Pratite nas

Iz Svijeta

Detalji Putin – Erdoganova plana: Džihadiste eliminirati, za red će se brinuti umjerena oporba

Objavljeno

na

Foto: EPA

Iako se do sada Rusija suzdržavala bilo kakvih komentara glede učestalih napada Izraela na Siriju, ruski ministar obrane Ruske Federacije Sergej Šojgu prvi je put prekjučer u javnosti kritizirao Izrael optužujući ga za kršenje suvereniteta i integriteta sirijske države.

“Akcije izraelske vojske ne odražavaju duh rusko-izraelskog partnerstva i zadržavamo pravo na oduzimanje koraka odmazde”, ljutito je kazao ministar Šojgu nakon što je ruski zrakoplov Il-20 srušila sirijska vojska, u kojem je poginulo 14 ruskih vojnika.

Među ostalim, general Šojgu podsjetio je kako je Moskva više puta pozvala Izrael da se suzdrži od napada na Siriju jer tako ugrožava ruske vojnike u Siriji.

Agresija na priznatu državu

“Rusija zadržava pravo na odgovarajuće mjere protiv Izraela čije je djelovanje dovelo do smrti 14 Rusa i mi to smatramo neprijateljskim činom”, kazao je Šojgu.

Iako je reakcija ruskog predsjednika Vladimira Putina u javnosti zvučala blago kada je rušenje zrakoplova nazvao “nesretnom tragedijom”, u telefonskom razgovoru s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom bio je žešći optužujući Izrael kao glavnog krivca za rušenje zrakoplova i smatrajući njegovo opravdanje, kako su za to krivi Bashar Al-Assad, Iran i Hezbollah, apsurdnim jer “oni nisu napali Izrael, već je Izrael napao Siriju”.

Analitičari smatraju da prijetnje Rusije kako će poduzeti odgovarajuće mjere protiv Izraela ne znači rat ni vojnu akciju, već “zaključavanje” sirijskog neba za izraelske bombardere koji u zadnje vrijeme vrlo često napadaju Siriju.

Ono što zabrinjava Izrael jest činjenica, kako pišu izraelski mediji, da će Rusija isporučiti Siriji sustav protuzračne obrane S-300 koji bi Damask koristio protiv izraelskog ratnog zrakoplovstva, piše Hassan Haidar Diab / Večernji list

Ruski analitičari se slažu da situacija na Bliskom istoku neumoljivo traži potpuno zatvaranje zračnog prostora Sirije za sve neprijateljske akcije Izraela vjerujući da je to moguće samo u obliku vojnog sukoba s Izraelom u kojem bi se granice preventivnog presretanja izraelskih zrakoplovnih pomaknule daleko izvan granica Sirije.

U tom bi se slučaju vatra na izraelske vojne zrakoplove otvarala odmah nakon što izađu izvan njihova zračnog prostora, dok bi se izraelske vojne zračne luke smatrale legitimnim ciljevima.

Ne želi teroriste na granici

U međuvremenu počele su pripreme za primjenu sporazuma o demilitarizaciji i mirnoj reintegraciji koji je dogovoren između Putina i Erdoğana u Sočiju, a trebao bi se početi primjenjivati 15, listopada kada će se iz zone, široke između 15 i 20 kilometara, povući sve teško naoružanje, kao i “radikalni pobunjenici, uključujući Fronta al-Nusra i ostale džihadističke skupine”, nakon čega će tim prostorom patrolirati ruske i turske snage, što podržava i sirijska Vlada.

Svaka džihadistička skupina koja bude kršila sporazum bit će eliminirana, a za to je jamstvo dao i sam Erdoğan, koji ne želi teroriste na turskoj granici. Prema sporazumu, sve teško naoružanje treba se povući iz zone do 10. listopada.

Budu li džihadisti poštovali postignuti sporazum, ruski ministar obrane Sergej Šojgu dao je garanciju da snage sirijske vlade i njihovi saveznici neće pokretati novu vojnu operaciju u Idlibu.

Do kraja godine provincija Idlib trebala bi biti integrirana u pravni poredak sirijske države. Na početku, u provinciju Idlib neće ulaziti sirijska vojska i policija, već će sigurnost provoditi snage umjerene sirijske oporbe pod kontrolom i utjecajem Turske.

Hassan Haidar Diab / Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Ramush Haradinaj: Ili priznanje, ili kupujemo oružje

Objavljeno

na

Objavio

Mi smo nezavisna država i od dijaloga očekujemo uzajamno priznanje; ukoliko niste spremni na to, onda je to poruka kako bi i mi trebali kupovati oružje, kaže premijer Kosova.

Premijer Kosova Ramush Haradinaj je izjavio je kako pristup dijela međunarodne zajednice u odnosu na dijalog sa Srbijom povećava potrebu Kosova da nabavi naoružanje.

On je to rekao novinarima govoreći o uslovima koje treba ispuniti prije nego što se nastavi proces dijaloga.

Prištinska Koha zaključuje kako je Haradinaj time nagovijestio da se plaši novog rata sa Srbijom.

Kako je rekao premijer, Kosovo traži okvirni sporazum sa Srbijom kojim bi bilo riješeno uzajamno priznanje u postojećim granicama.

Postoji oklijevanje Srbije i jednog dijela međunarodne zajednice, koja kaže kako se to ne može nazvati uzajamno priznavanje u postojećim granicama. To znači savjetuju nas da kupujemo [francuske raketne sustave] ‘mistrale’, jer oni opskrbljuju Srbiju ‘mistralima'”, rekao je Haradinaj.

On je dodao kako Srbija nabavlja oružje iz Rusije, kao i da je postigla sporazum s Francuskom o raketnom sustavu.

“U međuvremenu, oni nam govore kako sporazum ne možemo nazivati sporazumom o uzajamnom priznanju u postojećim granicama. Šta onda da radimo, mi smo nezavisna država i od dijaloga ne očekujemo ništa osim uzajamnog priznanja. Ukoliko niste spremni na to, onda je to poruka za nas kako bi i mi trebali kupovati oružje”, kazao je Haradinaj, prenosi Koha.

Prošlog tjedna je Haradinaj ponovio kako Kosovo neće biti podijeljeno i da će Vlada braniti suverenitet i integritet Kosova po svaku cijenu.

“Poštovani građani Republike Kosovo, mi smo zajedno i jaki smo! Niko nas neće podijeliti. Suverenitet i integritet Kosova su nepovredivi i mi ćemo ga braniti po svaku cijenu”, napisao je on na Facebook profilu.

Haradinajeva poruka je uslijedila nakon što je u Prištini ponovo pokrenuta priča kako se predsjednik Kosova Hashim Thaci ne odriče ideje o razmjeni teritorija sa Srbijom.

Zastupnik oporbenog pokreta Samoopredjeljenje u Parlamentu Kosova Rexhep Selimi je izjavio kako Thaci s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem “ima tajni plan o podjeli Kosova”.

“Nepravedno je da neko od nas zahtijeva da sjednemo i razgovaramo bez okvira dijaloga međusobnim priznanjem u okviru aktualnih granica. To zahtijevam kako ne bi bilo iznenađenja u dijalogu, kako se to dogodilo s granicom, korekcijom, demarkacijom ili razmjenom teritorije”, rekao je Haradinaj.

Rekao je da je stav premijera Kosova da bez okvira dijaloga međusobnog priznanja nema osnove za nastavak dijaloga.

 

Ramush Haradinaj: Kosovo ima svoju vojsku i Srbija nam ne može ništa

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Von der Leyen: Srednja i istočna Europa trebaju dobiti jaka povjerenstva

Objavljeno

na

Objavio

Nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u utorak navečer, nakon izbora za novu čelnicu Europske komisije, kako srednjoj i istočnoj Europi trebaju pripasti jaka povjerenstva unutar Komisije kako bi se pokazalo da ti dijelovi Europske unije nisu marginalizirani.

“Za mene je važno da se odrede povjerenici koji će zasigurno imati jaka povjerenstva kako bi bilo jasno da su istok i srednja Europa prikladno raspodijeljeni”, rekla je nova predsjednica Europske komisije na konferenciji za novinare u zgradi Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Najviši položaji u europskim institucijama pripali su zapadnoj Europi.

Predsjednica Komisije je Njemica, visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Španjolac Josep Borell, predsjednica Europske središnje banke Francuskinja Christine Lagarde, predsjednik Europskog parlamenta Talijan David Sasoli, a Nizozemcu Fransu Timmermansu, spitzenkandidatu socijaldemokrata, i Dankinji Margrethe Vestager, spitzenkandidatkinji liberala, obećani su visoki položaji u Europskoj komisiji.

Von der Leyen je rekla kako je “odlučna” u postizanju dobre zemljopisne raspodjele preostalih visokih dužnosti.

Jedna je novinarka upitala kako će formirati stabilnu proeuropsku većinu, kada su je podržali zastupnici poljskog vladajućeg PiS-a.

Von der Leyen je da “ne zna tko je glasao za nju” jer je glasanje tajno.

Novinarka Financial Timesa je upitala hoće li von der Leyen uopće imati većinsku podršku nakon odlaska britanskih zastupnika.

“Radit ću s proeuropskim strankama za stabilnu većinu. I prije je bilo teško naći stabilnu većinu”, kazala je von der Leyen.

Von der Leyen je poručila kako je “rođena kao Europljanka u Bruxellesu”, gdje je “sve bilo vrlo europski od početka”.

“Oduvijek sam se željela vratiti nazad u europsko okružje“, kazala je

Na pitanje hoće li potvrditi predložene povjerenike iz zemalja, poput Italije, u kojima na vlasti nisu proeuropske stranke, von der Leyen je izbjegla odgovor.

“Europa je potrebna u ovom okruženju koje se mijenja. Bolje djelujemo kada djelujemo zajedno. Nitko od nas pojedinačno neće biti uspješan kada se sam suočava s problemima”, rekla je i dodala da je “tražiti kompromise uvijek teško”.

Zaključila je odgovor tvrdnjom da svijet treba “jaku Europu”, a da će sastav Komisije biti prikladan tom zadatku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari