Pratite nas

Naši u svijetu

Dijaspora želi učiti hrvatski jezik, najveći interes iz Južne Amerike

Objavljeno

na

Jučer je u prostorijama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održano svečano potpisivanje ugovora o stipendiranju učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj za ljetni semestar akademske godine 2018./2019.

Riječ je o ukupno 37 pripadnika hrvatskog naroda s prebivalištem izvan Lijepe Naše – polaznika ljetnog semestra Tečaja hrvatskog jezika Croaticum na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Tom je prigodom Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, istaknuo kako se provedbom Programa učenja hrvatskoga jezika želi osvijestiti i promicati hrvatski identitet te tako uspostaviti temelj za suradnju i zajedništvo.

Cilj programa učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj jest povezati pripadnike hrvatskog naroda s prebivalištem izvan domovine s tradicijom i kulturom njihovih predaka.Ujedno se ovim programom potiče povratak potomaka hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku i njihovo aktivno uključivanje u gospodarski i društveni život.

Unatoč činjenici da se većina polaznika po završetku tečaja vraća u zemlje iz kojih dolaze, stečeno znanje kroz program učenja hrvatskog jezika vrijedno je ne samo za njih osobno, nego i za hrvatske iseljeničke zajednice u čiji se rad uključuju mnogi bivši stipendisti.

Stipendija za učenje hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj uključuje podmirenje troškova tečaja hrvatskog jezika, subvencionirani smještaj i prehranu, kao i odgovarajuću naknadu za osobne troškove polaznika tečaja.U odnosu na prethodno razdoblje, za akademsku godinu 2018./2019. povećan je broj odobrenih stipendija, tako da ih je dodijeljeno 175 za ukupno 139 polaznika tečaja u Republici Hrvatskoj.

Osim u Zagrebu, nastava se održava i na Filozofskom fakultetu u Splitu i Rijeci.Za tekuću akademsku godinu također je odobreno pet stipendija za internetsko učenje hrvatskoga jezika (Hrvatski internetski tečaj HiT-1). Od 2012. do 2019. ukupno je odobreno 1186 stipendija za 855 polaznika. Dobitnici stipendija za učenje hrvatskog jezika u ovoj akademskoj godini dolaze iz dvadesetak zemalja s brojnim hrvatskim iseljeništvom, među kojima su i nadalje najbrojniji oni iz Južne Amerike.

Potpisani ugovori o stipendiranju učenja hrvatskog jezika u RH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Treba li vjerovati Münchenskoj policiji ili vlastitim očima?

Objavljeno

na

Objavio

Hrvati iz Münchena, pogotovu oni koji su nazočili subotnjem Vazmenom bdijenju u crkvi Sv. Pavla, ogorčeni su i ne mogu se načuditi izvješću njemačke policije i medija koji se pozivaju na to izvješće u kojem se minorizira taj incident koji je srećom završio bez težih posljedica.

Puno je onoga što Hrvati predbacuju münchenskoj policiji. Zbog toga je nekoliko hrvatskih pojedinaca, u ime svojih udruga i tamošnje brojne hrvatske zajednice, pisalo njemačkoj policiji ali i medijima.

Pisali su također i münchenskom biskupu u čijem sastavu je i Hrvatska katolička misija München, piše Fenix-magazin

Razgovjetno je vikao „Takbir“

Hrvati koji su bili tu večer u crkvi pitaju se trebaju li vjerovati onomu što su vidjeli svojim očima i čuli svojim ušima ili izvješću policije u kojem se taj događaj, po njihovu sudu, minorizira i usmjerava ga se u potpuno drugom pravcu od istine.

Iako njemačka policija u svom izvješću nigdje ne navodi kako se incident dogodio pri katoličkom obredu na hrvatskom jeziku i u crkvi gdje je bilo oko tisuću i pol Hrvata, netočno se iznosi podatak kako se radilo o pravoslavnom obredu.

Malo je nevjerojatno za katoličku Bavarsku i njihovu policiju, te medije koji su prenijeli tu netočnost, da im se baš slučajno potkrala ta greška koju nisu ispravili ni nakon brojnih reagiranja. Ili se želi zataškati cijeli događaj.

No, još više od toga Hrvate smeta nenavođenje policije da je prekid vjerskog slavlja, te izazivanje panike i meteža, počinio čovjek afričkog podrijetla. Netočno u tom izvješću dalje je i podatak kako je nepoznati muškarac izgovarao nerazumljive riječi i povike.

Točno je kako je Afrikanac jasno i razgovijetno uzvikivao muslimanski poklič „Takbir“ što je značenje jednako „Allahu Akber“. Taj je poklič pogotovu poznat prognanim Hrvatima iz BiH u Münchenu, koji su od muslimanskih ekstremista i uvezenih mudžahedina (pro)tjerani i ubijani uz taj poklič u zadnjem ratu u BiH .

Postigao cilj

Nekolicina hrabrih Hrvata koji su u crkvi zaustavili Afrikanca u njegovu vikanju i rušilačkom pohodu prema oltaru kažu kako u njemu nisu prepoznali „psihički bolesnu osobu”, kakvim ga se sada nastoji prikazati. On je više sličio na osobu koja je imala svoj cilj nego na psihički bolesnu osobu, kaže Fenixov izvor.

Kakav je cilj imao Afrikanac i što je želio postići, teško je reći, jer je zaustavljen i savladan prije dolaska policije. No, postigao je jedan cilj: unio je dodatnu nesigurnost vjernika pri odlasku u neštićene crkve.

Hrvati su zato pisali i njemačkom biskupu moleći ga da nešto poduzme kako bi bavarske crkve u koje dolaze i Hrvati ubuduće bile štićene, a sve kako se ne bi događale takve stvari sa nemilim scenama straha i općeg meteža.

Treba li se dogoditi kakav teroristički čin da bi katoličke crkve počele biti štićene na adekvatan način, jedno je od pitanja Hrvata na koje se traži odgovor i od lokalnog biskupa.

Sličan izgred prije 2 godine u Essenu

Za kraj, a usporedbe radi, Hrvati podsjećaju kako se sličan izgred dogodio prije dvije godine u u Essenu, kada je na Veliki petak srednjovječni čovjek arapskih korijena ušao u crkvu St. Thomas Morus u kojoj se služio obred na hrvatskom jeziku. I tada, kao i sada u crkvi sv. Pavla u Münchenu, uzvikivano je Allahu Akbar i prijetio, nastala je panika jer su ljudi posumnjali da je podmetnuta eksplozija, pa je obred prekinut a ljudi su kao u stampedu bježali jedan preko drugog iz crkve.

Jesu li primjeri iz Essena i Münchena posve slučajni ili su oni ipak povezani prikrivenim terorizmom ili uvodom u terorizmom, teško je reći.

No, teško se oteti dojmu kako se u oba slučaja se navodno radilo o “psihički bolesnim osobam” koji su nepozvani upali i prekinuli katoličke obrede pred najveći kršćanski blagdan Uskrs.

Fenix-magazin/Stjepan Ivan Mandić

 

U Münchenu muškarac prekinuo vjerski obred vičući ‘allahu ekber’!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Nova knjiga Tomislava Žigmanova

Objavljeno

na

Objavio

Nova knjiga pisca i esejista Tomislava Žigmanova “Vivisekcije književnosti – vojvođanske i ine književne teme hrvatske” bit će predstavljena u utorak, 23. travnja u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI).

Nova Žigmanovljeva (Subotica, 1967.) knjiga donosi zbirku tridesetak književnih rasprava i kritika na žanrovski raznovrsnu literarnu produkciju suvremenih hrvatskih autora – pjesnika, pripovjedača, esejista i znanstvenika pod indikativnim naslovom „Vivisekcije književnosti – vojvođanske i ine književne teme hrvatske“, navodi Matica, prenoseći recenziju Vinka Brešića.

I o ovoj se zbirci Žigmanovljevih rasprava i kritika može govoriti kao o respektabilnoj monografiji koja na visokoj razini registrira i problematizira aktualne kulturne, u prvome redu književne teme vojvođanskih Hrvata te pridonosi kritičkome usustavljivanju nacionalne baštine, ističe HMI i napominje kako je ta knjiga nagrađena Nagradom Julija Benešića.

Knjiga je tiskana u nakladi Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika Pula i Hrvatskog akademskog društva Subotica.

Uz samog autora, knjigu će predstaviti: ravnatelj HMI Mijo Marić, recenzent Vinko Brešić s Odsjeka za kroatistiku zagrebačkog Filozofskoga fakulteta te u ime nakladnika Istarskog ogranka DHK urednik knjige Boris Domagoj Biletić i Mirko Ćurić, predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskog.

Budući da se u utorak, 23. travnja održava 8. Noć knjige, iz Matice skreću pozornost da će, nakon promocije, u čitaonici Matice biti otvorena Izložba časopisa hrvatskih manjina iz zemlja srednje i jugoistočne Europe, a u večernjim satima održat će se i Virtualni festival pročitanih iseljeničkih knjiga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari