Pratite nas

Politika

Detalji maratonskog sastanka vrha HDZ-a: ‘Pripetavanje’ Jandrokovića i Brkića, evo prigovora

Objavljeno

na

U utorak do kasno navečer trajala je sjednica vrha HDZ-a na kojoj se raspravljalo tko je odgovoran i što je dovelo do poraza Kolinde Grabar-Kitarović. Odgovor na ta pitanja nisu našli. Barem ne još. Dnevnik. hr otkriva što se događalo iza zatvorenih vrata na sjednici koja je trajala više od četiri sata.

Nakon sastanka Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a predsjednik stranke i Vlade Andrej Plenković rekao je da su donesena dva zaključka: da će županijske organizacije napraviti svoju analizu i usporedbu izbornih rezultata s 2014. i 2015. te da je politički smjer HDZ-a s njim na čelu u potpunosti suglasan s temeljnim vrijednostima stranke.

HDZ-ove organizacije do ponedjeljka trebaju dostaviti temeljite analize rezultata. Od onih u kojima je ostvaren slabiji rezultat očekuje se da objasne što je uzrok tome.

Kako doznaje dnevnik.hr, na sastanku se čulo da je autonomija Kolinde Grabar-Kitarović bila apsolutna, a potpora HDZ-a bezuvjetna te da je uključivanje Milijana Brkića u kampanju bila isključivo njezina odluka.

Vjeruje se da je konačan dogovor da se iskusni HDZ-ov lisac koji joj je donio pobjedu prije pet godina pao na kavi na Badnjak na središnjem zagrebačkom trgu.

Za riječ se na sastanku javilo 25 sudionika, a unatoč gubitku izbora ozračje je bilo tolerantno i nije bilo povišenih tonova. Bila je to konstruktivna rasprava, ali i polemična.

Jedno su ”pripretavanje” odradili zamjenik predsjednika Milijan Brkić i glavni tajnik stranke Gordan Jandroković. Kako doznaje dnevnik.hr, Brkić je iznio svoju teoriju brojki koje idu u prilog Ivi Josipoviću na prošlim, a Zoranu Milanoviću na ovim izborima. Jandroković mu je spočitnuo zbog skretanja udesno u drugom krugu izbora, piše dnevnik.hr.

”To se vidi po izlaznosti u županijama koje su sklone SDP-u. Pokazuje da je kampanja mobilizirala birače lijevog centra toliko da se ponovio uspjeh Kukuriku koalicije iz 2011.”, rekao je Jandroković.

”Jesmo li se dovoljno okupili?” zapitao se Brkić i zaključio da HDZ iz rezultata izbora mora izvući pouku. Pozvao je sve HDZ-ovce da se uključe bez obzira na političke razlike. Demantirao je da je najavio da će se kandidirati za predsjednika HDZ-a.

”Moramo se okrenuti budućim izborima i jačanju stranke”, rekao je na sastanku potpredsjednik HDZ-a Oleg Butković.

Predsjednik Zajednice branitelja “Gojko Šušak” Miljenko Filipović istaknuo je važnost sloge unutar HDZ-a. ”Stalno se govori o dijagnozi, a treba razmisliti i o terapiji”, rekao je Željko Reiner.

Izvor dnevnik.hr-a tvrdi da se na sastanku nije razgovaralo o mogućim prijevremenim izborima, a temu o tome kad će se održati unutarstranački ostavili su za iduću sjednicu vrha stranke. Plenković, naime, još nije prelomio želi li na parlamentarne izbore prije unutarstranačkih ili će prema planiranom voznom redu.

Detalji sa sastanka u HDZ-u: Brkić pitao Plenkovića kad će unutarstranački izbori – nastupila je šutnja

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Miroslav Škoro registrirao svoju stranku

Objavljeno

na

Objavio

Domovinski pokret Miroslava Škore primio je od Ministarstva uprave rješenje o upisu u registar političkih stranaka u Republici Hrvatskoj, izvijestio je u povodu registracije predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro na Facebooku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Sabor: Oporba uz niz kritika i vlastitih prijedloga najavila potporu Vladi

Objavljeno

na

Objavio

Oporbene su stranke u petak, u saborskoj raspravi o Vladinom travanjskom paketu mjera pomoći gospodarstvu zbog krize prouzročene epidemijom koronavirusa, najavile potporu predloženim zakonskim rješenjima no i iznijeli niz kritika te vlastitih prijedloga.

U ime Kluba zastupnika HDZ-a predsjednik Branko Bačić izrazio je uvjerenje da „ćemo onako kako smo uspješni u borbi protiv koronavirusa, biti uspješni i u borbi s gospodarskom krizom“.

Istaknuo je da nije bilo potrebno aktivirati članak 17. Ustava kojim bi se proglasilo izvanredno stanje, iako se pojedinim odlukama ograničavaju određena prava i slobode građana, te da Vlada sve odluke vezane uz krizu donosi na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakona o civilnoj zaštiti.

Bačić je kazao da ovo možda bude najveća kriza u svjetskoj povijesti koja nas vraća životu za koji smo mislili da je iza nas.

“Vraćamo se na terapiju karantenom iz 19. stoljeća jer medicina, unatoč svim postignućima, još nema efikasan odgovor na epidemiju koronavirusom. Mijenja se način života, odjednom su nestale teme kojima smo bili zaokupljeni i stoga je odgovornost Vlade da iznađe način na zaštiti ustavna prava na život i na zdravlje”, rekao je Bačić.

Odbacio je kritike da Vlada kasni s mjerama, rekavši da je već 9. siječnja oformila tim za praćenje krize u Kini iz koje je virus krenuo, 25. siječnja uvela mjere u zračnim i pomorskim lukama, a ubrzo zatim osnovala i krizni stožer.

„Hrvatska Vlada se vrlo brzo angažirala u suzbijanju epidemije i polučila odlične rezultate, a čuli smo i da se jedino Japan bolje od nas nosi s krizom“, istaknuo je Bačić dodavši da će interventnim mjerama o kojima upravo raspravljaju izdvojiti devet posto BDP-a za gospodarstvo.

Bernardić: Vlada s mjerama kasni

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić rekao je da je “šokiran saznanjem koje je iznio Bačić da je Vlada još 9. siječnja krenula s aktivnostima oko krize” te je pitao zašto, ako su još tada znali, krizne mjere donose tek tri mjeseca kasnije.

„Nešto tu smrdi”, ustvrdio je šef SDP-a.

Smatra da Vlada s mjerama kasni i da je prvi paket mjera bio nedovoljan jer su ljudi masovno ostajali bez posla.

„Dnevno gubimo tisuću radnih mjesta, a naš paket zakona usmjeren je i na spašavanje radnih mjesta i gospodarstva“, ustvrdio je dodavši da predloženim rješenjima Sabor svoje ovlasti prenosi na Vladu.

Naveo je niz mjera koje SDP predlaže, poput povećanja naknade na 5.100 umjesto 4.000 kuna, otpis umjesto odgode plaćanja davanja, ukidanje parafiskalnih nameta….

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak složio se s Bernardićem da mjere kasne, posebno za one koji su izgubili posao u protekla dva tjedna. ”A kasne zbog unutarstranačkih izbore unutar HDZ-a”, ustvrdio je.

Beljak: Kriza može biti novi početak za hrvatsku prehrambenu industriju

Smatra i kako kriza može biti novi početak za hrvatsku prehrambenu industriju i proizvodnju jer , tvrdi, nastavi li se ova kriza doći ćemo u problem egzistencije društva, problem prehrane stanovništva. Beljak ističe mjere za poljoprivrednike moraju se donijeti odmah.

„Ovo je prilika da se Hrvatska resetira i poništi posljednjih 30 godina kada se pogodovalo stranim uvoznicima i lobijima, trgovačkim lancima a uništavalo hrvatskog seljaka”, kazao je.

Hrvoje Zekanović (HRAST) također postavlja pitanje zašto se nije ništa poduzelo kada se vidjelo što se događa u Kini.

Za odlučniju pomoć poljoprivredi založio se i Emil Daus u ime Kluba IDS-a, PGS-a i RI-a . Ključnim je ocijenio agrarnu reformu kako bi se poljoprivreda uspostavila kao temeljna, primarna proizvodnja, dodavši da se pokazalo koliko je turizam ranjiv, ima ograničenja i ovisan je o vanjskim faktorima.

Mrsić: Vlada preblago krenula s mjerama

„Ono što propustimo danas imat će dalekosežne posljedice u budućnosti”, ustvrdio je Mirando Mrsić (Demokrati) koji smatra da je Vlada preblago krenula s mjerama . „Plenković se ponašao kao Donald Trump, zažmiri pa će problem proći sam od sebe. Mi smo u ratu a u ratu treba janso i brzo odlučivati”, istaknuo je.

Među ostalim, Mrsić predlaže reviziju popisa branitelja, rebalans proračuna, isplatu dodatka umirovljenicima i radnicima za vrijeme krize, rješavanje statusa radnika koji su kod kuće…

Konkretne prijedloge ima i Goran Aleksić (SNAGA) koji traži zabranu ovrha, deblokadu svih računa građana, moratorij na kredite, te smanjenje plaća svima na jednak iznos, na način da se onima koji imaju više uzme više.

Moratorij na kredite i ovrhe traže i Mostovci.

Ispred Kluba Nezavisne liste mladih Marinu Škiboli ne sviđa se što je Vlada izabrala put zaduživanja jer smatra da si ne bismo trebali dopustiti da budemo ucijenjeni od međunarodnih institucija poput MMF-a. Sredstva treba tražiti na drugim mjestima, poput centralne banke, usput provesti reformu lokalne samouprave što HDZ i SDP uporno odbijaju te 50 posto novca namijenjenog političkim strankama preusmjeriti u pomoć malim i srednjim poduzećima, smatra Škibola.

Založio se i za veće plaće zdravstvenim radnicima umjesto što im se plješće s balkona.

Silvano Hrelja (HSU) upitao je što je to solidarnost kad primjerice neki članovi Uprave HŽ-a dobivaju 42.000 kuna, a zarade menadžera farmaceutskih tvrtki i banaka su ogromne. „Sustav solidarnosti znači da oni koji imaju više moraju jedan dio odvajati da bi svi zajedno preživjeli ovu pandemiju”, kazao je.

Marija Puh (Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika) krizu vidi kao priliku za jačanje domaće proizvodnje, posebice poljoprivredne.

(Hina/Kamenjar)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari