Pratite nas

Religija i Vjera

Dijete = bolest, pobačaj = lijek – ja takvu logiku nikada neću moći razumjeti

Objavljeno

na

Digla se i kuka i motika od raznih udruga, portala, mreža i pojedinaca da bolnica sada mora trudnicama (a.k.a. bolesnicama) pružiti uslugu liječenja. Pa opet ta borba tih istih udruga, udruženja, medija, pojedinaca za medicinski potpomognutu oplodnju s druge strane još više zbunjuje. Dijete je, zapravo, u jednom slučaju neželjena nuspojava, ili bolje rečeno proizvod koji mi ne treba, a u drugom slučaju proizvod koji mi treba. Treba mi jedan proizvod ili mi ne treba jedan proizvod

Znate za onaj izraz ‘papskiji od pape’? Tako mi nekada izgleda ovo naše ‘Bog i Hrvati’, ‘Hrvati katolici’ i ‘katolička Hrvatska’. A ponekad opet, ovi naši krajevi izgledaju kao da žele biti veći ateisti od onih koji su izmislili ateizam. Kao da se želimo riješiti svog kršćanstva (i sadašnjeg i nasljedstva) barem u tamo nečijim očima. Uskoro očekujem da će netko potegnuti pitanje mijenjanja imena, jer Marija je previše kršćansko ime, a isto tako Marko, Ivan, Pavao, Magdalena bi se mogli pobojati za svoje ime i pripremiti nešto novca za promjenu podataka na osobnim ispravama.

Ne znam kome je upućena ta poruka. Njima ili nama samima? Kome se mi to želimo dokazati? Svijetu koji se razdire od ljudskih prava, prava manjina, jednakosti i bratstva (unionizma), dok s druge strane taj kapitalizam i vladavina prava rađa toliko obespravljenih, gladnih, siromašnih, onih koji su gladni kruha… Svijetu kojemu je glavna mjerna jedinica interes, koji je također poznat i pod drugim imenima kao što su novac, nafta ili zlato… Ili nama koji ne znamo tko smo i koji još uvijek tražimo svoj identitet. Pa ne znamo tko smo ili što smo mi sami, ali nam se svakako sviđa što su oni drugi, iako oni još manje znaju tko su ili što su oni. Uglavnom, bit ću protiv svega što ima veze s Bogom, Crkvom, kršćanstvom i već računam da sam na dobrom putu…

Stalno se možemo uhvatiti u nekom raskoraku. Pričamo jedno, a radimo drugo. Prosvjedujemo za jedno, a gazimo drugo. Pišemo peticije za jedno, a pronalazimo sami sebe da radimo nešto potpuno suprotno. Tako smo potpisivali peticiju za ustavnu definiciju braka, a taj isti Ustav nema ništa protiv rastave braka i opet sklapanja niza drugih brakova… U nizu apsurda na koje možemo naići, a osobito ciljam na pitanje pobačaja i priziva savjesti, imamo bolnice koje nose ime ‘Sveti Duh’ i ‘Sestre milosrdnice’, a u njima se izvode ili su se izvodili pobačaji. Moja iduća rečenica može samo biti jedan veliki upitnik. UPITNIK? U bolnici koja nosi ime treće božanske osobe izvodili su se pobačaji.

Vratimo se na početak ove rečenice. U bolnici. Bolnica je neka ustanova koja po mom laičkom sudu skrbi o bolesnim ljudima. Nemam baš nešto puno godina niti sam završio nekoliko fakulteta i ne, nisam doktor znanosti… Ali i dalje nisam uspio dokučiti u kojem je smislu trudnoća bolest. Drugo stanje. Taj dio kužim. Ali: trudnica = bolesnica. Taj dio još nekako ne dopire do mene. Iako se digla i kuka i motika od raznih udruga, portala, mreža i pojedinaca da bolnica sada mora trudnicama (a.k.a. bolesnicama) pružiti uslugu liječenja. Dijete = bolest. Pobačaj = lijek. Pa opet ta borba tih istih udruga, udruženja, medija, pojedinaca za medicinski potpomognutu oplodnju s druge strane još više zbunjuje. Dijete je, zapravo, u jednom slučaju neželjena nuspojava, ili bolje rečeno proizvod koji mi ne treba, a u drugom slučaju proizvod koji mi treba. I to je moje pravo. Treba mi jedan proizvod ili mi ne treba jedan proizvod. U oba slučaja postoji tarifa. Ispod ili iznad stola, ovisi o državnom zakonodavstvu.

I takve vijesti zauzeše ovo dana mnogo medijskog prostora. Jedva se probila u naš medijski prostor jedna osoba koja je odlučila putovati svojom zemljom i spavati u svakom gradu s nekim drugim muškarcem. Svjedoci smo vapijućim naslovima koji uznevjereno tvrde da se u bolnicama pred kojima se molilo ne vrše više pobačaji. Dade se zaključiti iz nekih naslova da je ta molitva stvarno imala nekog efekta.

Moli, brate. Moli, sestro. Moli za ono najosnovnije. Malo zdravog razuma. Malo logike. Malo više prava za ona mala stvorenja koja im trebaju dati oni koji su, kao naime, veći, pametniji, jači, snažniji, odrasliji, mudriji od njih. Oni trebaju nas. Ovo pišem više radostan zbog rođenja jedne malene djevojčice koju su njezini roditelji čekali jako dugo… Ovo pišem tužan zbog tolikih djevojčica i dječaka koji su ostavljene i odbačene kao medicinski otpad tamo negdje u nekoj klinici koja nosi ime nekog sveca, božanske osobe ili neke ustanove posvećenog života…

fra Željko Barbarić / Bitno.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Papa imenovao Tomu Vukšića nadbiskupom

Objavljeno

na

Objavio

Sveti Otac papa Franjo imenovao je vojnog biskupa u Bosni i Hercegovini mons. Tomu Vukšića nadbiskupom koadjutorom Vrhbosanske nadbiskupije, objavio je 22. siječnja 2020. Tiskovni ured Svete Stolice.

U isto vrijeme vijest o imenovanju pročitao je apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto u prostorijama Svećeničkog doma Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu tijekom prigodnog imendanskog čestitanja nadbiskupu metropolitu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću pred okupljenim svećenicima, redovnicima i redovnicama.

Mons. dr. sc. Tomo Vukšić je rođen 9. siječnja 1954. u Studencima, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Nakon što je pohađao filozofsko-teološki studij u Sarajevu, i odslužio vojsku (1977-1978), bio je zaređen za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije u Studencima, 29. lipnja 1980. Bio je župni vikar u katedrali u Mostaru od 1980. do 1982.

Zatim, kao stipendista Propaganda Fide, postigao je magisterij iz ekumenske teologije na Papinskom orijentalnom institutu (1984.) te onaj iz kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana (1986.). Od 1986. do 1988. vršio je službu tajnika Biskupije i biskupa Pavla Žanića. Poslije toga bio je pitomac Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu (1988.-1991.), i ponovno student na Papinskom orijentalnom institutu, gdje je postigao doktorat (1991.) tezom: „Odnosi među katolicima i pravoslavcima u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1903.“

Vrativši se u domovinu, bio je pročelnik Teološkog instituta u Mostaru (od 1991. do 1994.); predavač na Teološkom institutu u Dubrovniku (1992.-1997.); vicerektor Bogoslovije u Sarajevu (od 1993. do 1998.); sudski vikar u Mostarsko-Duvanjskoj biskupiji (1993.-2009.); ravnatelj Katoličke tiskovne agencije Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (od 1998. do 2005.), član Mješovitoga povjerenstva za primjenu Temeljnog ugovora između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine.

Sveti Otac Benedikt XVI. osnovao je, 1. veljače 2011. Vojni ordinarijat za Bosnu i Hercegovinu te imenovao generalnog vikara Mostarsko-duvanjske biskupije i profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu dr. don Tomu Vukšića za prvog biskupa vojnog ordinarija. Za biskupa je zaređen 2. travnja 2011. u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve.

Odlično poznaje talijanski jezik; zna također njemački i francuski. Autor je brojnih i cijenjenih publikacija iz teologije, kanonskoga prava, povijesti Crkve, suvremenih pitanja. (kta)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Europski biskupi ističu važnost EU u zaštiti slobode vjere

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Europski biskupi u ponedjeljak su na sastanku s premijerom Andrejom Plenkovićem istaknuli važnost Europske unije u promicanju i zaštiti prava na slobodu vjere, priopćeno je iz Banskih dvora.

Hrvatska do srpnja predsjeda Europskom unijom pa je Plenković tim povodom primio predstavnike Vijeća biskupskih konferencija EU na čelu s njegovim predsjednikom, luksemburškim nadbiskupom kardinalom Jean-Claude Hollerichom i predstavnike Konferencije europskih crkava predvođene pastorom Christianom Kriegerom.

Nakon što su saslušali prioritete hrvatskog predsjedanja, biskupi su istaknuli značaj i ulogu Europske unije u promicanju i zaštiti prava na slobodu vjere i uvjerenja unutar svojih granica, kao i u odnosima s trećim zemljama.

Kako se navodi u priopćenju, sudionici su razgovarali o važnim temama za Europu, od demografije i digitalizacije do migracija i ekologije.

Naglašena je i važnost međukulturnog i međureligijskog dijaloga, kao i suradnja s vjerskim zajednicama.

S obzirom da polovina država članica EU-a, uključujući Hrvatsku, ima negativan prirodan prirast, Plenković je govorio o naporima hrvatskog predsjedništva u osnaživanju demografske revitalizacije i položaja obitelji na europskoj razini, nakon što je demografija na zahtjev Hrvatske uključena u strateški program EU-a za idućih pet godina.

Na sastanku su bili i predsjednik HBK monsinjor Želimir Puljić, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i prvi čovjek Sabora Gordan Jandroković. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari