Pratite nas

Iz Svijeta

Die Welt: MIT u Njemačkoj provodi ‘nevjerojatno tajne aktivnosti’

Objavljeno

na

Turska obavještajna služba MIT ima mrežu od oko 6.000 agenata, koje podržava 500-tinjak ljudi turskog porijekla i aktivni su diljem Njemačke, rekao je neimenovani visoki državni dužnosnik koji se bavi sigurnosnim pitanjima za Die Welt, a prenose svjetski mediji.

‘To više ne ide u prikupljanje podataka, dolazi do ugnjetavanja od strane obavještajne agencije’, prokomentirao je Erich Schmidt-Eenboom, šef njemačkog Instituta za istraživanje politike mira (FF) i stručnjak za sigurnost. ‘Čak ni DDR-ov Stasi nije uspio izgraditi tako veliku vojsku agenata u Saveznoj Republici Njemačkoj’.

Izvješće je objavljeno u vrijeme kada neki dužnosnici u Berlinu govore da turski agenti nisu samo ‘u službi tlačenja’ lokalnih zagovornika samoprognanog klerika Fethullaha Gulena te da je suradnja njemačkih tajnih službi s turskim obavještajcima vrlo kontroverzna.

‘MIT u Njemačkoj provodi ‘nevjerojatno tajne aktivnosti’, rekao je Hans-Christian Stroebele, zastupnik Zelene stranke u Bundestagu te dodao kako njemačka obavještajna služba BND i policija moraju provjeriti svoju suradnju s Turskom ‘ili bi se mogli suočiti s opasnošću da budu uvučeni u kaznena djela provedena od strane Turaka.

Clemens Binninger, predsjednik njemačkog parlamentarnog povjerenstva, dodao je kako ‘nedavni događaji u Turskoj imaju utjecaj ne samo na sigurnosnu situaciju, već i na suradnju između obavještajnih službi.

Odnosi Njemačke i Turske pogoršali su se tijekom 2015. godine, na vrhuncu migrantske krize, no postali su posebno napeti nakon neuspjelog pokušaja vojnog udara u Turskoj prošlog mjeseca. Dok Ankara optužuje Gulenove pristaša za planiranje državnog udara, EU optužuje Tursku za kršenje ljudskih prava i progon onih koji se protive politici predsjednikaRecepa Tayipa Erdogana.

Ubrzo nakon pokušaja udara, neke turske organizacije u Europi koje su se svrstale na Gulenovu stranu, na meti su kampanje zastrašivanja, navodno namještenog od strane Erdoganovih pristaša.

‘Mnogi od nas su primili prijetnje smrću’, rekao je Ercan Karakoyun, šef Zaklade za dijalog i obrazovanje u Berlinu, jedan od glavnih Gulenovih istomišljenika u Europi za list Politico. ‘Prijavio sam policiji 6 prijetnji smrću i znam mnoge ljude koji su to isto učinili’.

On tvrdi kako je dvojici članova njegove organizacije zaprijetio lokalni čelnikUnije europskih turskih demokrata (UETD), ogranka Erdoganove stranke. On je navodno na Twitteru napisao: ‘ Kako se usuđujete izaći na ulicu? Za vas ni smrt neće biti lagana’.

Prema nedavnom izvješću u Suddeutsche Zeitunga – škole, skloništa i druge ustanove za koje se smatra da imaju veze s Gulenovim pokretom, bile su napadnute diljem Njemačke.

Neke grupe na društvenim su mrežama objavile ‘listu za bojkot’ koja uključuje imena restorana i trgovina koji su navodno u vlasništvu Gulenovih pristaša.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Kolinda Grabar Kitarović: Albanija je bila naš prijatelj kada nam je bilo potrebno

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Hrvatska snažno podržava europsku integraciju Albanije i pozdravlja napredak koji je do sada postigla u ispunjavanju kriterija neophodnih za članstvo u Europskoj uniji, izjavila je u četvrtak u albanskom parlamentu predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

“Hrvatska snažno podržava europsku integraciju Albanije i pozdravlja napredak ostvaren u ispunjavanju kriterija za članstvo u EU. Kao zemlja energičnih i marljivih mladih ljudi, Albanija ima izvrsne izglede”, kazala je predsjednica drugog dana službenog posjeta Tirani gdje se sastala s predsjednikom parlamenta Gramozom Rucijem.

Također je iskoristila priliku čestitati albanskoj strani na odluci Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019.

“Čestitam vam na odluci Vijeća koja prepoznaje napredak Albanije i utire put otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019”, kazala je predsjednica.

Poručila je da će Hrvatska nastaviti podržavati proces europske integracije Albanije prenoseći svoja iskustva i znanja stečena na vlastitom europskom putu.

“Trebamo nastaviti zajedno raditi kako bismo uspostavili još bolju suradnju (…) kao zemlja s iznimnim geostrateškim položajem, Albanija će imati sve značajniju ulogu u jugoistočnoj Europi. Hrvatske se raduje daljnjem jačanju svojih strateških odnosa s Albanijom”, poručila je Grabar-Kitarović.

To će, kako je istaknula, pridonijeti pozitivnim procesima u susjedstvu, kako u vidu stabilnosti i sigurnosti, tako i u poboljšanju gospodarske sigurnosti.

“Hrvatska i Albanija mogu zajedno puno toga učiniti”, kazala je predsjednica.

Ponovila je da Hrvatska pridaje veliku važnost stabilnosti, sigurnosti i prosperitetu jugoistočne Europe i snažno zagovara europsku perspektivu cijelog tog prostora.

“Albanija je veoma važan partner, strateški i politički, i EU je to prepoznao”, kazala je predsjednica.

U svom se govoru osvrnula i na “trajno i nerazdvojno prijateljstvo” između dvije zemlje i ulogu albanske nacionalne manjine u hrvatskom društvu.

“Albanija je bila naš prijatelj kada nam je bilo potrebno”, kazala je i podsjetila na brojne Albance koji su se borili u Domovinskom ratu.

“Bili smo doslovce braća po oružju, prije nego smo 2009. ušli zajedno u NATO. Mnogi su Albanci žrtvovali svoje živote za Hrvatsku i vjerujte mi – Hrvatska to neće zaboraviti”.

Kazala je da je Hrvatska, zemlja na raskrižju kršćanstva i islama, pomorske i kontinentalne tradicije, izvrstan primjer suživota, uključivosti i integracije raznih kultura i religija.

“Albanci su u potpunosti integrirani i cijenjeni pripadnici hrvatskog društva (…) kako vole i štuju Hrvatsku, a istovremeno su ponosni i domoljubni Albanci, sjajan su primjer pozitivnog utjecaja na odnose naših zemalja”, kazala je predsjednica, posebno podsjetivši na zajednicu Arbanasa kod Zadra koja tamo obitava od 18. stoljeća.

Također je podsjetila da prijateljstvo između dvije zemlje seže još u doba kada su Dalmacija i Albanija bile pod vlašću Venecijanske Republike i u tom kontekstu istaknula ulogu albanskog Gjergja Kastriotija Skenderbega.

Albanija je inače 2018. proglasila “Godinom Skenderbega”, s brojnim kulturnim događanjima.

Predsjednica je kazala da valja znati da su Skenderbeg i njegov sin primili titulu počasnih građana Dubrovačke Republike za njihov doprinos u borbi protiv Osmanlija.

Nije zaboravila spomenuti niti ulogu hrvatskog povjesničara, prevoditelja i političara Milana Šufflaya, jednog od utemeljitelja albanologije, te povjesničara iz 18. stoljeća Andrije Kačića Miočića, kao osobe kojima dugujemo povijesne veze s Albanijom.

Kao “nesumnjivo povijesni trenutak” u međusobnim odnosima navela je otvaranje hrvatskog veleposlanstva u Tirani u ožujku 1994.

“Neka dugo živi hrvatsko-albansko prijateljstvo”, poručila je hrvatska predsjednica na kraju govora.

Svoj boravak u Albaniji nastavlja posjetom luci Drač.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Video prilog o Vatrenima koji morate pogledati!!

Objavljeno

na

Objavio

Ovaj video koji je priredio Soccer Stories morate pogledati: “Hrvatska zaslužuje sve poštovanje” – Možda su izgubili finale svjetskog prvenstva, ali su osvojili naše srce!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori