Connect with us

Hrvatska

Dijana Vican i Matko Glunčić novi voditelji cjelovite kurikulne reforme

Objavljeno

on

Rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican i docent na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Matko Glunčić bit će na čelu Povjerenstva za provedbu Cjelovite kurikularne reforme, potvrdilo je u četvrtak poslijepodne Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS).

[ad id=”93788″]

Mediji su u srijedu objavili neslužbene informacije da će prof. dr. Dijana Vican i docent Matko Glunčić biti novi voditelji Cjelovite kurikularne reforme, koju je do nedavno vodio dr. Boris Jokić.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta priopćilo je pak kako je “pokrenulo postupak imenovanja povjerenstva čije će zadaće uključivati i analizu i provedbu ciljeva Strategije u dijelu ranog i predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja – ključnih za cjelovitu kurikularnu reformu”.

U priopćenju stoji kako su voditelji navedenoga povjerenstva rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. Dijana Vican i doc. dr. Matko Glunčić, s Fizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a, koji je bio član Stručne radne skupine za gimnazijski kurikulum i član Stručne radne skupine za predmetni kurikulum iz fizike.

Dijana Vican prva je rektorica zadarskoga Sveučilišta, a tijekom radnoga vijeka bila je i državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u mandatima Dragana Primorca i Radovana Fuchsa.

Rođena je 5. prosinca 1959. u Imotskom, gdje je završila osnovnu i srednju školu – opću gimnaziju. Jednopredmetni studij pedagogodije diplomirala je 1984. na Odsjeku za pedagogiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je 1991. završila i poslijediplomski znanstveni magistarski studij iz andragogije obranom magistarske radnje pod naslovom “Koncepcija odgoja i obrazovanja odraslih Paula Freirea”. Stupanj doktorice znanosti stekla je na istome sveučilištu 2000. obranom doktorske disertacije pod naslovom “Odgoj i obrazovanje djece Albanaca u Republici Hrvatskoj”.

Znanstveno-stručni interes ostvaruje u više pedagogijskih disciplina – općoj pedagogiji, interkulturalnoj pedagogiji, obrazovnim politikama, andragogiji, poduzetničkom obrazovanju te obrazovanju i osposobljavanju nastavnika. Među ostalim dužnostima koja je obnašala, bila je i na čelu Vijeća za Nacionalni kurikulum koje je i donijelo Nacionalni okvirni kurikulum (NOK). Autorica je i koautorica poglavlja u četiri znanstvene knjige i jednom priručniku, objavila je 26 članaka, održala je 45 izlaganja na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, te više desetaka predavanja na stručnim skupovima. Od 2005. do 2011. bila je urednica sedam najrelevantnijih dokumenata iz područja obrazovne politike.

Matko Glunčić profesor je na Odsjeku za fiziku zagrebačkoga PMF-a, a bio je član Stručne radne skupine za gimnazijski kurikulum i član Stručne radne skupine za predmetni kurikulum iz fizike. Neke od primjedaba koje je Glunčić dao na rad Ekspertne radne skupine koju je vodio Boris Jokić je da nisu napravili analizu kako će se model izbornosti odraziti na broj djece koja će izabrati STEM područje i kako će se izbornost odraziti na njihovo znanje. Glunčić je istaknuo da u Hrvatskoj, ali i u EU, nedostaju kadrovi iz STEM područja, pa i Hrvatska mora stimulirati upis studenata na te fakultete. Ocijenio je da predmetni kurikulumi nisu rađeni u skladu s modelom izbornosti u općim gimnazijama te da je Ekspertnu radnu skupinu trebalo proširiti sa stručnjacima iz STEM područja, kao i da reformu ne treba zaustaviti, ali ju treba doraditi.

Podsjetimo, Matko Glunčić gostujući u emisiji ‘Bujica’ upozorio je na niz problema koji su se javljali tijekom pisanja kurikularne reforme. “Prihvatio sam taj posao jer sam smatrao da Hrvatskoj treba reforma i da se može napraviti škola koja će biti usmjerena prema praktičnim znanjima, no jako rano sam primijetio da se taj posao ne radi i da neće biti dobro napravljen. Prvi problem je što su kurikul pisali jako kratko – tek 5 mjeseci, dok su primjerice u Finskoj nakon 30 godina odlučili što će promijeniti, a Nijemci čak 50 godina to rade. Drugi problem je taj što ekspertna radna skupina nije pokušala analizirati trenutno stanje u Hrvatskoj, resurse u školama, koja su znanja potrebna za tržište rada… Sam okvir kurikula pisan je usporedno s ostalim dokumentima kurikula, a kuća bi se trebala graditi od temelja…”, istaknuo je.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Plati kavu uredništvu

EUR