Connect with us

Komentar

Dejan Ristić, voditelj ‘muzeja žrtava genocida’ u Beogradu negira genocid u Srebrenici, a izmišlja genocid u Jasenovcu

Objavljeno

on

pink rs

Srbijanski političari, znanstvenici i mediji često se pozivaju na podatke koje producira „Muzej žrtava genocida“ u Beogradu, jer ga smatraju najpouzdanijim izvorom podataka o stradanjima Srba u II. svjetskom ratu, napose onih u ustaškom logoru u Jasenovcu. Vršilac dužnosti direktora Muzeja je g. Dejan Ristić.

On je ovoga ljeta javno iznio svoja dva mišljenja o genocidu, oba kontradiktorna svako u sebi a onda i jedno s drugim. Budući da se radi o vrlo važnoj temi genocida, koja se tiče Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Ristićev stav treba upoznati i držati na umu. Ta dva mišljenja su:

1) trebaju se stidjeti oni koji negiraju genocid koji nije postojao – što se odnosi na stav australskog analitičara Davida Goldmana stav da nije bilo genocida Židova u NDH (u Jasenovcu);

2) nije postojao genocid Srba nad Bošnjacima u Srebrenici – što se odnosi na presudu Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije o tom masovnom zločinu.

Ristić je najoštrije osudio „negiranje genocida u Jasenovcu“

Sredinom kolovoza 2021. australijski analitičar David Goldman je u izraelskom listu The Jerusalem Post (JP) objavio opširan članak pod naslovom „Ovo sramotno ruganje s Holokaustom mora odmah prestati“ (“This disgraceful mocking of the Holocaust needs to stop immediately”). Članak je objavljen i na hrvatskom jeziku (https://kamenjar.com/sramotno-ruganje-s-holokaustom-mora-prestati/, v. i https://www.index.hr/vijesti/clanak/jerusalem-post-o-goldsteinu-takve-izjave-zidovima-sada-najmanje-trebaju/2297441.aspx). Afera koja je potom izbila oko toga članka također je opisana (https://hrvatskonebo.org/2021/08/19/slucaj-clanka-davida-goldmana-u-jerusalem-postu-bitno-je-to-sto-je-goldman-rekao-istinu-a-manje-je-vazno-tko-je-on/), pa ovdje ne treba ponavljati sve pojedinosti. Ukratko, Goldman je napisao da Srbija uvećava žrtve Jasenovca da bi svoj narod priključila židovskim žrtvama Holokausta i time oblatila Hrvate i Hrvatsku. Naveo je da Srbija nema dokaze za ono što tvrdi, odnosno da je srbijanska priča o masovnim stradanjima Srba u Jasenovcu zapravo politička propaganda. Goldman je ocijenio da taj postupak vrijeđa Holokaust i Židove i da odmah mora prestati.

Na Goldmanov je članak odmah reagirao g. Dejan Ristić, vršilac dužnosti Muzeja žrtava genocida u Beogradu. On je 17. kolovoza 2021. u Jerusalem Postu objavio svoje mišljenje o Goldmanovu članku (https://www.jpost.com/opinion/shame-on-those-who-seek-to-revise-history-of-the-holocaust-opinion-676992). Svoj dopis je naslovio „Neka se stide oni koji nastoje revidirati povijest Holokausta“, a onda je grubim kvalifikacijama bez argumenata izružio Goldmana i Hrvate, jer – da negiraju genocid nad Srbima u Jasenovcu, itd. Glavni dokaz za tu kritiku bilo mu je pozivanje na kvalitetu rada stručnjaka u muzeju koji on osobno vodi. Goldmanovo „negiranje genocida u Jasenovcu“ ocijenio je riječima: „Jedno i jedino sramotno ruganje je to što autor tog revizionističkog članka pokušava negirati tu povijesnu činjenicu“ („The one and only disgraceful mockery is that the author of this revisionist article tries to deny this tragic historical fact“).

Ristić negira međunarodno utvrđeni genocid u Srebrenici

Jerusalem post zacijelo nije znao, a Ristić mu nije otkrio, da upravo gospodin Dejan Ristić, vršilac dužnosti direktora „Muzeja žrtava genocida“ u Beogradu – negira srpski genocid u Srebrenici!

Srpskim genocidom je ocijenjen zločin u kojemu je u srpnju 1995. Vojska Republike Srpske u Srebrenici pobila više od 8.000 većinom bošnjačkih muškaraca (među njima i dječaka). Protjerano je više od 40.000 osoba. Do danas je nađeno, identificirano i pokopano oko 7.000 žrtava. Da je srpski zločin nad Bošnjacima (u velikoj većini) u Srebrenici čin genocida utvrdio je Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Sud je dokazao da su postrojbe Vojske Republike Srpske u srpnju 1995. u Srebrenici počinile zločine koji se mogu okarakterizirati kao genocid [v. The Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina v. Serbia and Montenegro), case 91, The Hague, 26 February 2007, p. 108, paragraph 297.] Prva presuda u tom predmetu donijeta je godine 2001. protiv bivšeg generala VRS-a Radislava Krstića, a zadnja godine 2021. protiv Ratka Mladića.

Srbijanski ekstremisti i Republika Srpska tu Presudu presudu ne priznaju. Zato je Valentin Inzko, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, 23. srpnja 2021. donio Zakon o zabrani negiranja genocida.

Nekoliko dana poslije donošenja Zakona, 29. srpnja 2021., Dejan Ristić je sa svoje pozicije voditelja Muzeja žrtava genocida u Beogradu dao izjavu SRNA-i, novinskoj agenciji Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, u kojoj negira tu presudu Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (http://www1.srna.rs/novosti1/922650/ristic-u-srebrenici-nije-bilo-genocida–incko-pocinio-pravno-nasilje.htm). Izjavio je također „da je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko počinio pravno nasilje nad istinom i da je sada zadatak naučnika, posebno istoričara da sabiranjem i publikacijom brojne dokumentacije o zločinima počinjenim nad Srbima ne samo u BiH, već i u Hrvatskoj i na Kosmetu, predstavi svijetu stvarnu sliku o genocidu koji je počinjen nad srpskim narodom.“

To otkriva da je njegov odnos prema pitanjima genocida politički pristran. Također, prema Inzkovu zakonu, zbog te bi izjave trebao biti kažnjen.

Srpski genocid nad ne-Srbima presuđen je i na drugim sudovima

Osim presuda za genocid koje je donio Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, i njemački su sudovi u dva slučaja srpske zločine nad ne-Srbima u Bosni i Hercegovini okarakterizirali kao genocid. Obje presude odnose se na zločine izvan Srebrenice.

1) Bavarska sudska komora je zaključila da se u Foči 1992. dogodio genocid

Novislav Džajić, pripadnik Vojske Republike Srpske uhićen je u Njemačkoj i suđen u Muenchenu za masakre nad Muslimanima/Bošnjacima u Foči. Bavarska sudska komora je zaključila da se u Foči 1992. dogodio genocid, ali Vrhovni sud nije mogao nedvojbeno zaključiti da je Đajić imao namjeru počiniti genocid, pa je on proglašen krivim za 14 ubojstava i jedan pokušaj ubojstva – na pet (?!) godina zatvora (Bavarian Appeals Court, Novislav Džajić case, 23. svibnja 1997, 3 St 20/96.).

2) Vojnik Republike Srpske osuđen zbog genocida u Doboju

Nikola Jorgić, pripadnik Vojske Republike Srpske, suđen je u Duesseldorfu za sudjelovanje u masakru u Doboju. Vrhovni sud je 1997. u presudi zaključio da su ti zločini su bili čin genocida. Osuđen je na četverostruku doživotnu zatvorsku kaznu (Federal High Court of Germany: Translation of Press Release into English Nr. 39 on 30 April 1999: Federal High Court makes basic ruling on genocide, Prevent Genocide International). Europski sud za ljudska prava iste je godine odbio njegovu žalbu na presudu.

Zaključak

Osim srpske, pripadnici ni jedne druge strane u ratovima koji su pratili raspad Jugoslavije nisu bili osuđeni za zločin genocida. Presudu za zločin genocida u Srebrenici g. Ristić negira, a druge dvije ne spominje. Zabranjuje istraživanje zločina u Jasenovcu za koji tvrdi da je bio genocid, a istodobno traži detaljno istraživanje srebreničkog zločina za koji se dokazalo da jest bio genocid. Osim što je apsurdno, to nije dobro ni za njega ni za ustanovu koju on vodi i koja nosi ime „Muzej žrtava genocida“. Za istinu su njegovi stavovi pogubni, za Židove uvredljivi, a za Hrvate i Bošnjake opasni. Zato sam ovo napisao.

Matko Marušić /Split

Slučaj članka Davida Goldmana u Jerusalem Postu: Bitno je da je istina sve što je Goldman rekao

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Plati kavu uredništvu

EUR