Connect with us

Komentar

Dekonstrukcija patrijarhata: od anemije do ženskoga genija

Published

on

PIXSELL

Apolon više nije u modi. Ili barem nije izbor njemačkog parlamentarca, koji se od nedavno deklarira kao žena. Markus Ganserer, postao je Tessa Ganserer i sada u Bavarskom parlamentu lobira za Stranku zelenih, kao prvi transdženderizirani zastupnik. Svoj novi identitet otkrio je još prije deset godina kad je prvi put odjenuo haljinu i pogledao se u zrcalo. Tu je ‘začeta’ Tessa, a Markus je polako ‘kopnio’ pred adutima ove nove dame. Afirmirao se kao žena, nekoliko tjedana nakon što su njemački zakonodavci usvojili novi zakon kojim se priznaje treća rodna opcija. Na svom Twitter profilu napisao je da nije bilo loše živjeti kao Markus, ali da je od sada Tessa i da tako želi živjeti do kraja života. Vjerovati nam je da je tako. Uostalom, zastupnica Ganserer poštuje zakon, pa je svaka moguća primjedba na novi identitet pravno neutemeljena.

Međutim, nemoguće je ne primijetiti da je muškost u svojevrsnoj krizi. Feministički pokret je u svojim početcima izazivao otpor u patrijarhalnom okruženju. Žene nisu bile ravnopravne muškarcima. Problema na tom području još uvijek ima, pogotovo u nedemokratskim sustavima, ali ravnopravnost je postignuta u najvažnijim segmentima života i življenja. Ženska osobitost konačno je prepoznata kao ‘genijalnost’, na koju svijet može i treba računati. Muška aktivnost time nije ugušena, ali je u određenim oblicima postala pasivna. Negdje su motivi džentlmenski, a negdje anemični. Prvi ne strahuju pred ženama, naprosto ih uvažavaju i uživaju u njihovoj genijalnosti. Drugi su se pak odlučili na povlačenje. To su oni beskrvni. Podjela na muška i ženska zanimanja, gotovo je u potpunosti ukinuta. Žene su profesionalno sve dominantnije, imaju sjajne rezultate na različitim područjima, sve češće su politički lideri ili vrhunske znanstvenice i ozbiljno participiraju u kreiranju modernoga društva.

Dekonstrukcija patrijarhata se odvija ubrzano, čini se po izboru njemačke zastupnice Tesse Ganserer, da se odvija i željeno. Pomalo je misteriozan motiv ovakvih odluka, ali je pred nama realiziran. Kako ga shvaćamo? Shvaćamo li ga uopće? Prihvaćamo li ga? Trebamo li ga uopće prihvatiti? Odgovor bi mogao biti u mišljenju i razmjeni mišljenja, jer u Hrvatskoj još uvijek nemamo ovakav zakon. Trebamo li ga donijeti? Jesmo li još uvijek patrijarhalni? Zaziremo li više od ‘muške anemije’ ili od ‘ženskoga genija’?

Netko će reći da su problematične ruralne sredine i da iz njih potječe malograđanski mentalitet, koji je ujedno i patrijarhalan. Točno je da je malograđanština prijetnja razvoju mnogih kultiviranih društava, ali ništa manja prijetnja za razvoj modernoga društva nije elitizam, koji u urbanoj sredini čine povlašteni građani. Ako svoje izbore svedemo na razinu spolnosti, a zanemarimo autentično čovještvo, hoćemo li samo uništiti patrijarhat i obračunati se s malograđanštinom? Ili ćemo uništiti autentičnu muškost i ženskost? Možemo li o ovome razgovarati i istovremeno izostaviti prefikse ‘partizanski’ i ‘ustaški’? Što ćemo odlučiti?
Nadu dobrih odluka vidim u primjeru koji je paradoksalan, jer ovaj ženski genijalac pristiže iz Hercegovine. Ime joj je Sofija Naletelić Penavuša. Hrvatska je i bosansko-hercegovačka naivna kiparica. Izradila je nekoliko tisuća drvenih skulptura od kojih su najpoznatije Velika sova, Žaba-kornjača i Orao slomljenih krila. U Bratislavi je za svoj umjetnički rad osvojila Grand Prix međunarodnog žirija. Nije imala nikakvu akademsku titulu. Cigareta i udovička crnina njezin su zaštitnički znak, a karijeru je započela u 64.-toj godini života. U Oklajama, kraj Širokog Brijega.

Ne znam je li s njom otpočela dekonstrukcija patrijarhata, ali ženska genijalnost zasigurno jest, s obzirom da je rođena 1913. godine i da je ostvarila zavidnu karijeru u poznim godinama.

Koga će nasljedovati naši političari u odlukama koje su pred njima, ne znamo još. Tessa Ganserer možda može biti za neke dobar smjerokaz. Anemija ili genijalnost, čemu su skloniji? Političarke su dovoljno emancipirane, ali još uvijek nismo svjedoci istinske ženske genijalnosti na tom području. Možda je Anka Mrak – Taritaš potencijalni kandidat? Ili netko treći, transrodni? Ako će poštivati zakon, zašto ne? Ili do odgovora tek moramo doći…

Slavica Mustapić

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari