Pratite nas

DF: Ne donatorska, nego konferencija za dužničko ropstvo

Objavljeno

na

Demokratska fronta – Željko Komšić želi ovim putem obavijestiti javnost o sljedećem: kada su po povratku sa donatorske konferencije iz Bruxellesa slavodobitno izjavili kako je BiH dobila sve što je tražila, ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović su – slagali.

df komsicI očigledno to uradili u dogovoru jedan s drugim. Prema zvaničnim podacima Europske komisije, od najavljenih 1.6 milijardi kvazidonacija, oko osamdeset posto su krediti, dok je samo dvadeset posto grantova, odnosno nepovratnih sredstva. Drugim riječima, Lagumdžija i Izetbegović su zadužili Bosnu i Hercegovinu za rekordnih 1.3 milijarde maraka.

Svrha predstave koju su Lagumdžija i Izetbegović izveli je spašavanje od neminovnog poraza na izborima, a sve preko leđa naroda Bosne i Hercegovine. Činjenica da su odlučili da slažu o podacima za koje su znali da će biti dostupni i na službenim stranicama Europske komisije, ukazuje na to da njih dvojica o vlastitom narodu očigledno misle da je isti onaj koji je prevaren nebrojeno puta u posljednjih dvadeset godina.

Dva mjeseca nakon katastrofalnih poplava, hiljade stanovnika Bosne i Hercegovine su bez domova i poslova, a politički vrh ovo pitanje tretira kao ‘jučerašnju vijest’, pokušavajući pritome još na tome i profitirati. U maju, pa tako i sada, narod Bosne i Hercegovine je ostao prepušten sam sebi, pa možemo samo biti zahvalni njegovoj solidarnosti zbog koje posljedice uništenja nisu veće.

Bosna i Hercegovina neće dobiti nikakvu ozbiljnu pomoć za oporavak od poplave sve dok su ovi ljudi na vlasti, jer je cijeli svijet naučio šta se dogodi kada se u ovu zemlju trpaju donacije i predaju na upravljanje domaćim poglavicama.

Mi u Demokratskoj fronti – Željko Komšić ćemo vratiti kredibilitet ove zemlje i vratiti drugima povjerenje u one koji njome upravljaju. Tek tada ćemo imati priliku za novi početak, navodi se u priopćenju Demokratske fronte.  dnevno.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica: Treba osigurati budućnost Vukovara, da ljudi ostanu ovdje

Objavljeno

na

Objavio

Vukovar obilježava 26 godina od pada u ruke srpskog agresora nakon najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade.

Paljenjem svijeća od strane učenika vukovarskih osnovnih škola započeo je središnji dan obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu domovinskoga rata 1991. godine.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović stigla je u Vukovar.

Držim da treba osigurati budućnost Vukovara, da ljudi ostanu ovdje – poručila je predsjednica. – Svaka deklaracija prijateljstva je dobar korak naprijed, već su učinjeni neki koraci, ali svako veliko putovanje tako počinje.

Rekla sam rekla nekoliko puta  još će puno vode proteći Dunavom prije nego Hrvatska i Srbija mogu govoriti da su prijateljske države, ali trebamo rješavati naša otvorena pitanja, prije svega naših nestalih – rekla je Grabar-Kitarović o odnosu Hrvatske i Srbije.

Vukovar umire da Hrvatska živi, cijelog sebe Domovini dade

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći, ta plava skamenjena vječnost

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 18. studenoga 1898. godine, u selu Drinovci kod Gruda rodio se Antun Branko Šimić – jedan od najvećih hercegovačkih i hrvatskih pjesnika.

Pučku školu pohađao je u rodnim Drinovcima. Tri razreda franjevačke klasične gimnazije završavio je u Širokom Brijegu. Nakon Širokoga Brijega, upisao je četvrti razred gimnazije u Vinkovcima. Školovanje je nastavio u zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji.

U osmom razredu, 1917. godine, napustio je školovanje zbog izdavanja književnog časopisa Vijavica u Zagrebu, a književni časopis Juriš pokrenuo je 1919. godine pod utjecajem ekspresionističkog lista Der Sturm. Godine 1923. pokrenuo je i treći časopis, Književnik.

 

Nakon teške upale pluća 1924. godine obolio je od tuberkuloze i pokušao se liječiti u Dubrovniku i Cavtatu, a 1925. godine vratio se u Zagreb. Umro je od tuberkuloze pluća, u 27. godini, u Zagrebu 2. svibnja 1925. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.

Danas se najznačajnijom ostavštinom Antuna Branka Šimića smatra njegova zbirka pjesama ”Preobraženja”, objavljena 1920. godine. To je zbirka u kojoj je objavio samo 48 pjesama, među kojima su i neke njegove rane pjesme, ali ih je Šimić prije objavljivanja preradio. Ova zbirka pjesama uzrokovala je zaokret ne samo Šimićevog, već i cjelokupnog hrvatskog pjesništva u smjeru neoklasicizma.

A.B. Šimić u jednoj svojoj pjesmi opjevao je Široki Brijeg, točnije Brijeg, mjesto gdje se nalazi Crkva Uznesenja BDM, a mnogim Širokobriježankama i Širokobriježanima je ovo najljepša pjesma o Širokom Brijegu.

Pjesma jednom Brijegu

Taj brijeg na kojem često miruje moj pogled
dok sjedim sam u sobi! Pust je: tu ne raste ništa
Tek kamenje se golo plavi.

Mi gledamo se nijemo. Brijeg i čovjek.
Ja nikad neću znati gdje se sastaje naš različiti smisao.

Pod brijegom voda teče. I ljudi se muče radom.
Brijeg stoji, plav i visok, susjed neba.

U noći ga ne vidim. Svi smo duboko u noći
Al znadem: on je tu! Ko ćutanje je težak.

Mi rastat ćemo se tuđi jedan drugom.
Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći,
ta plava skamenjena vječnost.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari