Pratite nas

DERBI GODINE: Nije odlučujuća, ali je vrlo važna

Objavljeno

na

MOSTAR – Trener Širokog Brijega Slaven Musa ulogu favorita u današnjem derbiju protiv Zrinjskog prepustio je Mostarcima, ali Branko Karačić je kazao kako bivši strateg Plemića “pili naopako”.

– U derbijima nema favorita. I mi i oni želimo pobjedu, a ja ne bih volio da o ovom derbiju profitira treći klub, odnosno da derbi završi podjelom bodova. Neka pobijedi bolji, ali vjerujem da ćemo uz podršku navijača to biti mi, izjavio je Karačić, koji je nešto kasnije ipak izjavio da je za Zrinjski u borbi za naslov najvažnije izbjeći poraz.

– Mi ćemo tražiti pobjedu, to je jasno, ali kada se priča o raspletu u borbi za vrh, za nas je najvažnije da iz ovog derbija izađemo neporaženi, dodao je Karačić.

Zrinjski i Široki Brijeg trenutačno su bodovno poravnati, a ako to bude slučaj i na kraju sezone, onda bi odlučivao međusobni omjer. Na Pecari je završilo 1:1, tako da Zrinjskom danas “odgovara” i 0:0, ali samo kada je Široki Brijeg u pitanju.

– Derbi neće odlučiti novog prvaka, bez obzira kako utakmica završi. Ne treba zaboraviti da je i Željezničar također bodovno poravnat s nama, a tu je i Sarajevo, iako našem protivniku u Kupu dajem najmanje izglede u borbi za titulu, ne zbog kvalitete, nego zbog dva boda minusa i teškog rasporeda, nastavio je Karačić.

Iako je Zrinjski u lovu na dvostruku krunu, trener Mostaraca je svjestan da on i igrači još uvijek nisu ostvarili primarni cilj, odnosno izborili plasman u Europu.

– Oba trofeja su nam blizu, ali istovremeno i daleko. Stoga treba ići korak po korak. Kada je u pitanju derbi, znamo da nam ta utakmica može puno donijeti, ali i puno odnijeti. Stoga i jesu očekivanja velika, kako kod njih, tako i kod nas. Svi puno očekuju, mi treneri, igrači, uprava, navijači…

Karačić danas očekuje tvrdu utakmicu.

– Bit će puno trke i duela, a tko tu odnese prevagu, kao i iskoristi sitnice ili pogreške protivnika, odnijet će veliki plijen. Ja ću sigurno od svojih igrača tražiti agresivnu igru, ali u granicama fair-playja.

Svjestan je Karačić da se kod pojedinih njegovih igrača osjeti umor od napornog ritma srijeda-subota, kao i od teške Kup utakmice protiv Sarajeva, ali o tome nije želio puno govoriti.

– I Široki Brijeg je imao isti broj utakmica, tako da tome ne treba davati pažnju, jer nijedan klub nije u prednosti.

Nije Karačić želio otkrivati ni sastav.

– Ono što mogu potvrditi jest da su svi igrači u kombinacijama, dakle i Velibor Đurić koji nije konkurirao za nekoliko posljednjih utakmica. Znam da navijače zanima sastav, ali s obzirom da ne očekujem da se utakmica riješi odmah u startu, vjerujem kako će naša prevaga biti upravo igrači koji uđu s klupe.

Jako puno je trener Zrinjskog govorio o momčadi Širokog, na trenutke i u poluozbiljnom tonu.

– Bilo bi nam lakše kada neki igrači ne bi ni došli u Mostar, primjerice da je Wagner već u Brazilu, kazao je i nastavio: Kvalitetni su na svim pozicijama i to je razlog zašto su konstantno u vrhu bh. nogometa. Zadnja linija im je vrlo kompaktna, u veznom redu imaju puno kvalitetnih i žustrih igrača, a neke su i čuvali u srijedu protiv Čelika. Wagner je najopasniji, ali tu su i Ćorić, Zakarić, mladi Marić.

Karačić je posebno apostrofirao vratara Antonija Soldu.

– Bez obzira na mladost i neiskustvo ima strašno veliku koncentraciju, ali ja očekujem da njegova koncentracija popusti upravo u veoma važnom susretu za njega i Široki, zaključio je Karačić.

Karačićev motiv

Branko Karačić nikad nije skrivao da ga boli način na koji je smijenjen s klupe Širokog Brijega. Podsjetimo, Široki Brijeg je s njim na klupi u 23 utakmice upisao samo dva poraza, a u trenutku smjene Karačićev Široki Brijeg je bio prvi pratitelj vodećeg Željezničara, ali i na pragu plasmana u finale Kupa.

Bivši Plemići

Slaven Musa, njegov asistent Anto Kokić, trener vratara Nikola Marić, kondicijski trener Frano Hrkać, sportski direktor Dalibor Šilić te igrači Damir Džidić, Ivica Džidić, Davor Landeka, Vlado Zadro, Ivan Peko, Ivan Barišić i Krešimir Kordić. Svi oni su danas na Pecari, ali svima je zajedničko i da su jedan dio trenerske ili igračke karijere proveli Pod Bijelim brijegom.

Slaven Musa

Slaven Musa već je dva puta vodio Široki Brijeg protiv Zrinjskog, ali danas će kao trener kluba s Pecare prvi put gostovati Pod Bijelim brijegom, stadionu na kojem je završio igračku karijeru i počeo trenersku.

Ivan Crnov

Svaka utakmica do kraja je finale

Iako je pred Zrinjskim peta utakmica u četrnaest dana, Ivan Crnov u umoru ne želi tražiti alibi.

– Kada igrate derbi, nema umora. Momčad će se skupiti, izaći kao jedan i vjerujem da ćemo osvojiti tri vrlo važna boda na domaćem terenu, izjavio je Ivan Crnov, minutažom i učinkom prvo ime Zrinjskog ove sezone.

– Svaka utakmica do kraja je važna u našim nastojanjima da ostvarimo ciljeve. Već sam ranije izjavio da nam je svaka utakmica do kraja kao finale i sigurno je ova protiv Širokog upravo takva, dodao je veznjak Zrinjskog.

dnevni list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Ivica Šola: U sjeni Beljakova izljeva javno je promakao jedan drugi, možda i opasniji skandal na identičnoj matrici

Objavljeno

na

Objavio

Već je proliveno mnogo tinte o izjavi Kreše Beljaka kako je UDBA pobila premalo Hrvata u inozemstvu. Nađoh neke komentare koji za Krešu Beljaka kažu da nije čovjek nego životinja. E, i to je govor mržnje kao i Beljakov, ali ne prema Beljaku, već prema životinjama. To se može znanstveno dokazati.

Konrad Lorenz, koji je bio životinjski psiholog, nobelovac koji je uspoređivao ponašanja ljudi i životinja, šezdesetih godina napisao je djelo “O agresivnosti”. Životinje ne mrze, čak ni kada ratuju, kaže Lorenz. Kada se ustroji hijerarhijski poredak u nekom čoporu, među beštijama nastaje mir i suradnja, a svi antagonizmi se zaboravljaju. Lorenz stoga zaključuje da životinje jesu karakterizirane agresivnošću, koja je iznimno važna funkcija za preživljavanje i očuvanje teritorija, ali ne poznaju mržnju, jer je ona iznimno opasna za očuvanje vrste, od nje nema nitko nikakve koristi, naprotiv. Ljudi su tu puno gori od životinja, jer su spremni biti agresivni ne zbog očuvanja vrste ili teritorija, već iz čiste mržnje koja razara i teritorij i samu vrstu. Dakle, sukladno ovom nobelovcu, reći Beljaku zbog ove odvratne izjave, izljeva mržnje, da nije čovjek već životinja, potpuno je pogrešno i jako uvredljivo za životinje.

Ne, Beljak je čovjek kojim bi se prije pravosuđa i drugih tijela trebale pozabaviti stručne osobe poput Lorenza i, umjesto u možebitni zatvor, odvesti ga na par godina da živi u nekom životinjskom čoporu kako bi se u njemu naučio – ljudskosti. I ne samo on, mnogim ljudima kroz povijest, pa i Udbinim ubojicama koje Beljak implicite hvali, više bi koristila takva životinjska škola od svih ljudskih, i jamačno bi povijest bila puno manje krvava od one koju Beljak zaziva.

Kako se onda boriti protiv (govora) mržnje. U sjeni Beljakova izljeva javno je promakao jedan drugi, možda i opasniji skandal na identičnoj matrici: kada se žrtve mržnje dodatno “ubija”, a one koji mrze štiti. Nije puno prošlo vremena kada je bivši predsjednik Ivo Josipović komunistički masakr nad širokobriješkim fratrima nazvao “legitimnim vojnim ciljem”. Osim što se historiografski radi o krivotvorini, ovakvu bešćutnost prema nevinim žrtvama može izreći samo mržnja prema drugom i drugačijem. I što se to ovih dana dogodilo? Ti isti fratri imaju portal pobijeni.info gdje se promiče istraživanja i činjenice o fratrima, žrtvama komunističkog zločina. No Facebook njihove objave blokira, zbog – govora mržnje!?

Kada Facebook ne da fratrima da govore o žrtvama mržnje zbog govora mržnje (!?), ja ću ovdje prenijeti njihovu razložnu nevjericu u cijelosti: “Jugokomunisti su u Drugom svjetskom ratu i poraću ubili 66 hercegovačkih franjevaca. Do pada jugokomunizma još je 91 franjevac okusio tamnicu na duže ili kraće vrijeme. Trojica su ubijena u tamnici, velik broj njih ostao je trajno narušenoga tjelesnog zdravlja. Ostali su, kao i čitav puk, bili proganjani na razne druge načine. Jugokomunisti su, osim ubojstva njezinih profesora, zapalili i zgradu glasovite Franjevačke klasične gimnazije na Širokom Brijegu, rastjerali i pogubili određeni broj njezinih đaka te joj zabranili daljnji rad. Zabranili su također rad Franjevačke bogoslovije u Mostaru.

Govor o spomenutome je za Facebook očito govor mržnje. No, kada Josipović govori da su fratri na Širokom Brijegu, unatoč nepobitnim suprotnim činjenicama, bili legitiman vojni cilj, onda je to valjda govor ljubavi. Isto je i kada Nenad Stazić za genocid na Bleiburgu rekne da su jugokomunisti to traljavo napravili jer su neki preživjeli. Pridružuje mu se sličnim riječima ovih dana i Krešimir Beljak za jugoslavenski državni terorizam ili ubojstva u inozemstvu. Oni za sve to nisu blokirani. A i za njih i za Facebook bi trebalo, da ne spominjemo druge činjenice, vrijediti ono što naloži Europski parlament u rezoluciji o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe od 19. rujna 2019. kada jasno izjednači komunizam, nacionalsocijalizam i fašizam.”

E, sada, što je gore, ono što radi Beljak ili društvene mreže na kojima Beljak nekažnjeno i bez cenzure prosipa mržnju, ili kada žrtve mržnje te iste društvene mreže blokiraju, a Beljaka ne?

Ono što je kod Josipovića, Stazića, Beljaka i mnoštva sličnih lijevih ekstremista u Hrvatskoj zabrinjavajuće, jest činjenica da se radi o političarima, o osobama koje su imale ili imaju moć nad sudbinama ljudi.

Konrad Lorenz možda nam opet pruži utjehu kada su ljudi, u ovom slučaju političari u pitanju. Naime, on je izučavao kako koje životinjsko krdo bira one koji vladaju, pa je zaključio: “Nećete mi vjerovati, ali postoje društva gdje vladajući postaju uvijek oni najbolji i najinteligentniji, na primjer među majmunima, pavijanima.”

Dakle, kao što je netočno, prema ovom nobelovcu, da Beljaka nazivaju životinjom, jer ne zadovoljava kriterije s obzirom na mržnju, tako nije točno reći, kako se često čuje, da nas političari prave majmunima. Jer da je tako, da smo pavijani, ne bismo birali kako biramo…

Ivica Šola/Slobodna Dalmacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Bitka za HDZ: Tri tabora za izbore u HDZ-u, Plenkovića će uskoro podržati Butković

Objavljeno

na

Objavio

U HDZ-u se uoči stranačkih izbora igra na najmanje tri fronta.

Stranački šef Andrej Plenković obilazi teren, pomalo dobiva i javnu podršku pojedinih HDZ-ovih dužnosnika, trojka Stier, Kovač i Penava (a trebali bi im se pridružiti još neki Plenkovićevi oponenti) na tragu su formiranja trojnog pakta te će na šefa HDZ-a udariti združeno, a oni koji se još nisu priklonili nijednom taboru razvijaju tezu kako bi Plenković mogao preživjeti izbore u HDZ-u te da je važniji cilj u Predsjedništvo stranke instalirati njegove oponente i na taj način ga “obuzdati” u HDZ-u.

Dakle, HDZ je zasad podijeljen na “plenkiste”, oporbenu trojku i neutralne, odnosno one koji još kalkuliraju.

Andreja Plenkovića zasad je javno podržala većina ministara u Vladi, a N1 neslužbeno doznaje da će ga u skoro vrijeme podržati i Oleg Butković, ministar prometa i potpredsjednik HDZ-a, koji se s Plenkovićem, odnosno smjerom vođenja HDZ-a, nije uvijek posve slagao. Butković se, neslužbeno doznaje N1, kani ponovno kandidirati za potpredsjednika HDZ-a.

Izvori bliski Butković kažu kako premijer Plenković zaslužuje povjerenje kako bi na skorim parlamentarnim izborima pokušao ponovno ostvariti (relativnu) pobjedu i sastaviti Vladu, piše Iva puljić-Šego koja je iz Večernjeg prešla na N1.

– Što će se dobiti time da se na stranačkim izborima smjenjuje predsjednika koji je aktualni premijer? To nije način, to bi značilo i pad HDZ-ove Vlade – napominju izvori iz kruga Olega Butkovića.

Butkovićeva podrška za Plenkovića bi bila značajna jer on ne spada u njegove miljenike, a na zadnjim je izborima u HDZ-u za poziciju potredsjednika Butković dobio najviše glasova stranačkih delegate.

Izvori bliski oporbenoj trojci uvjereni su pak da će Stier, Kovač i Penava postići dogovor u kojoj će formaciji izaći na unutarstranačke izbore koji će se održati vjerojatno 8. i 15. ožujka (budu li potrebna dva kruga), što znači da bi jedan od te trojice bio kandidat za predsjednika, jedan vjerojatno za zamjenika, a treći očito za potpredsjednika budući da se u ožujku izravno biraju predsjednik stranke, zamjenik i četiri potpredsjednika.

Ne postigne li oporbena trojka dogovor, njihovi će se glasovi rasuti i to će, ponajprije, ići u prilog Andreju Plenkoviću.

“Neprijateljsko” Predsjedništvo

Trojni pakt samo je jedan od scenarija koji se trenutačno razvijaju u HDZ-u. U krugu HDZ-ovaca koji su zasad neutralni u stranačkoj borbi nastao je scenarij prema kojem smjena Andreja Plenkovića s pozicije predsjednika HDZ-a nije primaran cilj nego je cilj u Predsjedništvo stranke postaviti Plenkovićeve neistomišljenike. U tim se krugovima smatra da bi “neprijateljsko” Predsjedništvo Plenkovića prisililo da se više konzultira sa strankom u donošenju odluka, a prema nekim idejama Plenković bi zbog nedostatka koalicijskog potencijala mogao izgubiti iduće parlamentarne izbore što bi značilo da bi vrlo brzo bio smijenjen s pozicije predsjednika stranke, bez obzira na netom održane stranačke izbore. Tada bi lagodnu priliku da preuzme HDZ dobio neki od Plenkovićevih oponenata.

Međusobne kritike suprotstavljenih tabora

Svaki tabor u HDZ-u kritizira scenarij onog drugog tabora, tako oni skloni oporbenoj trojci smatraju da je potonji scenarij želja onih koji se ne usude mijenjati stvari u HDZ-u i podsjećaju da je Plenković od Tomislava Karamarka naslijedio Predsjedništvo koje, dakle, nije skrojeno po njegovoj volji (premda je kasnije kooptirao pojedine svoje ljude), ali da mu to Predsjedništvo nikada nije stvaralo značajnije probleme ili pak osporavalo odluke. Jedini raskol unutar Kluba HDZ-a dogodio se kada se u Saboru glasalo o Istanbulskoj konvenciji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari