Pratite nas

BiH

‘Dayton 2’ išao bi prema rušenju entiteta Republike Srpske

Objavljeno

na

Američki kongresnik Michael Turner poslao je otvoreno pismo državnom tajniku Rexu Tillersonu s idejom da SAD organizira “Dayton 2”, odnosno međunarodnu konferenciju na kojoj bi odnosi između triju naroda u Bosni i Hercegovini bili ponovo uređeni, u skladu s današnjim realnostima.

“Prošlog smo tjedna obilježili 22. obljetnicu potpisivanja Daytonskog sporazuma, i zahvaljujući njemu na području BiH već dulje od dva desetljeća vlada mir. U zadnje vrijeme, bojim se, taj mir je ugrožen. Sada je kritično vrijeme za ovu regiju, i trenutak je da SAD preuzmu inicijativu i posjednu strane za stol”, stoji u pismu koje je Turner objavio na internetu.

Inače, ovaj američki političar bio je u vrijeme prvih pregovora iz 1995. gradonačelnik Daytona, i, kako kaže, vidio je osobno moć koju SAD ima u ovakvim slučajevima. U dobrom dijelu svojih tvrdnji Turner je prilično u pravu. BiH je, dva desetljeća nakon rata, još uvijek svojevrsno bojno polje, piše Večernji list

Doduše, ne ratuje se oružjem, već riječima, izjavama i optužbama, no količina žestine kao da se nije smanjila. Iako je nominalno riječ o jednoj državi, stvarnost na terenu sasvim je drukčija, posebno između dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH. Ova dva entiteta idu toliko daleko da samostalno razvijaju i međunarodne odnose. S jedne strane, Milorad Dodik gaji odlične odnose s Rusijom, odlazi na prijeme po podršku kod Putina.

S druge strane, Bakir Izetbegović rado je viđen gost kod Erdoğana, kojeg drži svojim uzorom. Odnosi u Federaciji posebno su složeni jer je prilično očito kako Bošnjaci već godinama nastoje uspostaviti dominaciju u cijelom entitetu, pokušavajući pretvoriti Hrvate u građane drugog reda. Situacija je u cijeloj BiH toliko složena da je već sada prilično jasno kako na ovaj način stvari neće još dugo ići. Svjesni su toga i u Banjoj Luci, no sasvim je izvjesno kako neće pristati na smanjenje bilo kakvih ovlasti ili statusa koji Republika Srpska ima, a koje jamči Daytonski sporazum iz 1995.

Stranci koji imaju lažnu brigu prema BiH trebaju više voditi računa na koji način visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH intervenira i tumači sadašnji sporazum, a ne da pripremaju neke nove glomazne međunarodne konferencije – kaže Staša Košarac iz Dodikova SNSD-a.

Upravo je smanjenje ovlasti RS vjerojatno i jedan od ciljeva Zapada koji Banja Luku vidi kao glavnim ruskim uporištem u jugoistočnoj Europi. Neće na nove pregovore vjerojatno pristati ni bošnjačka strana koja već godinama ima znatnu dominaciju u Federaciji pri čemu su Hrvati stavljeni u neravnopravan položaj.

Novi Daytonski sporazum najviše bi koristio Hrvatima u BiH koji se danas nalaze u vrlo podređenom položaju – kaže hrvatski povjesničar dr. Petar Bašić. Prema njegovim riječima, sasvim je jasno kako je BiH danas nefunkcionalna i troma država, i kako okvir postavljen prije dva desetljeća jednostavno nije dobar iako je u trenutku donošenja zaustavio vojne sukobe.

Da su bosanskohercegovački političari pametni i pragmatični, već bi i sami inicirali promjene jer je jasno da je samo pitanje vremena kada će odnosi između tri naroda puknuti, pri čemu ne treba isključiti ni izbijanje novih sukoba. Rješenje će biti složeno, ali mislim da je najbolja opcija uređenje BiH po švicarskom konfederalnom sistemu – zaključuje Petar Bašić, piše Večernji list

Sarajevo pokušava Hrvatima oduzeti mjesto glavnog tužitelja

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Sljedećeg tjedna BiH ostaje bez financiranja!?

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BiH i političke grupacije hrvatskih stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović ustvrdio je jučer kako bi se kriza u BiH, u kojoj osam mjeseci nisu provedeni rezultati izbora, mogla dodatno produbiti ako se uskoro ne uspostavi novi saziv Vijeća ministara jer krajem lipnja istječe polugodišnje razdoblje privremenog financiranja, piše Večernji list BiH.

Blokada osam mjeseci

“Apsolutno će se ući u nju (krizu). Mi o tome pričamo posljednja tri mjeseca”, rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru upitan hoće li se kriza dodatno produbiti ako se ne osigura financiranje državnih institucija. Odlazeći saziv Vijeća ministara BiH usvojio je privremeno financiranje državnih institucija do kraja lipnja.

Novu vlast trebale bi činiti, kao i do sada, vodeće hrvatske i bošnjačke stranke HDZ BiH i SDA, srpski blok trebao bi predvoditi SNSD Milorada Dodika, dok su u odlazećem sazivu srpski ministri okupljeni oko bloka koji je predvodio SDS.

Čović je upozorio kako od sljedećeg tjedna neće biti moguće isplatiti plaće zaposlenicima na državnoj razini. “Ovoga tjedna istječe privremeno financiranje institucija države. Moje pitanje svima: hoćemo li imati novo financiranje institucija ili ako već ne radimo, zašto ćemo dijeliti plaće? Od ponedjeljka privremenog financiranja nema”, objasnio je Čović te je pozvao vodeće bošnjačke i srpske stranke na postizanje dogovora o uspostavi vlasti kako bi se izbjegla još dublja kriza.

“Vrlo ćemo odgovorno sagledati činjenice i bit će potrebno donijeti neku odluku o privremenom financiranju. Hoćemo li je donijeti, hoćemo li participirati u njoj ili ćemo definirati neke rokove s jasnim zadatkom, vidjet ćemo uskoro”, dodao je Čović.

Državni ministar financija je Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a BiH. Vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) uvjetuje uspostavu novog saziva Vijeća ministara BiH aktiviranjem Akcijskog plana za članstvo (MAP) u NATO-u kroz podnošenje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) države BiH ovome savezu, čemu se Dodikov SNSD protivi. Zbog toga je čak osam mjeseci blokirana uspostava novog saziva Vijeća ministara, dok međunarodna uprava poziva na provedbu izbornih rezultata bez ikakva uvjetovanja.

Čović navodi i kako bi se stvari dodatno mogle zakomplicirati kada za mjesec dana predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić preuzme dužnost predsjedanja Zastupničkim domom Parlamenta BiH. “Žurno moram sjesti bez ikakvih jednostranih poteza i tražiti rješenja. Vijeće ministara treba odmah uspostaviti. Ja bih rekao da netko umjetno želi držati jednu onakvu krizu, odnosno da stalno tražimo krivca za nešto što se ne dogovorimo, a što se ispostavilo i ovih dana kad smo željeli, tobože, riješiti pitanje izbora izaslanstva za Vijeće Europe”, objasnio je Čović.

Po njegovim riječima, nastojalo se izvanrednom sjednicom Doma naroda Parlamenta BiH Hrvate postaviti u poziciju da preglasaju jednu stranu, što se, po njemu, neće dogoditi.

Bez preglasavanja

“Predstavnici HNS-a BiH nikad neće stati na jednu ili drugu stranu, kako bi netko želio. Znači, ova ideja o sazivanju sjednice Doma naroda bez dogovora htjela se napraviti uz kršenje procedura i poslovnika. Evidentno je želja bila da se HDZ uvuče u igru, da budemo dvojica protiv trećeg. Stvorili smo sve preduvjete za uspostavu vlasti. Sve drugo je igra onih koji pokušavaju tražiti krivca, a ne riješiti problem”, objasnio je čelnik HDZ-a BiH.

Upitan o sudbini apelacije koju je prošle godine podnijela tadašnja predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH na Ustav Federacije BiH, Čović je potvrdio kako je službeno povučena. “Što se tiče apelacije gospođe Krišto, mislim kako je ona formalno danas povučena kao takva. To bi bio naš doprinos da vodimo dalje raspravu o izbornom zakonodavstvu s partnerima s kojima ćemo formirati vlast”, objasnio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Europska unija će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija izvijestila je da će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini, od čega je 13 milijuna namijenjeno za ilegalne migracije, priopćeno je iz Izaslanstva Europske unije u BiH.

Iznos od 13 milijuna eura bit će dodijeljen kao potpora za upravljanje migracijama, o čemu je potpisan provedbeni sporazum s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM).

Preostalih 1,8 milijuna eura namijenjeno je za humanitarnu pomoć, navodi se.

Povjerenik Europske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn pozvao je vlasti da koordiniraju pristup prema pitanju migracija.

“Kao što se navodi u nedavnom Mišljenju Komisije, potrebno je da vlasti Bosne i Hercegovine osiguraju učinkovitu koordinaciju kapaciteta za upravljanje granicama i migracijama na svim razinama, kao i funkcioniranje sustava azila, što je nužno kako bi zemlja u potpunosti iskoristila znatnu pomoć Europske unije, i to u interesu izbjeglica i migranata, kao i lokalnih zajednica”, navodi se u izjavi povjerenika Hahna.

Istodobno povjerenik Europske unije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides rekao je kako vlasti moraju zadovoljiti humanitarne potrebe migranata.

“EU je posvećena pružanju pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija te zadovoljavanju osnovnih potreba izbjeglica i migranata u Bosni i Hercegovini, kao dopune naporima domaćih vlasti. Važno je da dobrobit izbjeglica i migranata bude u fokusu prilikom odlučivanja o lokacijama i kvaliteti prihvatnih centara“, rekao je povjerenik Stylianides, kako ga citiraju iz izaslanstva EU-a u BiH.

Na temelju rezultata prethodne pomoći, ovim sredstvima će se osigurati smještaj za oko 5.000 izbjeglica, tražitelja azila i migranata, omogućiti pristup zdravstvenim uslugama i zaštiti te pružiti pomoć onima koji borave izvan prihvatnih centara.

Od 2007. godine Europska unija je osigurala pomoć Bosni i Hercegovini u vrijednosti od 44,8 milijuna eura u oblasti migracija i upravljanja granicama kroz Instrument pretpristupne pomoći.

Iz Europske komisije su naveli i da novu lokaciju u mjestu Vučjak kod Bihaća, na kojoj vlasti Unsko-sanske županije smještaju migrante, i EU i UN smatraju neodgovarajućom.

U posljednjih mjesec dana porastao je broj migranata koji ulaze u BiH i koji se masovno pokušavaju preko Unsko-sanske županije dokopati Republike Hrvatske i dalje nastaviti prema zemljama Europske unije. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari