Pratite nas

Analiza

Dijanović: Hrvatsko gospodarstvo pred ozbiljnim izazovima

Objavljeno

na

Shutterstock

Već sada nema nikakve dvojbe da će ekonomska kriza izazvana „crnim labudom“ koronavirusom imati iznimno negativne posljedice po svjetsko gospodarstvo. Većina ekonomskih i financijskih analitičara slažu se kako će ova kriza biti daleko snažnija od one iz 2008. Govori se o krizi koja će se moći usporediti jedino s velikom ekonomskom krizom (1929.-1933.). Iz njemačkog Ifo instituta poručuju kako će nadolazeća recesija biti majka svih recesija. U najboljem slučaju svjetski BDP past će za 1, 5 posto.

95 posto tvrtki već ima pad prometa

Krizom su, za razliku od krize iz 2008. koja je prvenstveno predstavljala krizu financijskog sektora, pogođeni svi sektori. U gotovo svim državama na svijetu stao je dio ekonomske djelatnosti, globalni lanac proizvodnje i suradnje je poremećen, a štete posebno trpe područja turizma, prometa i kulturnih događanja. Države donose pakete gospodarski mjera za spas gospodarstva, ubrizgavaju se stotine milijardi eura i dolara kako bi se održala likvidnost poduzeća.

Prema izvješću Hrvatske gospodarske komore (HGK) 95 posto tvrtki u Hrvatskoj ima pad prometa, a u opskrbi sirovinama i lancima opskrbe probleme ima 69 odnosno 61 posto tvrtki. Krizom su posebno pogođeni mikropoduzetnici i mali poduzetnici kod kojih je zaposleno 53 posto svih radnika u Republici Hrvatskoj. Mikro i mali poduzetnici najviše će biti pogođeni krizom. U prošloj krizi gotovo 200.000 ljudi dobilo je otkaz u privatnome sektoru.

Ugroženo je 700.000 radnih mjesta

Prema procjeni ekonomista dr. sc. Vuka Vukovića u prva tri mjeseca od izbijanja koronavirusa u Hrvatskoj je ugroženo oko 185.000 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru, a ako se kriza produlji na šest mjeseci ugroženo će biti 700.000 radnih mjesta. „U privatnom sektoru je ukupno oko 900.000 radnih mjesta, što znači da je, ako se kriza produlji i produbi, ugrožena većina. Trenutačno se to odnosi na ugostiteljstvo, turizam, obrtnike i dio trgovine, a kasnije će se proširiti i na prerađivačku industriju, prijevoz, građevinu i ostalu trgovinu. To ne znači, naravno, da će svi dobiti otkaze, ali je potreban sveobuhvatan paket mjera – kaže Vuković.

Vuković dodaje da bi mjere za spas radnih mjesta državu mogle stajati oko 30 milijardi kuna (oko sedam posto BDP-a) u što je uključena i 6-mjesečna potpora za minimalnu neto plaću te oprost u istom razdoblju poreza na dobit te poreza na dohodak i doprinosa, prireza, komunalne naknade, gradskog najma i ostalih lokalnih nameta te parafiskalnih nameta.

6 ili 3+3 mjera

Predložena mjera odgode plaćanja poreza i doprinosa na tri mjeseca potpuno je besmislena. U ta tri mjeseca poslovni subjekti ne će raditi ili će raditi s bitnom manjim prometom pa je, ako se ogoli do kraja, ova mjera samo odgoda propasti. Efektivna bi bila tek gore spomenuta mjera šestomjesečnog potpunog oslobađanja od nameta ili mjera oslobađanja od tri mjeseca na koju bi se nadovezala tromjesečna mjera odgode. U Njemačkoj su, primjerice, za male firme s deset do petnaest zaposlenih predviđene subvencije koje se ne će morati vraćati. One će iznositi do 15.000 eura tijekom tri mjeseca. Država preuzima i do dvije trećine plaća za ljude koji zbog posljedica krize rade skraćeno ili su prinudno na neplaćenom odmoru, piše Deutsche Welle.

Država će morati ubrizgati određenu razinu „keša“ u privatni sektor, ali će, posebno zbog smanjenih prihoda od poreza (posebno je pritom pogođen turizam) morati raditi određene rezove i u javnome sektoru iako zaposlenici tog sektora čine biračku bazu velikih stranaka. Prihoda jednostavno ne će biti i ovo je dobra prilika da dođe do racionalizacije javnoga sektora. Privatnici jednostavno ne će moći sami podnijeti sav teret krize, a njihovim ponovnim puštanjem niz vodu, njihovom propašću, i javni sektor odnosno država gube poreznu bazu. Sve je to zakon spojenih posuda.

Kada se opravdava protekcija javnoga sektora obično se patetično spominju liječnici, vatrogasci, vojska itd., no svi mi dobro znamo da problem nije ni u liječnicima, ni u vatrogascima ni u vojsci. Problem je pojavama parazitizma u javnoj upravi i državnim poduzećima. To je Augijeva štala od koje treba krenuti čišćenje ako u sljedećim mjesecima ne želimo doživjeti bankrot.

Davor Dijanović/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Oglasi

Komentari