Pratite nas

Dijaspora godišnje u Hrvatsku pošalje 1,1 milijardu eura

Objavljeno

na

Austrija je tradicionalno najveći strani ulagač u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatske narodne banke, izravna ulaganja iz te države u 2012. godini iznosila su 683,6 milijuna eura. No postoji i veći “ulagač” o kojem se ni u javnosti ni u ekonomskim i političkim krugovima ne govori, osim kad ga trebaju, kao za vrijeme rata ili sada, kad je bivši premijer Franjo Gregurić predložio da se Ina od Mola otkupi njihovim novcem – hrvatski iseljenici.

eurirukabrojanjeOni godišnje u domovinu – i to samo službenim kanalima, preko banaka ili tvrtki za prijenos gotova novca, poput Western Uniona – pošalju oko 1,1 milijardi eura! Hrvatska dijaspora u domovinu pošalje više novca nego što iznose ukupna izravna strana ulaganja! Ona su, za usporedbu, 2012. dosegla milijardu eura, a lani samo nešto više od pola milijarde eura, piše Večernji List

– Da, to je jako puno novca – kaže nam ekonomisticaAdela Poprženović (na fotografiji). Upravo je ona prva izračunala koliko su hrvatski iseljenici velikodušni u slanju novca u domovinu, po čemu hrvatska dijaspora ulazi u deset najizdašnijih na svijetu. Adela je jedan od rijetkih, ako ne i jedina, koja se ozbiljnije pozabavila novčanim transferima inozemstva, tzv. doznakama. Porijeklom iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, svoje je formativne godine provela uŠvedskoj, gdje i sada živi, a tema o novčanim transferima iz hrvatske dijaspore bila je tema magistarskog rada na uglednom švedskom Fakultetu ekonomije i upravljanja Sveučilišta u Lundu.

Otišla s 12 godina

– Vrlo često dolazim u Hrvatsku, kod bake, tete… Gledam, kafići su puni, restorani također. Ali kako kad znam kolika je prosječna plaća, koliko je nezaposlenih, kakvo je stanje gospodarstva… Nije mi se nešto tu poklapalo, nije mi štimala matematika. Kako može istovremeno biti minus i plus? Rekla sam mentoru na fakultetu da mi je tema jako zanimljiva, taj nerazmjer između vidljive potrošnje i statistike. Kako ljudi mogu toliko živjeti iznad svojih mogućnosti? On je odmah ispalio: To mora da su doznake, novac iz inozemstva. Doznake?, pitala sam. Da, istraži, rekao je mentor, inače stručnjak za doznake u afričkim državama – kaže.

Adelin životni put i sam ocrtava obje strane emigracijske jednadžbe. Kao dijete s roditeljima je živjela u Novom Travniku u BiH. Dio obitelji već tada je živio u švedskom gradu Malmöu, i u domovinu slao novac. No onda, 1992., kad joj je bilo 12 godina, BiH zahvaća rat. Prvo se sklonila u Hrvatsku, u Bošnjake, odakle joj je mama, no nakon godinu dana s majkom odlazi k ujaku u Švedsku. Radila je za UN u Beču, potom je za švedsko Ministarstvo vanjskih poslova vodila promatračku misiju u Gruziji, a sada radi u Zavodu za migrante. – Tako sam dobila stipendiju i otišla u Hrvatsku. Nije bilo lako jer se nitko nije ozbiljnije bavio tom temom. Kombinirala sam podatke za period od 1997. do 2005. iz različitih izvora, od bilance plaćanja, preko podataka o tekućim transakcijama, podataka Zavoda za statistiku o prihodima domaćinstava te podataka Svjetske banke – govori Adela.

Naravno, mogla je istraživati samo novac koji dolazi službenim kanalima. Drugi dio, onaj koji iseljenici pošalju po rođacima ili ostave dok su na odmoru, što im je lakše i jeftinije, ostaje u sivoj zoni. Istražujući, naišla je na podatke koji daju drugačiju sliku o hrvatskoj dijaspori nego što se obično misli. Slika odlaska u pečalbu s kartonskim kovčegom nije potpuno točna. Hrvatska dijaspora je jednim dijelom bila i politička, ne samo ekonomska, a ulaskom u EU odlaze mlađi stručnjaci.

Stabilan izbor novca

– Hrvatski su iseljenici redom bolje obrazovani i stručniji. To je posebnost i to ih razlikuje od drugih emigranata. Zbog toga se u novoj državi lakše uklope i lakše nađu posao – kaže. Novac u domovinu šalju zbog dva razloga – za svojevrstan umirovljenički fond. I vrlo često ulažu u nekretnine jer se planiraju vratiti. S druge strane, povezanost iseljenika s obiteljima je snažna pa novac šalju kao pomoć. Investiranje u posao, naglašava, nije istraživala. Primatelji novac jednostavno troše, konzumiraju. No, takva socioekonomska slika iseljeništva daje neočekivani rezultat. – Kako iseljenici nisu iz najsiromašnijih slojeva, tako ni njihove obitelji nisu najsiromašnije. Stoga novčani transferi iz inozemstva zapravo povećavaju jaz između najsiromašnijih i onih bogatijih i jačaju socijalnu nejednakost – navodi.

Kao još jednu posljedicu doznaka, navodi utjecaj na cijene na tržištu nekretnina, ali i pozitivan utjecaj na razvoj financijskog sektora, što je ujedno i jedini priznati “doprinos” dijaspore. – Riječ je o stabilnom izvoru novca. Na njega ne utječu ni ratovi ni nemiri u susjedstvu. Za razliku od stranih ulagača koji će – svuda u svijetu – povući kapital ili neće ni ulagati čim postoje naznake da bi situacija u toj državi ili u susjedstvu mogla postati nestabilna – kaže te dodaje:

– Žao mi je što se nitko ozbiljnije na bavi tom temom. Zaista je riječ o velikom novcu i velikom potencijalu.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Najave

Admiral Domazet Lošo večeras u Münchenu, a u četvrtak na tribini u Offenbachu

Objavljeno

na

Objavio

Poznati hrvatski politolog, geostrateg i umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo  gost je Hrvata i njihovih zajednica u Njemačkoj, gdje će na tribinama predstavljati svoju knjigu  ‘Admiralovi zapisi 2 – Što je istina’.

Prva tribina održat će se danas u 19,30 sati u Hrvatskom domu (Schwanthalerstr. 96, 80336 München) a hrvatske iseljenike na admiralovo predavanje poziva Akademski krug Hrvatske katoličke župe München.

Marljivi organizatori bez obzira na radni dan očekuju veliko zanimanje hrvatskih iseljenika za admiralovu tribinu s obzirom na poznate njegove stavove vezane uz Hrvatsku, Domovinski rat i globalizacijske procese koje ovaj geostrateg već godinama detaljno analizira vođen svojim istraživanjima, vojnom izobrazbom i domoljubljem.

Dva dana kasnije u četvrtak 23.11.u 19:30 sati admiral Lošo gostuje  u Martinseestraße 2, 63150 Heusenstamm, nadomak Offenbacha, na tribini koju organiziraju Hrvatski katolički forum  i Hrvatska katolička zajednica Offenbach/M. Bit će to prava prigoda da se iz prve ruke čuje što je admiralova istina o hrvatskoj političkoj zbilji, a ujedno da iseljenici saznaju kako admiral Domazet Lošo geostrateški gleda na hrvatsko iseljeništvo, njegovu finacijsku potporu domovini i investicije koje hrvatska politika već dvadesetak godina nije u stanju pravilno usmjeriti, a neprestano se govori o značaju i snazi hrvatskog iseljeništva, te njegovom povratku u domovinu.

Tko je tu zakazao i kakva je budućnost iseljene Hrvatske, daljne masovno iseljavanje ili državna strategija koja potiče imućnije isljenike na povratak, investiranje i zapošljavanje mladih ljudi, kako bi se izbjegao daljni egzodus mladih i stručnih kadrova  iz domovine, čiji odlazak osiromašuje zemlju koja je uložila velika sredstva u njihovo obrazovanje? Iseljenici traže već duže vrijeme odgovore i na ta njima zanimljiva i životno značajna pitanja.

Također poznati su admiralovi stavovi vezani uz BiH odakle porijeklo vuče mnoštvo hrvatskih iseljenika, kada u svojim javnim nastupima kaže:

“Ono što je ključno u BiH jest što će se događati sa hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini. Problem Hrvata BiH ne može se riješiti ako se problem Hrvata i BiH ne stavi kao pitanje broj jedan hrvatske vanjske politike. Sadašnje stanje je posljedica neimanja politike Hrvatske prema BiH nakon smrti Tuđmana, pa čak i nema koncepta kakva bi trebala biti politika prema BiH. Hrvatska politika se mora jasno opredijeliti i odrediti svoje interese u BiH. Ona mora pratiti i politiku velikih sila gdje planovi već postoje, naglašava admiral Domazet Lošo.

Zanimljivo je da je hrvatski admiral bio  sudionik i planer glavnih vojnih operacija OS RH od početaka do svršetka Domovinskog rata, a 1992. je uz Gotovinu, jedan od glavnih zapovjednika Livanjske bojišnice i bojnoga područja koje je obuhvaćalo sjevernu i srednju Dalmaciju, južnu Bosnu i Hercegovinu.

Bez obzira na te njegove ratne zasluge zbog toga što je bio  supotpisnikom “Otvorenog pisma  dvanaestorice hrvatskih generala” javnosti,  tadašnji predsjednik RH Stjepan Mesić ga je prisilno umirovio stoji u generalovoj biografiji.

Zoran Paškov

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska Vlada sutra predstavlja proračun za 2018. Plenković očekuje sadržajnu raspravu u Saboru

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade: Parlamentarna većina izrazila potporu prijedlogu proračuna, očekujem sadržajnu raspravu u Saboru

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, uoči sutrašnjeg predstavljanja Prijedloga državnog proračuna u Hrvatskome saboru, sudjelovao je na sastanku Kluba zastupnika HDZ-a i sastanku stranaka parlamentarne većine.

Kazao je da je prijedlog proračuna za 2018. godinu na tragu projekcija koje je Vlada usvojila u srpnju. „Nakon što je usvojen vrlo kvalitetan rebalans proračuna, sutra ćemo predstaviti proračun za 2018. Očekujem kvalitetnu i sadržajnu raspravu“, rekao je predsjednik Vlade i dodao da je parlamentarna većina izrazila potporu za usvajanje proračuna.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari