranjske županije.

Županije je pred sam kraj godine dobila čak tri priznanja za najuspješniju županiju, na što se konkretno odnose?

Program „Zaželi“ iz Europskog socijalnog fonda vrijedan je milijardu kuna, kroz njega se zapošljava 7.000 žena da pomažu u 35.000 kućanstava, a upravo Osječko-baranjska županija najuspješnija je po povlačenju sredstava iz tog programa. Od ukupno 860 milijuna kuna koje smo ugovorili u sklopu programa, 170 milijuna kuna odlazi u Osječko-baranjsku županiju. Ukupno se zapošljava preko 1000 žena koje će skrbiti o 4700 kućanstava u županiji.

Najuspješnija smo županija i po broju, ali i iznosu projekata energetske obnove. Trenutno je ukupno u pripremi i provedbi 54 projekta energetske obnove zgrada osnovnih i srednjih škola, bolnica, domova zdravlja i zdravstvenih stanica, domova za starije i nemoćne, na području cijele Osječko-baranjske županije, čija je ukupna vrijednost preko 170 milijuna kuna, od čega će Osječko-baranjska županija sufinancirati iznos od 46 milijuna kuna, bespovratna sredstva Europske unije iznose 95 milijuna kuna te se planira dio sufinanciranja osigurati od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u iznosu od 29 milijuna kuna.

Osječko-baranjska županija dobitnica je „Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj“ u kategoriji Institucija godine. Nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj uručene su prvi put u Hrvatskoj u okviru kampanje „Obnovimo Hrvatsku“.

Što je sve u planu za iduću godinu?

Nastavljamo započete projekte, za sve o čemu smo govorili smo osigurali sredstva u proračunu 2019. godine koji je, vidi se iz plana projekata, snažno razvojno usmjeren. Planiran je u iznosu od 904,9 milijuna kuna, što je 6,29 posto više nego ove godine, a cilj mu je omogućiti  upravo realizaciju konkretnih razvojnih projekata za koje je do sada pripremana projektna dokumentacija.

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari