Pratite nas

Pregled

DEKLARACIJA HRVATSKOG GENERALSKOG ZBORA POVODOM PRIJEVREMENIH IZBORA

Objavljeno

na

Hrvatski generalski zbor u povodu skorašnjih prijevremenih parlamentarnih izbora 2016. godine objavio je Deklaraciju.

Deklaraciju donosimo u cijelosti:

DEKLARACIJA HRVATSKOG GENERALSKOG ZBORA POVODOM PRIJEVREMENIH IZBORA ZA ZASTUPNIKE ZA HRVATSKI SABOR 2016.

Iskustvo nas sudionike u najčistijem ratu u suvremenoj povijesti uči da „široke avenije koje mu se nude vode narod u propast, a uska staza mudrosti vodi ga u spas“.

Stoga ovu Deklaraciju temeljimo na načelu Tuđmanove političke filozofije koja glasi: Svaki čovjek i svaki narod ima pravo na slobodu i nesputan razvoj. Ishodište i cilj skrbi zajednice, čovjekova su i narodna prava.

Predsjednik Franjo Tuđman strateški je briljantno postavio nacionalne interese u danoj geopolitičkoj situaciji, koji su i ostvareni pobjedom u Domovinskom ratu.

Sada je vrijeme za ostvrivanje hrvatskih nacionalnih interesa u posve novoj geopolitičkoj slici svijeta.

Na stvorenom preduvjetu, odnosno Tuđmanovoj ostavštini, umjesto da se gradi budućnost svih hrvatskih državljana, određene političke elite, na ovaj ili onaj način, već punih šesnaest godina blokiraju taj proces. Ne samo to, nego su krenule putem duhovne revizije razvoja hrvatskog društva utemeljenog na miru, dijalogu, različitosti, odgovornosti i demokraciji, a zaustavljaju borbu protiv jugo-komunizma kao jednog od tri totalitrana sustava, što teško opterećuje hrvatsko društvo.

Tako je država Hrvatska, na sjevernom dijelu prvih vrata Euroazije, unatoč činjenici da je pobijedila u ratu oslobodivši svoja okupirana područja i četiri puta spasila susjednu državu Bosnu i Hercegovinu te unatoč činjenici da je članica NATO–a i članica Europske unije, došla u poziciju da joj se neprestano nastoji umanjiti sloboda međunarodnog djelovanja, ograničiti suverenitet – prije svega monetarno-financijski, medijski, pravni i gospodarski – a iznutra narušiti teritorijalni integritet, proizvodeći ‘nezadovoljne’ skupine svih vrsta, odnosno simulirajući oblik građanskog rata.

Posljedica takvog stanja je blokada svih hrvatskih stvaralačkih snaga i nedjelotvornost institucija hrvatske države. Odblokiravanje tih stvaralačkih snaga, odnosno postizanje svrhovite djelotvornost institucija, prijeko su potrebna polazišta svake smislene politike u nadolazećim izborima za Hrvatski sabor.

Ova je Deklaracija ponukana i činjenicom da se i nakon oslobađajućih presuda našim kolegama generalima, i nakon što je sud Pravde u Haagu nedvojbeno presudio tko je agresor, naša imena i dalje povlače po medijima u sklopu sve raširenije neprimjerene predizborne kampanje po načelu razdijeli pa manipuliraj.

Zato mi hrvatski generali i admirali, ratni zapovjednici, smatramo svojom moralnom obavezom pred Bogom, hrvatskim državljanima i sveukupnim narodom hrvatskim upoznati javnost sa svojim stavovima i gledištima.

I kao što je stajalo u pismu dvanaestorice generala hrvatskoj javnosti od prije šesnaest godina, ponavljamo i danas, uoči izbora za Hrvatski sabor, da nas „Na to obavezuje i povjerenje, a i zadaća, koju nam je hrvatski narod ukazao u najtežim trenucima obrane zemlje i koju smo izvršili ne samo uspješno, nego i časno“.

Temeljno polazište nas hrvatskih generala i admirala jest da vladajuće i oporbene političke elite, bez obzira iz kojeg političkog spektra dolazile, napokon prepoznaju svoje tlo, svoje more, svoje otoke, svoju obalu, svoje izvore pitke vode, svoje šume, svoja područja proglašena prirodnim ili nacionalnim parkovima, svoju kulturnu i duhovnu baštinu, kao svoje posebne i najveće vrijednosti, kako bi ih zaštili da ne postanu vlasništvo međunarodnih silnika, ali i domaćih neodgovornika.

Dužni smo upozoriti da Hrvatska, i ne samo ona, živi u vremenima u kojima je se milom ili silom nastoji lišiti teritorija i transnacionalizirati. Sustavno se proizvode statični i bezdušni politički modeli koji predstavljaju hibridne i tuđe vrjednote.

Svijet, a posljednično i Hrvatska, izložen je asimetričnim ugrozama. Migranti s Bliskog istoka i sjevera Afrike tek su zorni prizor tog novog oblika nasilništva. U geopolitičkom smislu, svijet drugog desetljeća 21. stoljeća predstavlja prizor velikog kaosa.

Kao što su se u svojoj Poruci hrvatski biskupi upitali komu od predloženih kandidata na izbornim listama iskazati povjerenje, tako se pitamo i mi, hrvatski generali i admirali. I odgovaramo:

Dati ga onima koji će osnažiti ustavnu odredbu da je „Domovinski rat temelj suvremene hrvatske države“.

Dati ga onima koji neće hrvatske branitelje dijeliti na naše i vaše, moje i tvoje.

Dati ga onima koji će raspisati referendum za proglašenje Hrvatske ekološkim dobrom.

Dati ga onima koji će jasno i nedvojbeno odrediti sve četiri razine hrvatskih nacionalnih interesa (interesi održivog opstanka, životni interesi, važni interesi i periferni interesi), kako bi se napokon odredio koncept razvoja i smjer zajedništva – da bi sve političke strukture imale putokaz za što se zalagati i što promicati. Dakle, dati povjerenje onima koji će radi boljitka ustrajno promicati hrvatske državne interese, odnosno te interese braniti od ugroza.

Dati ga onima koji će umješno kapitalizirati hrvatski geostrateški položaj na način aktivnog i održivog uključivanja u svjetske tokove roba, energije i financija – aktivacijom i realizacijom koridora te proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa jer se jedino na taj način može realizirati i pomorska tradicija i orijentacija Hrvatske. Jednom riječju, oživotvoriti hrvatsku geopolitiku nazavnu adriatizam.

Dati ga onima koji zastupaju stajalište da je svaki ustroj suvremene Hrvatske po načelu regija pogrješna politika.

Dati ga onima koji će se ponašati pobjednički, a ne trijumfalistički. To znači postati subjektom koji ne uzmiče, već u svakoj situaciji štiti nacionalne interese. Koji će bez zadrške objelodaniti da je zaštita hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini na prvom mjestu prioriteta vanjske politike.

Dati ga onima koji će se obvezati da će u kratkom vremenu ustrojiti Institut za strateška istraživanja (ISI) i Akademiju nacionalne sigurnosti u kojima će biti uključeni dokazani stručnjaci sa svih područja znanosti, vojnog umijeća, gospodarstva, povijesti, jezikoslovlja, vjere. Ne smije se nikada zaboraviti da je sposobnost predviđanja događaja najjače obrambeno oružje na svim poljima, jer je to u biti duhovno izviđanje.

Dati ga onima koji će žurno demografski rast Hrvatske proglasiti jednim od dva interesa održivog opstanka!

Dati ga onima koji će državne i nacionalne blagdane učiniti svečanostima slobode i svetkovinama domoljublja. Za hrvatsku državu, ne računajući vjerske, to mogu biti samo dva blagdana: Dan državnosti i nezavisnosti koji treba slaviti 30. svibnja i Dan pobjede, zahvalnosti i branitelja koji slavimo 5. kolovoza.

Dati ga onima koji će postići tako poželjnu simbiozu domovinske i iseljene Hrvatske, koja će tvoriti jedan duh i jedno tijelo, od kojih će jednako učiti budući naraštaji i u domovinskoj i u iseljenoj Hrvatskoj. Geslo takve politike treba biti Svi ste dobrodošli!

Dati ga onima koji će hrvatski obavještajni i sigurnosni sustav vratiti tamo gdje je 2000. nasilno prekinut. Od tada je taj sustav postao igračka u rukama političara koji svojim činjenjem ili nečinjenjem proizvode društvene sukobe, pri čemu obavještajni podaci postaju dostupni neodgovornim medijima i podložni njihovoj manipulaciji. Od tada nema svrhovitih analiza procesa, odnosno izostaje to da izvršna vlast službama daje jasne zadaće u postizanju jasnih ciljeva. Vratiti geslo Ne od koga, nego od čega se braniti.

Dati ga onima koji će hrvatske Oružane snage doktrinarno u što kraćem vremenu prilagoditi i pripremiti za asimetrično ratovanje. To bez vraćanja pričuve i služenja vojnog roka te ročničkog sustava nije moguće. Model koji bi bio primijenjen mora biti prilagođen novim okolnostima i suvremenim uvjetima života. Tromjesečna obuka odvijala bi se isključivo u kampovima, ne u vojarnama. Pokazatelj vrijednosti takvih hrvatskih Oružanih snaga, kao što je bilo i u Domovinskom ratu, mora biti kakvoća.

Dati ga onima koji će se javno obavezati za povratak monetarnog suvereniteta Hrvatske. To jest, onima koji će zadržati Hrvatsku poštansku banku te otvoriti dvije nove banke – Iseljeničku banku (kapitalom iseljene Hrvatske) i Poljoprivrednu razvojnu banku (kapitalom državljana Hrvatske).

Dati ga onima koji će u vremenima asimetričnih ugroza nacionalne sigurnosti snažno pokrenuti intelektualni stvaralački duh, duh koji njeguje međusobnu solidarnost i koji odbacuje negativno: jal, mržnju, nesuradnju, zavist. Nove spoznaje ne stječu se umom, već vizijama. Pri tome novi polet i uzlet hrvatske inteligencije ne smije biti trenutan, nego generacijski trajan.

Dati ga onima koji će hrvatsku vanjsku politiku razumjevati na način da mora biti vidljiva i prepoznatljiva u odnosu na druge suverene države koje čine njezino međunarodno okružje na jugu i jugoistoku Europe. Odrednica te politike je to da je Hrvatska pobjednica rata. To je ono što se u demokratskom svijetu naziva nacionalni obrambeni interes.

Dati ga onima koji razumiju da je braniteljska i vjernička Hrvatska realna snaga opstanka.

Dati ga onima kod kojih nema dvojbe da je poljoprivreda bitna ljudska djelatnost. Da je ona jedini istinski stvaratelj novih vrijednosti jer se jedino u poljoprivredi stvara novi život.

Dati ga onima koji razumiju da suverenosti na energetskom području ne može biti bez nacionalne energetske kompanije. A ona u hrvatskom slučaju mora biti integrirana – obnovljivi i fosilni izvori.

Dati ga onima koji će iskoristiti za Hrvatsku povoljnu geopolitičku okolnost te – rečeno jezikom vojnog umijeća – iz obrane prijeći u napad. Dakle, voditi proaktivnu geopolitiku: pozicionirati Hrvatsku kao gravitacijsku stožernu točku od Baltika do Otranta.

Na kraju, mi hrvatski generali i admirali pozivamo sve političke stranke i pojedince kojima će 11. rujna hrvatski birači dati povjerenje da zdušno i bez zadrške započnu djelovati za budućnost demokratske i prosperitetne Hrvatske.

Vaši hrvatski generali i admirali

facebook komentari

Pregled

Marijan Knezović u Otvorenom: BiH nije onakva kako je dogovoreno

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović završila je službeni posjet Bosni i Hercegovini. Nenajavljeno je posjetila Križančevo Selo i Ahmiće te odala počast bošnjačkim i hrvatskim žrtvama.

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno urednika Damira Smrtića o njezinome posjetu BiH, o odnosima Hrvatske s tom susjednom zemljom, o položaju Hrvata i izmjenama izbornog zakona razgovarali su posebni savjetnik Predsjednice RH Mate Granić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić, Josip Klisović (SDP), komentator HRT-a Tihomir Vinković i analitičar Marijan Knezović.

Posjet predsjednice Grabar-Kitarović BiH Mate Granić ocjenjuje jako važnim. Atmosfera svih sastanaka bila je odlična, iako je bilo nerazumijevanja u njihovoj pripremi.

Granić čvrsto vjeruje da će ovaj posjet pomoći da legitimni predstavnici tri naroda pronađu najbolja rješenja za otvorena pitanja koja postoje.

Joško Klisović kazao je da nije bilo nikakvih novih poruka za BiH u posjetu predsjednice i da bi posjet bio besmislen da nije odlučila otići u Ahmiće i Križančevo selo.

Na taj način je simbolički pokazala da Hrvatska stoji iza svih žrtava rata, neovisno o tome tko su bili počinitelji. Dodao je kako je predsjednica posjetila BiH da bi objasnila što je radila u Turskoj, koju je, prema Klisoviću, posjetila kako bi dobila potporu Erdogana za promjenu izbornog zakona u BiH – u čemu nije uspjela.

Granić mu je rekao da ne poznaje činjenice i temeljne principe diplomacije, kao i da laže o razlogu posjetu Turskoj, koji je bio postizanje Daytonskog sporazuma i njegovih elemenata.

Marijan Knezović smatra da će prava kriza u BiH doći s izbornim zakonom. Hrvati u BiH ne prihvaćaju i ne vole ovakvu BiH, ali žele uspjeh BiH u kojoj će se osjećati ravnopravno i biti treći entitet. Hrvate se već 25 godina politički izolira kao da nisu temelj BiH, rekao je Knezović. BiH je dogovor tri temeljna naroda, a ako se izbaci jedan, to onda nije ista država.

Knezović ne vjeruje da će se dogoditi novi izborni zakon i to zbog onih koji tvrde da provode građansku politiku u BiH, a ustvari je to fasada za velikobošnjački nacionalizam pričom o tome kako su druga dva nacionalizma loša, a građanstvo je dobro. BiH ionako nije nikome u fokusu, kao ni njega funkcionalnost i stabilnost, jer takva BiH nikome ne bi odgovarala. Problem je u samom ustavnom uređenju BiH koja je, kaže Knezović, postala protuustavna država. Više od 200 puta amandmanima – koji su prisilno nametnuti od strane predstavnika i nisu ratificirani u parlamentu – mijenjan je Daytonski sporazum.  Uvijek je to bilo na štetu Hrvata i Srba, tj. onih koji žele federalizam.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Božinović u State Departmentu: Hrvatska ključna za sigurnost jugoistočne Europe

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Pomoćnik američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju Wess Mitchell, istaknuo je u srijedu na sastanku s hrvatskim ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem da je Hrvatska ključna za sigurnost jugoistočne Europe i “primjer dobre vladavine i uspješnog pristupanja euroatlanskim integracijama”.

“U tom smislu joj pripada i važna uloga za dovršetak euroatlanske integracije ostalih zemalja jugoistočne Europe. Prioritet naše administracije je imati snažne strateške odnose s Republikom Hrvatskom”, kazao je Mitchel na sastanku u američkom State Departmentu kojega je Božinović posjetio kao prvi hrvatski ministar unutarnjih poslova u vrijeme nove američke administracije.

“Ovo je bila dobra prilika da se potvrde dobri saveznički odnose SAD-a i Hrvatske. Mitchel je poznavatelj prilika u Europi i Hrvatska i Amerika na sve izazove s kojima je suočena Europa i naš dio svijeta dijele jednak pristup”, izjavio je Božinović nakon sastanka.

SAD podržava izgradnju NLG terminala na Krku i rješavanje pitanja sa Slovenijom

Na sastanku s Mitchelom razgovaralo se o strateškom partnerstvu Hrvatske i SAD-a kada je riječ o bilateralnim odnosima i zajedničkoj ulozi u jugoistočnoj Europi. Poseban naglasak stavljen je na nastavak suradnje oko izgradnje LNG terminala na Krku koji je važan i za energetsku sigurnost i diversifikciju, a koji SAD promatraju i kao strateški projekt.

Ministar je izvijestio o donošenju posebnog zakona kojim bi se ubrzala operacionalizacija tog projekta, a pomoćnik Mitchel je potvrdio da je to jedan od strateških projekata i za vladu predsjednika Trumpa te da uživa punu podršku SAD-a.

Mitchela je posebno zanimalo hrvatsko stajalište o dinamici odnosa sa Slovenijom u svjetlu odluke Arbitražnog suda. Božinović ga je detaljno izvijestio o genezi graničnog pitanja te iznio poznato hrvatsko stajalište, posebno istaknuvši kako nije moguća provedba odluke Arbitražnog suda koju Slovenija pokušava jednostrano primijeniti te da se Hrvatska zalaže za bilateralno rješavanje ovog pitanja slijedom. Na tom tragu je, dodao je Božinović, Hrvatska slovenskoj strani izložila konkretan prijedlog u vidu Protokola kojim se predlažu konkretni koraci i potvrđuje konstruktivan pristup Hrvatske u rješavanju ovog pitanja.

Mitchel je prenio očekivanja da dvije saveznice u EU i NATO-u ovo pitanje riješe na konstruktivan način, ali i izrazio spremnost da se, ukoliko to obje strane ocjene uputnim, SAD eventualno uključi u postizanje dogovora. Najavio je posjet regiji u proljeće ove godine.

Susret sa senatorom Johnsonom

Nakon posjeta State Departmentu Božinović se u Senatu sastao sa senatorom Ronom Johnsonom kojega je izvijestio o trenutnoj situaciji u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi.

“Ono što nam je zajednički cilj je da države našeg susjedstva postanu članice NATO-a i EU i Hrvatska tu kao država koja je i model da je sve te ciljeve moguće postići uz ozbiljan trud i ozbiljnu opredijeljenost prema euroatlanskim aspiracijama može sa svoje strane dati puni doprinos”, kazao je Božinović nakon sastanka hrvatskim novinarima.

I sa senatorom je bilo riječi o izgradnji LNG terminala na Krku te je, u kontekstu njegove realizacije, istaknuta strateška pozicija Hrvatske za koju je i SAD-u i Hrvatskoj “u interesu da ju iskoristimo”.

“Razgovarali smo i o izazovima suvremenog doba kao što su borba protiv terorizma i organiziranog kriminala, a to su i pitanja koja ćemo malo detaljnije razmotriti s našim sugovornicima u danima koji slijede”, rekao je hrvatski ministar unutarnjih poslova.

Na novinarsko pitanje kako interes američke administracije za naš dio svijeta ne posustaje ni unatoč agendi nove administracije “Amerika prva”, Božinović je kazao: “Amerika prva, ali Amerika koja je svjesna da je Hrvatska njezin najstabilniji partner u jugoistočnoj Europi”.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari