Pratite nas

Vijesti

Dijaspora: Glasati ili ne

Objavljeno

na

Putujemo dugo. Više od stoljeća. Stariji smo od vlastitog sjećanja. Upisani smo u tragove stranaca i udaljenih staza i novih horizonata. Amerika je i nama postala domovina: druga, treća… Identitet nam se nije mijenjao jer je upisan u genima, a imena država na dokumentima nisu govorili o tome tko smo mi. Odakle smo stigli nije puno reklo o nama. Svatko nas je svojatao.

Ovdje u Americi, crtali smo karte zapada, kopali rudnike istoka, gradili željeznice između njih, tvornicama udarali temelje… Postali smo guverneri država, gradonačelnici gradova, savjetnici poznatih, sportaši iz dvorana slavnih, umjetnici čija djela prepoznaju razglednice velikih gradova. U svakom gradu gradili crkve, osnivali župe, tiskali knjige, novine. I uvijek kroz sva vremena čekali kada će domovina ugledati kartu svijeta. Znali smo da su poštene duše, dobar svijet, velike radne energije, čuvari iskrene riječi, dobre volje i otvorena uma i srca, bez predrasuda, kršćanskog duha.

Onda su stigle devedesete…

Kroz mnoga desetljeća, u zajednicama se čuvao duh o državi i državnosti, priznatoj opstojnosti, neovisnosti, ponosna imena. Učili su mlade da će doći dan. I jedan po jedan, država po država, danas u svijetu postoji više od 180 hrvatskih misija, župa, zajednica. I onda su stigle devedesete. Svi zajedno pođosmo raditi, pisati, lobirati, financirati, moliti i nadati se… Neki su otišli u rat. Hrvatski su neki znali malo, neki više, a svi su voljeli ideju o državi. Država je tu, naša je. Naše vrijednosti, naše poštenje, naša muka, naše sjećanje.I država stala na noge svjetskog globusa, kockaste majice obišle svijet, turizam i povijest postale atrakcija svijetu radoznalom i umornom od svoje vlastite civilizacije. I prošle devedesete.

Stanje danas

Stigla prava slika stanja naroda iz nasljeđenog, predugoga komunističkog balkanizma. Krađe, laži, veze, huligani..Mediji prodani strancima koji stvaraju mijenja i politike, bogatstva darovana za profite malim grupama. Svatko svojim putem pošao. Svatko se svojim putem snašao. Ponos nacije spao na razine stida pridržana nepouzdanima. Revizije povijesti su masovne, a nedavna događanja stvaranja države, pred očima samih ljudi, nakon mnogih revizija dobivaju sliku potpuno drugačije stvarnosti. Istini je opet mučno. Ona ostaje bezosobna, bezlična, bezimena i nakaradna! Vlade, stranke, premijeri, diplomati i šefovi dolaze i prolaze. Na dijasporu zaboravili svi, osim ponekad u vrijeme koristi i usluga.

Medijska slika dijaspore

U dvadeset i nešto godina postojanja države nitko nije napravio nikakav program, nikakvu analizu, nikakvu brojku, niti jedan pokušaj. A tako nas je puno, na svakoj strani svijeta. Gubitak zanimanja domovinske Hrvatske plod je i medija koji su stvorili sliku o čudnim ljudima ekstremnih pogleda i čudnih navika.

Budući da su podijelili ljude ponovno na crvene i neuke, dijasporu su učinili ekstremno nacionalističkom kao po starom, dobrom režimskom receptu. Ništa nije slučajno u javnom životu jednog naroda, pa ni Hrvata! U slučajnosti vjeruju samo oni s niskim IQ-om. Mladi se hlade, okreću zemlji u kojoj žive, uključeni u mentalitet i život zemlje u kojoj odrastaju. Kako promijeniti, zaustaviti tijek brzog gubljenja? Raspršeni u pojedinačne mikro svjetove, bez zajedničkih ciljeva, projekata i planova s domovinom, bez ozbiljnih programa, razmišljanja, ideja, želja. Komunistička ideologija je preduboko u životu i mentalitetu hrvatskog čovjeka.

Što svijet kaže, da ili ne?

I danas još postavljaju pitanje treba li dijaspori dopustiti pravo glasovanja. To mogu izreći samo oni koji ne poznaju niti dijasporu niti pravo glasovanja. Čudno je uopće i samo pitanje.

Poput dijaspora drugih zemalja, hrvatska dijaspora je vezana za domovinu! Kao i drugdje Hrvati su otišli ili zbog političkog progonstva ili zbog ekonomske nemogućnosti nastaviti dalje. Otišli su, a ostali! Ostali jer im vezanost za domovinu nije umanjila daljina, niti duljina boravka u zemljama dalekim ili bliskim.

Kada su pomogli sebi, htjeli su pomoći i domovini

Kada su pomogli sebi, htjeli su pomoći i domovini. Njihov glas na izborima nije njima samo njihovo pravo nego živi interes kako pomoći domovini. Naučili su dovoljno izvan nje da mogu pomoći svoju domovinu. Mudar čovjek uči, traži savjete, druži se s mudrijima od sebe. Treba dakle vidjeti što svijet radi, učiti od onih izvana. Hrvatska očito ne može sama sebi pomoći.

Gotovo sve europske i američke zemlje imaju glasovanje dijaspore

Činjenice treba najprije uvažiti, a one kažu: Čak 115 država svijeta (a broj stalno raste) omogućilo je glasovanje svojim dijasporama (16 zemalja Amerike, 20 Azije, gotovo sve europske, 10 zemalja na Pacifiku).

Seže još od rimskog carstva

Glasovanje onih koji žive u inozemstvu seže još u vrijeme rimskog carstva. Povijest nam govori da je car August bio prvi koji je omogućio glasovanje za senat i omogućio pošiljku zapečaćenog glasa u Rim. Povijest je puna ovakvih primjera. U nekim državama ona je uvedena iz poštovanja prema dijaspori koja je dala puno u borbi za slobodu nacije kao što je to primjer priznanja onima koji su se borili u prvom ili drugom svjetskom ratu.

Pravo glasovanja dijaspori uveli su tako među ostalima: Indija 1950., Francuska 1975., Španjolska 1978. Švicarska 1989., Austrija 1990., Argentina 1993., itd. Metode glasovanja su različite. U 79 zemalja dijaspora može glasovati samo fizičkom nazočnošću, u 47 zemalja glasovanje je omogućeno dopisno, u čak 16 zemalja glasovanje je moguće zastupanjem druge osobe. Nizozemska, Estonija i Sjedinjene Američke države omogućile su glasovanje internetom. Mnoge druge zemlje već rade na tome.

Investicije su daleko ispod davanja Hrvata iz dijaspore

Mnoge države su svjesne koliko im znači dijaspora, a posebice u ekonomskom smislu. U hrvatskom kontekstu, Hrvati iz dijaspore godinama šalju milijarde dolara/eura. Sve ostale investicije su daleko iza nje. Hrvatskoj to ništa ne znači! Naravno da ne znači jer je ideologija važnija i od toga!

Prava državljana i ideologija

Budući da živimo u vremenu naglašene brige o ljudskim pravima na svim razinama onda u stvari govor protiv glasovanja dijaspore je govor protiv temeljnih ljudskih prava državljana jedne državne zajednice. Hrvatska dakle nije nikakva iznimka, nego slijedi trend većine svijeta.

Međutim, uopće govor o ukidanju prava glasovanja dijaspori nije činjenične ili interesne naravi, nego izrazito ideološke, a dijaspori sigurno nije do ideologije, bilo koje i čije, nego do Hrvatske. Na koncu idelogija ju je i učinila dijasporom!

fra Jozo Grbeš / Narod.hr

facebook komentari

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari