Pratite nas

Đelo Hadžiselimović za Bljesak: Puno ljudi gleda televiziju bez kriterija

Objavljeno

na

Učio nas je i još uvijek uči. Svi ga poznaju imenom i djelom, no slabo tko likom, a njegovo ime postalo je sinonim vrhunske kvalitete. Njegovi su odabiri široj javnosti uglavnom poznati kao dokumentarni filmovi na kojima su odrastale generacije i koje se prikazuju na HTV-u. Riječ je o Đeli Hadžiselimoviću.

djelohadziselimovicbDječja radoznalost, strast, iskrenost i ljubav prema onome što radi Đelu je učinila najvećom (a vjerojatno) i jedinom svjetskom zvijezdom u poslu odabira tv dokumentaraca. Šarmantni urednik privatno voli uživati u životu, a našem portalu je između ostalog otkrio kako planira snimati vlastiti dokumentarac.

Bljesak.info: Svi Vas znaju imenom, no slabo tko likom. Tko je zapravo Đelo Hadžiselimović?

Hadžiselimović: Za mene je to idealna kombinacija. Da znaju ime i rad, a ne tko sam ja. Važno je sačuvati dozu privatnosti, lijepo je biti poznato anoniman. Ljudi me najviše vežu uz TV dokumentarce i serije, makar sam svašta radio na TV-u. Prvo sam radio kvizove i Jadranske susrete. Priča oko dokumentaraca počinje osamdesetih s programom Plus koji je tada krenuo.

Bljesak.info: Sintagma ‘Odabrao Đelo Hadžiselimović’ ušla je u svakodnevni govor kao sinonim vrhunske kvalitete. Kako zapravo teče proces Vašeg odabira?

Hadžiselimović: Programi su se prije kupovali na sajmovima. Danas s internetom ide puno brže, stalno vas obavještavaju što je napravljeno šalju vam programe, daju lozinku pa možete ući u programe i gledati.

– To znači manje putovanja?

Hadžiselimović: Putovanja ima mnogo, osobni kontakt je jako važan. Bez lažne skromnosti moram priznati da mi strašno godi što me ljudi povezuju s dokumentarcima iako ih ne proizvodim, ali mislim da sam jako puno napravio za popularizaciju tog žanra, što se i vidi. U zadnje vrijeme se proizvode jako dobri dokumentarci, ljudi gledaju, u svakom slučaju vjerojatno sam pridonio da sve to izgleda puno bolje nego prije. Ne može biti ljepši osjećaj nego kad nešto radite, vidite da ljudi to dobro prihvaćaju, a u isto vrijeme to vam je to posao od kojeg živite. Radim ono što volim što je najvažnije.

Bljesak.info: Vašim odabirom dokumentaraca odigrali ste veliku ulogu u edukaciji generacija…

Hadžiselimović: Uvijek mi je drago to čuti. Dokumentarci su počeli kao filmski žanr, a završili kao televizijski. Iako se ne rade samo za TV, na kraju najviše završe na TV-u. Svaka televizija, a pogotovo javni servisi trebaju ljude zabraviti, educirati i informirati, mislim da su dokumentarci jedan od rijetkih žanrova koji ispunjavaju te tri uloge. Efekt je jako dobar ljudi mogu svašta vidjeti, doživjeti i saznati nije ni čudo da je to najbrže rastući žanr od svih tv proizvoda. Ogromni se novci ulažu u proizvodnju dokumentarca, skoro kao i za filmove.

Bljesak.info: Kakav je Vaš komentar na veliku zainteresiranost publike za Big brothere, reality showove….

Hadžiselimović: Sve ovisi kako ljudi gledaju televiziju. Puno ljudi gleda televiziju bez kriterija, onda je pali, a ono što želi gledati je ono što ga neće psihički umarati. Ne treba tome prigovarati, ako ljudi vole sapunice neka gledaju sapunice, ako ljudi vole viriti u tuđe živote neka gledaju Big brothera, to je sve uredu, ali mi je žao ako je to njihov kompletan doživljaj TV-a, jer se ima toliko lijepih stvari za pogledati.

Komercijalne televizije se bave time da pridobiju gledatelje, da ih vežu uz sebe i to ima rezultat na marketingu i ne može ih se osuđivati.

Bljesak.info: Internet je postao gotovo neizostavan dio naših života. No mladi su čini mi se počeli gotovo svo slobodno vrijeme provoditi na internetu i postavili su ga kao prioritet, kako bi trebali pristupiti tom problemu?

Hadžiselimović: Internet je najbolja od stvari koja se dogodila, ali ne kao surogat znanju. Čovjek koji ima znanja koje je stekao putem knjiga, filmova, odlazaka na izložbe onda mu je internet veoma dobro pomagalo. No sve češće vidim da je to ljudima isključivi izvor informacija o svemu, a moram priznati da ono što sam vidio po Wikipediji puno rupa. To ne bi smjela biti zamjena za pravo znanje, a čujte svakom treba ostaviti da pita kako će i što će.

Mislim da bi roditeljska uloga trebala biti najveća, mnogima je kompjuter nažalost zamijenio baby sitera. Uvale djetetu kompjuter i neka se igra, a na internetu se može svašta naći. Kada je već tako barem bi se trebalo paziti što će djeca gledati na internetu i učiti.

Bljesak.info: Jeli Đelo Hadžiselimović ikada odabrao pogrešno?

Hadžiselimović: Možda ne pogrešno, ali loše da. Ne sa dokumentarcima, mada su se tu dogodila dva ekscesa, jednom sam na osnovu pilota kupio seriju, nije bila Bog zna što, a nije bila ni dobra. Zapravo nije bila ono što sam očekivao.

A što se dokumentaraca tiče, bila je jedna prekrasna priča o Parizu, ja sam sve planirao za navečer jer Pariz ima dosta intrigantnih stvari, što i nije za jutarnji program. I tako sam ja planirao to za navečer, no svaki put se nešto dogodilo i dokumentarac nije objavljen. Tako su prošle dvije godine izlazi licenca, a ja sam smetnuo s uma da ovakav dokumentarac nije za jutarnji program, pokazuje underground dio Pariza, odlaze po seks shopovima…. Ljudi su poludjeli ”kako mogu, kada djeca gledaju TV, oni su pustili seks shopove…” no, dogodi se.

A kako birati, što smo ranije spominjali, treba znati ukus publike, to nije stvar koja se nauči brzo to treba radeći steći. Vi kada znate ukus publike, ne možete pogriješiti.

Bljesak.info: Dobivate li prijedloge od publike?

Hadžiselimović: Prijedloge od publike dobijemo vrlo često i bude vrlo dobrih komentara. Imamo HRT-ov forum, ljudi se javljaju gledali su, informirani su i šalju nam što ih se posebno dojmilo. Druga je stvar kada netko napravi dokumentarni film pa bi s njim prvo s festivalima, pa u kino distribuciju, pa neka velika kuća otkupi prava, pa ne možete odmah doći do njega onda se ponekad treba strpiti i po godinu dana da do toga dođete. Evo npr. ‘Potragu za Sugar Manom’ sam htio kupiti odmah, no HBO je kupio prava, pa moram čekati godinu dana.

Bljesak.info: Namjeravate li se i sami okušati u snimanju dokumentaraca?

Hadžiselimović: Da, vjerojatno iduće godine, no neka detalji za sada ostanu tajna.

Bljesak.info: Već drugi put dolazite na West Herzegovina Fest, hoćete li dati ocjenu ovom festivalu?

Hadžiselimović: Prošle godine sam prvi put došao i bio sam jako zadovoljan i sretan. Ocjena za fest – izvrsno. Iako nema veze s tim što radim, ali ovakvi mali festivali su upravo ono što ljudi, da ne kažem turisti i traže. Evo ove godine kada je sezona loša, svi su shvatili da turizam nije sunce i more, da treba biti i drugih sadržaja. Kud ćete ljepše sadržaje nego ovdje, filmovi, glazba, puno kulture, zabave, još vidim i da mjesto diše uz sve to.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

HND brani Aleksandra Stankovića i napada HRT

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) osuđuje reakciju vodstva HRT-a koje se ogradilo od svojeg novinara i urednika emisije “Nedjeljom u dva” Aleksandra Stankovića, priopćio je u srijedu HND.

Vodstvo HRT-a je u povodu nedavne emisije “Nedjeljom u dva” izdalo priopćenje u kojem se ističe kako se HRT, “poštujući Ustav Republike Hrvatske i Deklaraciju o Domovinskome ratu Hrvatskoga sabora, ograđuje od stajališta iznesena u emisiji ‘Nedjeljom u dva’, u kojoj je Stanković u više navrata Domovinski rat doveo u vezu s ‘građanskim ratom’”.

“Takvu reakciju HND smatra licemjernim napadom vodstva HRT-ova na vlastitog novinara, kojim vrh HRT-a još jednom potvrđuje kako se, kada je program u pitanju, ne rukovodi poštivanjem profesionalnih standarda na kojima se treba temeljiti javni medijski servis, već se služi opasnom politikantskom retorikom priklanjajući se populističkim nasrtajima i prilagođavajući se na način da ne uznemirava političke moćnike”, ističe se u priopćenju Izvršnog odbora HND-a koje potpisuje predsjednik udruge Saša Leković.

Iz transkripta dijela razgovora sa Stankovićevim gostom Predragom Mišićem vidljivo je što je točno kolega Stanković izgovorio, navodi se u dopisu HND-a.

“Svakom tko poznaje činjenice jasno je da je Hrvatska napadnuta nakon što je proglasila odcjepljenje od SFRJ i to nije dovodio u pitanje niti kolega Stanković. Ali u emisiji sa gostom je raspravljao (i) o tome ima li Domovinski rat, zbog raznih specifičnosti, i elemente građanskog rata a povod je bio osobna sudbina gosta”, ističe HND.

Vodstvo HRT-a očito misli kako je takva vrsta propitivanja nedopustiva na javnim medijskom servisu, unatoč činjenici da je čak i Ustavni sud u obrazloženju odbijanja ustavne tužbe u vezi ratnog zločina 12. siječnja 2015. nedvosmisleno naglasio: “Oružani sukob na području Republike Hrvatske imao je nemeđunarodni karakter do 8. listopada 1991.

Nakon toga, taj je sukob imao međunarodni karakter…. na događaje prije 8. listopada 1991. primjenjuje se Dopunski protokol II. uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba”, kaže se u priopćenju.

“Vodstvu HRT-a istovremeno ne smeta ugošćavanje onih koji su osobe optužene za ratne zločine prije 8. listopada 1991. branili upravo pozivajući se na citirane činjenice iz odluke Ustavnog suda. Oni mogu i u programu HRT-a tvrditi kako je do 8. listopada 1991. u Hrvatskoj bio ‘građanski rat’, a novinar HRT-a ne smije o tome niti pisnuti, a da ga se vodstvo HRT-a javno ne odrekne”, navodi HND.

Pritom se HRT-ovi šefovi sakrivaju iza Ustava, koji Stanković niti na koji način nije doveo u pitanje, a nemaju nikakve primjedbe na one istupe u programima HRT-a kojima tuđa ustavna prava redovito krše. Pozivaju se i na Deklaraciju o Domovinskom ratu kao da je taj politički dokument dogma.

Takvim postupkom vodstvo HRT-a je potvrdilo da instituciju kojom rukovode ne smatraju javnim medijskim servisom nego državnom agencijom pod političkom kontrolom i tako HRT simbolično vraćaju u državu iz koje je Hrvatska izašla – u SFRJ, i to iz najrigidnijeg razdoblja, poručuje HND. (Hina)

>>> Marko Jurič: Kakva je ovo glupost HRT se ograđuje od svojeg novinara Ace Stankovića?

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi traži suspendiranje Aleksandra Stankovića

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Slijedi masovna beatifikacija ‘novog sveca’ u njihovom kalendaru. Nebeskom!

Objavljeno

na

Objavio

Ratko Mladić ide na doživotnu.

Razmišljam nešto da nitko ni u snu nije mislio da itko ima šanse protiv udruženih terorista i JNA.

Nikada ni pomislili nisu da mogu izgubiti rat.
Od tu iživljavanje i bestijalnosti bez mjere .
Mučenja, klanja, silovanja.
A iza njih armija!

Sve si mislim kako je to biti pripadnik naroda koji se nikada nije suočio sa svojom kolektivnom psihologijom.

Psihologijom naroda koji je potpuno kopirao svog dugogodišnjeg gazdu, Turke , u baš svakoj bestijalnosti koju su oni njima činili.
Sindrom zlostavljanog zlostavljača.

Pokušali su pronaći spas u mitologiji.
Proslavi izgubljenih bitaka.

Nametnuti se kao direktori, oficiri, žandari i milicionari, šefovi i nadređeni. Njihov zločin u poraću 45 ostao je nekažnjen. Priklonili se pobjednicima. Da bi pokazali sav sjaj svoje impotencije 91.
Primitivno, krvožderno.

Srdžba onih koji su šetali opanke stoljećima.
A svoj sram nikada racionalizirali.
Nadmeno agresivni.

I kada prijateljuju i kada ratuju .

Tek nad civilima i zarobljenicima postajali su moćni.

Govoreći o nasilju i kakve konkretne posljedice kontinuirano nasilje može ostaviti na čovjeka, sa zgražanjem gledam kako se odražava na jedan narod.

Koji je odlučio živjeti u mitologiji .

U negaciju kao najprimitivnijem obliku obrambenog mehanizma .

Zato je gotivo nemoguće uspostaviti racionalni dijalog s njima. Unatoč tome što je jezik sličan, a i zemljopisna širina.

Dijelovi mozga koji komuniciraju su potpuno različiti.

Duboko usađen u bazalne ganglije, mitologiju i odmak od stvarnosti ovaj narod na Balkanu treba godine da bi se otrijeznio.
Unatoč tome što je za lidere birao psihijatre. Koji su manipulirali ovom spoznajom.

Slijedi masovna beatifikacija novog sveca u njihovom kalendaru. Nebeskom, na lunatički način .

dr. Gordana Zelenika / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari