Pratite nas

Naši u svijetu

Dijaspora želi učiti hrvatski jezik, najveći interes iz Južne Amerike

Objavljeno

na

Jučer je u prostorijama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održano svečano potpisivanje ugovora o stipendiranju učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj za ljetni semestar akademske godine 2018./2019.

Riječ je o ukupno 37 pripadnika hrvatskog naroda s prebivalištem izvan Lijepe Naše – polaznika ljetnog semestra Tečaja hrvatskog jezika Croaticum na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Tom je prigodom Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, istaknuo kako se provedbom Programa učenja hrvatskoga jezika želi osvijestiti i promicati hrvatski identitet te tako uspostaviti temelj za suradnju i zajedništvo.

Cilj programa učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj jest povezati pripadnike hrvatskog naroda s prebivalištem izvan domovine s tradicijom i kulturom njihovih predaka.Ujedno se ovim programom potiče povratak potomaka hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku i njihovo aktivno uključivanje u gospodarski i društveni život.

Unatoč činjenici da se većina polaznika po završetku tečaja vraća u zemlje iz kojih dolaze, stečeno znanje kroz program učenja hrvatskog jezika vrijedno je ne samo za njih osobno, nego i za hrvatske iseljeničke zajednice u čiji se rad uključuju mnogi bivši stipendisti.

Stipendija za učenje hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj uključuje podmirenje troškova tečaja hrvatskog jezika, subvencionirani smještaj i prehranu, kao i odgovarajuću naknadu za osobne troškove polaznika tečaja.U odnosu na prethodno razdoblje, za akademsku godinu 2018./2019. povećan je broj odobrenih stipendija, tako da ih je dodijeljeno 175 za ukupno 139 polaznika tečaja u Republici Hrvatskoj.

Osim u Zagrebu, nastava se održava i na Filozofskom fakultetu u Splitu i Rijeci.Za tekuću akademsku godinu također je odobreno pet stipendija za internetsko učenje hrvatskoga jezika (Hrvatski internetski tečaj HiT-1). Od 2012. do 2019. ukupno je odobreno 1186 stipendija za 855 polaznika. Dobitnici stipendija za učenje hrvatskog jezika u ovoj akademskoj godini dolaze iz dvadesetak zemalja s brojnim hrvatskim iseljeništvom, među kojima su i nadalje najbrojniji oni iz Južne Amerike.

Potpisani ugovori o stipendiranju učenja hrvatskog jezika u RH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

‘Ako Hrvati žele bolje upoznati sami sebe, trebaju upoznati i svoju dijasporu!’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Snježana Radoš, Nada Pritisanac Matulich

ODRŽANA 2. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA „DIJASPORA I DOMOVINA“

U Zagrebu 10. i 11. listopada u prostorima Gradske vijećnice održana je 2. Međunarodna konferencija „Dijaspora i Domovina“ pod organizacijom Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva, uz suorganizatore International Metropolis Project te Centra za kulturu i informacije Maksimir. Glavni cilj konferencije je upoznavanje različitih strategija i vrsta programa koji će osnažiti povezanost hrvatskog iseljeništva i Domovine te istražiti i definirati postojeće odnose između dijaspore i njihovih zemalja podrijetla i obrnuto.

Na svečanom otvorenju konferencije sudjelovalo je oko 100 sudionika među kojima su bili brojni visoki uzvanici, predavači, profesori, studenti i drugi gosti. Sudionike konferencije pozdravili su državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvatske izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, hrvatska zastupnica u parlamentu Europske Unije Ruža Tomašić, izaslanica predsjednice Republike Hrvatske Mirjana Hrga, zamjenica gradonačelnika grada Zagreba Olivera Majić te predsjednik saborskog odbora Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić. Na konferenciji su kao predavači gostovali i brojni diplomatski izaslanici, među kojima treba izdvojiti predavanje veleposlanika Izraela Nj. E. gosp. Ilana Mora te diplomatske delegacije i veleposlanike Indije, Grčke, Crne Gore, Bugarske, Kosova, Čilea, Sjeverne Makedonije te Turske.

„Nismo savršeni ali zajedno možemo učiniti čuda“, izjavila je Mirjana Hrga prilikom otvorenja konferencije na što su nadovezali članovi organizacijskog i programskog odbora konferencije Dr. Marin Sopta i Howard Duncan: „Uvijek će postojati elementi koji će nas pokušati razdvojiti, a mi te elemente moramo nadjačati. Jedna cijela Hrvatska živi izvan Republike Hrvatske, konačno je vrijeme da se povežemo!“.

Posebno ćemo izdvojiti i isječak govora Ruže Tomašić: „Ako hrvati žele bolje upoznati sami sebe, trebaju upoznati i svoju dijasporu!“ te izjavu veleposlanika Izraela: „Izrael ima posebnu priču odnosa domovine i njezine dijaspore, ali smo ipak po mnogočemu slični. Siguran sam da Hrvatska i Izrael mogu međusobno učiti jedni od drugih kako bi se poboljšao odnos prema iseljenicima.“

Nakon svečanog otvorenja i održanih prvih tematskih izlaganja, sudionici prvog dana konferencije uputili su se na razgledavanje i svečani ručak unutar Hrvatskog sabora, a kasnije su se nastavili neformalno družiti i u večernjim satima. Poslije završetka drugog dana konferencije u završnim govora Marin Sopta i Howard Duncan sudionicima su poručili sljedeće: „Svi smo ovdje zato što imam veliko srce prema dijaspori, a vidimo i u kojim problemima se odnosi Dijaspore i Domovine nalaze. Aktivirajte se i započnimo jednu lijepu mrežu suradnje, a neka nam dugoročni i krajnji cilj bude samo jedno: povratak naših iseljenika u RH, pogotovo onih mladih“.

Mihovil Rora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Središnji državni ured za Hrvate izvan RH je pomogao i pomagat će opstanku Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Prema riječima državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa ovaj Ured ima  za cilj unaprjeđivati suradnju i tražiti rješenja koja će polučiti dugoročni benifit i pomoć opstanku Hrvata na području BIH. Imajući u vidu ovu jasnu opredjeljenost državni tajnik je u ponedjeljak 14. lkistopada 2019. godine održao sastanak s novoizabranim predsjednikom HKD Napredak dr.  sc. Nikolom  Čičom i njegovim suradnicima. Uz državnog tajnika sastanku je nazočila i savjetnica s posebnim položajem za pitanja Hrvata u BiH Žana Ćorić.

Hrvati u Bosni i Hercegovini i njihova skrb jedna su od najvažnijih zadaća Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Radi se o najbrojnijoj populaciji našega naroda u jednoj zemlji izvan Republike Hrvatske, a i aktualni politički trenutak zahtijeva posebni odnos Republike Hrvatske prema tim ljudima. U Bosni i Hercegovini još od 1902. godine djeluje HKD Napredak, čija je prvotna zadaća bila i ostala stipendiranje i pomaganje učenika i studenata, ali se kroz povijest aktivnost ovoga društva širila  kroz razna interesna područja, pri čemu državne granice nisu bile prepreke. Tako HKD Napredak danas ima preko 20 000 članova koji djeluju kroz 64 podružnice, kako u BiH tako i u svijetu.

Prema riječima državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa ovaj Ured ima  za cilj unaprjeđivati suradnju i tražiti rješenja koja će polučiti dugoročni benifit i pomoć opstanku Hrvata na području BIH. Imajući u vidu ovu jasnu opredjeljenost državni tajnik je u ponedjeljak 14. listopada 2019. godine održao sastanak s novoizabranim predsjednikom HKD Napredak dr.  sc. Nikolom  Čičom i njegovim suradnicima. Uz državnog tajnika sastanku je nazočila i savjetnica s posebnim položajem za pitanja Hrvata u BiH Žana Ćorić.

Bila je ovo prigoda da državni tajnik Milas čestita novom predsjedniku HKD-a i članovima Središnje uprave nedavno imenovanje, pri čemu je istaknuo  kako će njegov Ured djelovati sukladno prvotnom cilju te je dodao kako su upravi ovog društva vrata Središnjeg državnog ureda uvijek otvorena za prijateljsku komunikaciju, na razini uzajamnog povjerenja i poštovanja.

Predsjednik HKD Napredak dr. sc. Čiča je upoznao državnog tajnika s planiranim aktivnostima i  prioritetima svojega društva te naglasio prvenstveno zadržavanje  i aktivno uključivanje mladih u rad društva. Iskoristio je prigodu te istakao kako će društvo i dalje nastaviti njegovati hrvatski identitet, kulturu i tradiciju diljem svijeta. Izrazio je i zahvalnost državnom tajniku za svu pomoć i podršku koju je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske pružao Hrvatima u BIH.

Jasna je i opredjeljenost članova društva da se neće živjeti na staroj slavi, nego da će glavna odrednica svih aktivnosti biti predanost radu i zalaganju.

Izvor: Internet stranica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari