Pratite nas

Politika

Detalji sa sastanka u HDZ-u: Brkić pitao Plenkovića kad će unutarstranački izbori – nastupila je šutnja

Objavljeno

na

Predsjedništvo i Nacionalni odbor HDZ-a više od četiri sata su analizirali uzroke izbornog poraza njihove predsjedničke kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović. Prijavljenih za raspravu bilo je mnogo, no kako se moglo čuti među sudionicima sastanka, u raspravi nije bilo povišenih tonova niti izravnih međusobnih prozivki zbog izbornog poraza. Unatoč dugotrajnoj raspravi, šef stranke Andrej Plenković nakon sjednice je izvijestio da je analiza tek počela te da će se nastaviti po županijskim organizacijama, piše Večernji list.

– Dogovorili smo da će sve županijske organizacije napraviti svoju političku analizu, pogledati gdje su razlike u brojevima u odnosu na izbore 2014./2015., posebno s naglasakom na urbane cjeline jer smo vidjeli određenu evoluciju na biračkom tijelu – kazao je Plenković. Među sudionicima sjednice doznaje se pak kako je dogovoreno da će se stranačka tijela ponovo sastati idući tjedan i donijeti „daljnje političke odluke“. Na pitanje o mogućem raspuštanju stranačkih organizacija koje su podbacile na predsjedničkim izborima Plenković je odgovorio da će razmotriti koje poteze dalje napraviti, no u HDZ-u prevladava stav kako raspuštanja ovoga puta neće biti, već i zbog činjenice da je HDZ pred unutarstranačkim izborima.

Izvješće o kampanji i izbornom rezultatu stranačkim je tijelima podnio Ivan Anušić, šef izbornog stožera Kolinde Grabar-Kitarović, koji je, kako doznaje Večernji list, kao ključne propuste u kampanji naveo pokušaj prekidanja televizijske debate na RTL-u, slanje rođendanske torte Milanu Bandiću i napad predsjedničina savjetnika Tomislava Madžara na njezina Zorana Milanovića nakon debate na HTV-u. Anušić je, doznaje Večernji, apostrofirao i činjenicu da je u drugom krugu zabilježen pojačan odaziv birača u tradicionalnim utvrdama SDP-a u Zagrebu, Istri te u Primorsko-goranskoj i međimurskoj županiji. Iste podatke u utorak su uoči sjednice stranačkih tijela neformalno isticali i drugi HDZ-ovci bliski Andreju Plenkoviću, tumačeći ih kao dokaz da je u kampanji predsjednice na odlasku bilo poteza koji su dodatno motivirali birače Zorana Milanovića. Takva tumačenja strelica su u smjeru Milijana Brkića, koji je u kampanji Kolinde Grabar-Kitarović angažiran tek u drugom izbornom krugu.

Brkića je neizravno kao sukrivca za njezin poraz u utorak prozvao i glavni tajnik stranke Gordan Jandroković, koji je pred kamerama dodatno pojasnio svoju izjavu iz izborne noći da je poraz skrivilo i skretanje Kolinde Grabar-Kitarović udesno u kampanji pred drugi izborni krug. Jandroković je pojasnio kako je time želio reći da je HDZ-ova kampanja u drugom krugu snažno motivirala i birače Zorana Milanovića, što je očita „strelica“ u Brkićevu smjeru, iako je nejasno zbog čega se Jandroković tek sada odlučio na kritiku, odnosno zašto to nije učinio u samoj kampanji.

Stranačke kampanje u pravilu počivaju na glavnom tajniku pa je Jandroković vjerojatno i prije imao prilike iskomunicirati svoje nezadovoljstvo. No, u kritici Brkića nije usamljen. U vrhu stranke mnogi tumače kako su Milanovićeve birače dodatno motivirali autobusi i gužve na biralištima u BiH, ali i potezi poput Madžarovog. Neki smatraju da njegov napad na Milanovića nije bio slučajan i između redaka sugeriraju da je Madžara na to uputio upravo Brkić. Sam Brkić je na sjednici u utorak, kako doznaje večernji list, bio prilično miran. Iznio je svoj stav o uzrocima izbornog poraza, koje vidi u odmicanju HDZ-a od svojih tradicionalnih birača na desnici. Brkić je, kažu, pritom spominjao i poteze poput ratifikacije Istanbulske konvencije, no najzapaženiji dio njegove rasprave ipak je bio izravno pitanje Plenkoviću kada kani raspisati unutarstranačke izbore.

– Brkić je kazao kako zbog stabilnosti, spuštanja tenzija i mira u kući treba što prije reći kada će biti unutarstranački izbori, no odgovor nije dobio – prepričavaju sugovornici Večernjeg. Kada je riječ o datumu unutarstranačkih izbora, Plenković je ovih dana davao dvosmislene izjave, što je ponovo podgrijalo nagađanja kako je moguće da se oni i ne dogode prije parlamentarnih izbora, ako vrh stranke procijeni da im je zbog prilika u stranci povoljnije ići na ranije izbore u državi. Predsjednik HDZ-ova kluba zastupnika Branko Bačić je, doduše, u ponedjeljak na HTV-u kazao da će unutarstranački izbori biti u statutarnim rokovima, dakle ovog proljeća, no to na sjednici HDZ-ovih tijela nije potvrđeno.

Stranački kuloari, međutim, procjenjuju kako nema prevelikih izgleda da će se ti izbori pomaknuti do iza jesenskih parlamentarnih izbora, kao ni da će se Plenković odlučiti na to da isprovocira ranije izbore u državi kako bi izbjegao one u stranci. Izvori večernjeg tumače kako se šefu HDZ-a ne isplati riskirati s parlamentarnim izborima odmah nakon poraza na predsjedničkima jer bi stranka gotovo sigurno postigla loš rezultat. Uz to, većina sugovornika Večernjeg procjenjuje da je Plenković, bez obzira na sve, još uvijek favorit na unutarstranačkim izborima. Kao najjaču Plenkovićevu kartu ističu činjenicu da je on još uvijek premijer, a vrlo je mala vjerojatnost da će ga stranka rušiti dok je na toj poziciji.

Zanimljivo je da Plenkovića zasad kao favorita vide i neki koji ga kritiziraju da je stranku udaljio od birača na desnici, pri čemu ističu da će Plenković morati korigirati svoju politiku, ako želi da HDZ vrati birače desno od centra. S druge strane, oni koji uzrok poraza Kolinde Grabar-Kitarović vide u predesnom angažmanu u drugom izbornom krugu smatraju da bi Plenković jake karte koje su mu u rukama trebao iskoristiti kako bi “očistio” stranku. Strategiju traženja krivca u Miroslavu Škori i jedni i drugi smatraju promašenom. Sam Plenković nakon sjednice je ustvrdio da je dobio unisonu potporu kada je riječ o smjeru u kojem vodi stranku i Vladu kao i potvrdu da su svi odabiri koje je stranka napravila u skladu s njezinim vrijednostima. Priznaje ipak da se „u društvu događaju fenomeni na koje će HDZ kao najsnažnija i najodgovornija stranka morati naći odgovore“, piše Večernji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Božo Petrov: Mjera nadzora mobitela zadire u prava i privatnost građana

Objavljeno

na

Objavio

Iz Mosta nezavisnih lista u nedjelju su ustvrdili da je mjera nadzora mobitela građana praktično neprovediva, da nema veze s preporukama struke te da zadire u prava i privatnost građana.

Osvrćući se na pokušaj vladajućih da uvedu kontrolu cjelokupnog stanovništva praćenjem mobilnih uređaja, predsjednik Mosta Božo Petrov rekao je kako je Most podržao mjere koje je stožer uvodio na temelju stručnih sugestija.

„No, ova mjera nema veze sa strukom, to sigurno ni jedan liječnik nije predložio. To nije dobra namjera i ovdje netko perfidan manipulira sa strahom ljudi koji će dati sve što mogu ne bi li sačuvali zdravlje. Kao da je netko radio eksperiment da vidi koliko prava i sloboda smo se spremni odreći. Mjera nema smisla jer je i tehnički teško provediva“, istaknuo je Petrov.

On je u razgovoru s Marinom Miletićem na Mostovom podcastu iznio je stavove Mosta NL i o drugim važnim pitanjima krize uzrokovane koronavirusom, posebno na razdoblje koje će uslijediti nakon pandemije.

Tako je još jednom istaknuo važnost slušanja uputa Svjetske zdravstvene organizacije i testiranja što većeg broja ljudi.

Petrov ističe kako može razumjeti da testova nema dovoljno, ali sugerira da onda treba to iskreno komunicirati, a ne napadati one koji se zalažu za takav pristup.

Petrov predlaže testiranje na reprezentativnom uzorku

Predlaže i testiranje na reprezentativnom uzorku koje će dati vjerodostojan rezultat, jer bi tako mogli uvidjeti stvarnu raširenost virusa u populaciji i predvidjeti koje ćemo sve mjere morati poduzimati u idućih nekoliko mjeseci ili ih eventualno smanjivati.

Petrov je ponovio i konkretne Mostove gospodarske mjere, od kojih je najvažniji stav da je jedina prava mjera otpis, a ne odgoda, što je Most još 19. ožujka prvi jasno rekao na konferenciji za novinare, kada je Vlada predložila odgodu plaćanja.

“Mi smo jasno od prvoga dana govorili da ne postoji nikakva odgoda plaćanja doprinosa nego je jedino moguć otpis! Danas to gotovo svi dionici ponavljaju jer su shvatili da nije moguće tražiti od poduzetnika da plati doprinose za plaće zaposlenika, kad u tom trenutku uopće ne posluje.

Isto tako, istaknuli smo da se bespovratna sredstva moraju uliti u gospodarski sektor i to mikro i malim poduzetnicima, da bi oni mogli isplatiti plaće čak i ako ne rade u ovom trenutku.

Ne treba im nuditi novi dug u obliku novih kredita, kako je predlagala Vlada RH. Jedini način da sačuvamo radna mjesta i održimo potrošnju i funkcioniranje sustava jest da novac iz javnog sektora dođe u privatni, jer bez privatnog sektora mi ćemo doživjeti kolaps“, rekao je Petrov.

Petrov je istaknuo i kako je ova kriza prilika da se provedu reforme s kojima se je toliko odugovlačilo i da u prvom redu treba rezati sve nepotrebne troškove javnog sektora, a onda i odrediti pet glavnih gospodarskih grana koje će nositi hrvatsko gospodarstvo.

“Jedna od tih grana trebala bi biti poljoprivreda jer će ona potaknuti razvoj drugih gospodarskih djelatnosti. To je prilika da konačno pokušamo biti samodostatni u poljoprivredi i tako dođemo u mogućnost da proizvodimo dovoljno hrane za nas same, a višak izvozimo.

Da bi to bilo moguće, potrebno je oko 600 000 hektara obradive poljoprivredne površine raspodijeliti ljudima koji trebaju biti oslobođeni davanja da bi se proizvodnja pokrenula. Ovo je blago koje imamo potpuno neiskorišteno”, rekao je Petrov. (Hina)

Kopal objasnio moguće mjere: Tko odbije praćenje mobitela u samoizolaciji, ide u karantenu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Kopal objasnio moguće mjere: Tko odbije praćenje mobitela u samoizolaciji, ide u karantenu

Objavljeno

na

Objavio

Posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za nacionalnu sigurnost Robert Kopal za N1 televiziju otkrio je u kojem smjeru Vlada razmišlja kada je riječ o nadzoru lokacije putem mobitela zbog aktualne krize s koronavirusom.

Govoreći o mogućim mjerama praćenja geolokacije mobitela građana, premijerov savjetnik rekao je kako se ta mjera, ako izmjene Zakona stupe na snagu i ako ‘prođu’ Ustavni sud, ne bi odnosila na sve građane nego na one koji se nalaze u samoizolaciji.

– U slučaju proglašene epidemije, kao što je sada slučaj mjera bi se odnosila samo na one osobe kojima je izrečena mjera samoizolacije. Te osobe nisu nužno oboljele, ali predstavljaju potencijalni rizik za širenje zaraze čime bi moglo biti ugroženo šire pučanstvo Hrvatske. To uključuje svakako i osobe na koje bi se odnosila obavezna karantena. U Hrvatskoj smo imali situaciju dolaska osobe s izrečenom zaštitnom mjerom u bolnicu, imali smo višekratne slučajeve dolaska osoba sa zaštitnom mjerom samoizolacije u ljekarne, i poznat je nažalost i podatak da je u Italiji u jednom trenutku 40 posto građana kršilo zaštitne mjere. Dakle sve države imaju slične izazove u smislu pridržavanja mjera samoizolacije od strane građana – rekao je Kopal.

Naveo je i primjere kako bi to moglo izgledati.

– Npr. slanje SMS-ova osobama koje su bile u rizičnim državama. Da pojasnim, podatak da ste bili na skijanju u Italiji ili Austriji je geolokacijski podatak. Tada bi bilo nužno u slučajevima epidemije, govorim o ovim iznimnim slučajevima, poslati zahtjev prema teleoperaterima da dostave podatke o osobama koje su bile u rizičnim državama. Vidjeli ste da postoje i takvi slučajevi da su ljudi bili na skijanju a zatajili su i time se zapravo ponijeli neodgovorno. Nakon što se dostave ti podaci, osim izricanja mjere samoizolacije, nadležne službe, a u ovom slučaju Stožer, bi mogao poslati i SMS-ove tim osobama kojima ih obavješćuju da ugrožavaju svoje i tuđe zdravlje. Putem SMS-a bi se nadalje mogle slati i upute što im je činiti – rekao je.

– Druga opcija je npr. slanje SMS-ova osobama koje su bile u rizičnim državama. Da pojasnim, podatak da ste bili na skijanju u Italiji ili Austriji je geolokacijski podatak. Tada bi bilo nužno u slučajevima epidemije, govorim o ovim iznimnim slučajevima, poslati zahtjev prema teleoperaterima da dostave podatke o osobama koje su bile u rizičnim državama. Vidjeli ste da postoje i takvi slučajevi da su ljudi bili na skijanju a zatajili su i time se zapravo ponijeli neodgovorno. Nakon što se dostave ti podaci, osim izricanja mjere samoizolacije, nadležne službe, a u ovom slučaju Stožer, bi mogao poslati i SMS-ove tim osobama kojima ih obavješćuju da ugrožavaju svoje i tuđe zdravlje. Putem SMS-a bi se nadalje mogle slati i upute što im je činiti – dodao je.

No, objasnio je i da postoji mogućnost i za jednu alternativu.

– Potrebno bi bilo instalirati prvo aplikaciju i isto tako omogućiti odnosno prihvatiti lokaciju. Ako osoba to ne želi, niti instalirati aplikaciju niti omogućiti odnosno prihvatiti lokaciju ili jedno od tog dvoje, tada bi alternativa mogla bila karantena odnosno smještaj i boravak u nadziranim prostorima. Ako osoba nad kojom je izrečena mjera samoizolacije instalira aplikaciju i omogući odnosno prihvati lokaciju, apsolutno se ništa neće – kako se to neki u medijskom prostoru spominju – “trekati” nego će onda i samo onda ako osoba napusti perimetar samoizolacije koji je putem aplikacije sama prijavila, samo će tada “blinkati” signal.

Najbolja priprema da se ne dogodi crni scenarij, jest razmišljanje o crnom scenariju jer tada činite sve da se on ne dogodi. U slučaju primjene aplikacije moglo bi se dogoditi da osoba koja bi morala biti u samoizolaciji niti instalira aplikaciju (ne želi ili to tehnički nije moguće) niti je smještena u karantenu bilo iz logističkih razloga ili nekih drugih razloga (pa i zato jer trenutno ne želi biti dostupna). Tada treba postojati mogućnost navedenog. I to isključivo zbog zaštite života i zdravlja ljudi, uz sva vremenska i druga ograničenja primjene same mjere – opisao je Kopal i rekao kako cilj nije uvođenje policijske države jer jer riječ o iznimnim okolnostima i mjerama koje bi s eprimijenjivale u ograničenom trajanju.

– Dakle, samo kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zaraznom bolesti u skladu s posebnim propisima pri čemu se zdravlje i životi građana bez obrade tih podataka ne bi mogli učinkovito zaštiti. Ponavljam, mjera bi trajala samo za vrijeme trajanja proglašene epidemije. Nakon toga se podaci odmah brišu odnosno uništavaju, a ne arhiviraju niti pohranjuju – rekao je Kopal.

Istaknuo je kako nadzor znači samo praćenje geolokacije, a ne i sadržajnih podataka s kim sve korisnik mobitela kontaktira, dakle bez prometnih podataka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari