Pratite nas

Komentar

Dijanović: Očekuje li nas velika koalicija?

Objavljeno

na

Od izbora za Europski parlament prošla su dva tjedna, unutar kojih je objavljen pregršt analiza izbornih rezultata. Iako je osvojio najveći broj mandata, HDZ je – ako kompariramo s rezultatom izbora iz 2014. godine – doživio očiti izborni neuspjeh, a SDP – iako su njegovi čelnici još do jučer bili predmetom izrugivanja – ostvario je vrlo dobar rezultat koji ga je vratio na političku scenu.

Živi zid osvojio je jedan mandat (oko kojega se sada vodi pravi rat koji će vjerojatno kulminirati raspadom stranke), Most neočekivano nije ušao u Europski parlament (antiestablishment retorika očito nije dovoljna), a Mislav Kolakušić otrgnuo je dobar dio protestnih glasova Živog zida i Mosta i tako osvojio jedan mandat jednako kao i Amsterdamska koalicija, čiji su čelnici – sudeći po Borisu Miletiću – previše doslovno shvatili pridjev „amsterdamska“.

HDZ-ovo skretanje prema centru i u lijevo rezultiralo je padom potpore toj stranci na desnome političkom spektru što je dovelo do ulaska u Europski parlament Hrvatskih suverenista, a vrlo blizu prelaska praga bili su i Neovisni za Hrvatsku i Marijana Petir.

Rezultati izbora za Europski parlament ne mogu se pouzdano koristiti za izračun potencijalnih mandata na izborima za Hrvatski sabor, no oni ipak pokazuju određene trendove odnosno smjer kojim se trenutno kreće politička scena.

Ako bi na parlamentarnim izborima stranke dobile jednak broj glasova kao na euro-izborima, HDZ bi osvojio najveći broj mandata, no sa sadašnjih 55 mandata pao bi na 45. Sastavljanje stabilne i pouzdane vlade na čelu s HDZ-om, ako uzmemo u obzir veliku fragmentiranost mandata, gotovo da bi bilo nemoguće.

Očekuje li nas velika koalicija?

Naime, čak i kad bi Plenković za koalicijske partnere uzeo desne političke opcije (Hrvatski suverenisti, Neovisni za Hrvatsku, Marijana Petir), to ne bi bilo dovoljno za sastavljanje vlade. Most zasigurno više ne bi koalirao s HDZ-om, a još je manja mogućnost da to učine Mislav Kolakušić ili Živi zid ako dočeka parlamentarne izbore kao iole relevantna opcija. S druge strane, Plenković je već najavio da ne odustaje od politike desnog centra, što praktički isključuje suradnju s desnim opcijama.

Drugim riječima, budući da HDZ sa sadašnjom vodstvom očito ne namjerava predizborno skretati u desno (čime bi se povratio dio glasova), ali niti koalirati s desnim političkim opcijama, postavlja se pitanje ne očekuje li nas – pod pretpostavkom da Plenković ostane na čelu Vlade i HDZ-a – formiranje velike koalicije?

Koaliranjem HDZ-a-a i SDP-a uz potporu manjinskih zastupnika dobila bi se i više nego „stabilna vlada“. Ako netko misli da je takva koalicija nemoguća, treba imati na umu da sličan scenarij već dugo vremena imamo u Njemačkoj gdje je vladajuća koalicija tzv. demokršćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD).

Kao političar blizak Berlinu, Plenković vjerojatno ne bi imao ništa protiv da se njemački scenarij preslika i na Hrvatsku. Uostalom, HDZ i SDP mnogo su puta uspješno surađivali, a posebno kad je trebalo gaziti po volji birača. Dovoljno se prisjetiti kojom su lakoćom dvije vodeće stranke konsenzualno odbile zahtjeve za promjenom izbornog zakona.

Ustupci desnici ili velika koalicija

Da zaključimo, HDZ ili će morati pristati na velike ustupke desnici (što bi bilo moguće pod Stierom ili Kovačem, ali vrlo teško pod Plenkovićem), dakako ako se desni blok do izbora ne raspadne, ili nas očekuje velika koalicija. Treća opcija matematički nije moguća jer i da skretanjem u desno povrati dio glasova desnice HDZ vrlo vjerojatno ne će biti u mogućnosti formirati vladu.

Prije parlamentarnih izbora, međutim, očekuju nas predsjednički izbori koji bi, s obzirom na neke nove moguće aktere na političkoj sceni (M. Škoro kojeg bi vjerojatno poduprli Hrvatski suverenisti) mogli dovesti do novih turbulencija i novih iznenađenja na političkoj sceni.

Kako god, političkim analitičarima ne će biti dosadno u mjesecima koji dolaze, a kako će izgledati hrvatska politička scena kroz godinu i pol dana znade jedino dragi Bog. Jedino On može pomoći Hrvatskoj s političarima kakve imamo…

Davor Dijanović/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Komentar

Plenković: Žrtve Srebrenice ne smiju nikad biti zaboravljene

Objavljeno

na

Objavio

U povodu 25. obljetnice genocida u Srebrenici, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković poručio je da žrtve jednog od najstrašnijih zločina na europskom tlu nakon Drugoga svjetskog rata ne smiju i nikad neće biti zaboravljene.

“Prošlo je četvrt stoljeća od jednog od najstrašnijih zločina na europskom tlu nakon Drugoga svjetskog rata, koji se dogodio u Srebrenici. Danas se s pijetetom prisjećamo više od 8.000 bošnjačkih muškaraca, dječaka i civila ubijenih u Srebrenici i duboko suosjećamo s njihovim obiteljima i najmilijima. Žrtve Srebrenice ne smiju i nikad neće biti zaboravljene”, navodi u priopćenju hrvatski premijer.

Genocid u Srebrenici potvrđen je presudama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, a osuđeni su i njegovi glavni začetnici, ratni zločinci Ratko Mladić i Radovan Karadžić.

Zločin u Srebrenici tragična je i neosporna činjenica koja opominje i traži da se nikad više ne ponovi. Svi zajedno, poručio je Plenković, moramo angažirano nastaviti raditi na utvrđivanju i predstavljanju istine o Srebrenici.

“Hrvatska će kao prijateljska i susjedna zemlja uvijek pomagati Bosnu i Hercegovinu u izgradnji kvalitetnije budućnosti kao zemlje tri ravnopravna konstitutivna naroda, a osobito na njezinom putu prema članstvu u Europskoj uniji”, istaknuo je Andrej Plenković i u ime Vlade Republike Hrvatske i osobno, izrazio duboko poštovanje obiteljima žrtava. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Lauc: Tužno je da sve slučajeve koje imamo posljedica su svadbi i čobanijada

Objavljeno

na

Objavio

Priča nije gotova, tužno je da sve slučajeve koje imamo su posljedice svadbi, čobanijada i onoga bez čega možemo, rekao je Gordan Lauc, član Znanstvenog savjeta predsjednika Vlade RH, koji je gostovao u emisiji HTV-a “Tema dana”.

Nimalo optimistična poruka stiže iz Svjetske zdravstvene organizacije: koronavirus nije pod kontrolom u većem dijelu svijeta i stanje se pogoršava. Nažalost, Hrvatska je zabilježila čak 116 zaraženih u protekla 24 sata.

– Važno je stavit situaciju u kontekst. S brojke nula smo došli na 100 oboljelih u kratkom roku. Ne bih rekao da smo zabrinuti, ali dobili smo upozorenje da moramo biti ozbiljniji. Priča nije gotova, tužno je da sve slučajeve koje imamo su posljedice svadbi, čobanijada i onoga bez čega možemo, rekao je Gordan Lauc.

“Svatko od nas odgovoran za vlastito ponašanje”

Gordan Lauc ističe kako premijer i ministri slušaju što znanstvenici imaju za reći i na temelju toga zaključuju što bi bilo dobro i što nas čeka u budućnosti.

– U ovoj situaciji je jako važno da svatko od nas dođe do zaključka da je svatko od nas odgovoran za vlastito ponašanje. Mislim da postoji odluka Stožera da se neće ići na stroge zabrane i mjere već da će se odgovornost spustiti na pojedinca. Jako puno ljudi danas ima virus, a ne postoje simptomi. Ljudi koji će biti u kontaktu s Covidom neće razviti bolest i neće razviti značajan imunitet. Oni koji će se razboljeti, vjerojatno će razviti značajan imunitet. Ljudi koji će virus zadržati u nosu, oni će ga opet moći dobiti i moći širiti dalje, rekao je Lauc.

Gordan Lauc ističe kako je “imunitet krda” nešto što ni jedna vlada ne pokušava postići.

– To nije cilj. Mi moramo živjeti s ovim virusom, ovo je jedan od virusa. Gripa je iznimno opasna bolest, dodaje.

“Gripa ubije više ljudi, nego što će ih ubiti korona”

Lauc kaže kako s gripom znamo živjeti, a ona ubije više ljudi, nego što će ih ubiti korona. Kardiovaskularne bolesti ubiju u Hrvatskoj više od 20.000 ljudi, neusporedivo više nego od korone.

– Moramo naučiti živjeti s ovim virusom tako da ćemo se ponašati odgovorno, dodaje Lauc.

Gordan Lauc ističe kako o ovom virusu prije par mjeseci nismo ništa znali i sve što danas znamo je posljedica nekakvih istraživanja.

– Kako se pojavila pandemija, tako je velik broj istraživača prebacio svoja istraživanja na područje koronavirusa. Isto tako sam i ja napravio u svoje  istraživanje. Imam veliki laboratorij od 50 ljudi i mi se fokusiramo na glikane kao biomarker u personaliziranoj medicini i pokušavamo otkriti teški ili blagi oblik Covida. To bi bilo iznimno važno da znamo razlikovati teški ili blagi oblik Covida. Tako da znamo koji su ljudi ugroženi, a koji se mogu osjećati sigurnije. Trenutno to procjenjujemo na temelju godina. Istraživanja se uglavnom na nekakvim projektima. Znači, netko financira projekte, rekao je Lauc.

Gordan Lauc kaže kako je Hrvatska nacionalna zaklada za znanost najveći financijer projekata, a danas je podijelila 11 projekata usmjerenih na koronu.
Gordan Lauc kaže kako znamo da možemo dobiti transfuziju krvi drugih ljudi. To je jedna registrirana terapija koja je dozvoljena.

– Ako uzimate krv osobe koja je pobijedila virus, u krvi te osobe se nalaze protutijela i neki drugi dijelovi imunog sustava koji taj virus mogu uništiti. Vi praktički dajete oružje koje sam razvio ja, nekoj drugoj osobi da joj pomognete. Problem je što to nije terapija kojom možete liječiti velik broj pacijenata. Vi morate imati velik broj ljudi od kojih ćete dobiti tu krv i to nije univerzalno rješenje, istaknuo je Lauc.

“Cjepivo sigurno nećemo imati prije sljedeće godine”

Gordan Lauc ističe kako cjepivo sigurno nećemo imati prije sljedeće godine.

– Da biste dobili cjepivo za koje znate da je učinkovito, morate isprobati na velikom broju ljudi. Trenutno su u tijeku studije gdje se istražuju kandidati za cjepivo. Ono što je važno da znamo da imamo vrlo dobro cjepivo protiv gripe. I da je važno da u sljedećoj sezoni što više ljudi cijepi protiv gripe da ne bi u isto vrijeme imali epidemiju gripe i koronavirusa. Bit će to jako teško prepoznati, zaključio je Lauc.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari