Pratite nas

Istaknuto

Dinko DEDIĆ: NEMA VIŠE POVRATKA GOSPODO

Objavljeno

na

Jugoslavija je hapsila, mučila i ubijala one koji su tražili istinu, kako bi sačuvala taj poredak zasnovan na lažima. Čime ste vi spremni braniti vaše pozicije? Razmislite! Hoćete li stati na stranu istine ili ćete ostati do kraja, dok vas ona ne pregazi? Nema više povratka gospodo.

[ad id=”93788″]

Nema više povratka gospodo. Jeannie je izišla iz boce i ne vraća se natrag. Ovaj narod hoće istinu o sebi, o vama i o njima, o svima koji su haračili ovim prostorom. Mi više nećemo prihvaćati ni laži ni poluistine. Hoćemo znati čime se možemo ponositi a čega se stidjeti. Nema više gospodara koji će iz Beograda određivati koja nam je istina ni sudaca koji će u Krađorđevu suditi onima koji njihovu istinu ne prihvate.

Ovo je naša zemlja, mi smo njen suvereni narod, njena alfa i omega a vi dolazite i odlazite i ovaj će narod odlučiti gdje vas staviti na skali hrvatske povijesne vrijednosti. O vama će mala djeca i stotinu godina od sada, u školi učiti kakvi ste bili u vašem vremenu, o vama s lijeva i s desna. Vaša pozicija vam daje priliku ne samo da živite od jednog mandata do drugoga nego da se ugradite u povijest. Zar stvarno nemate osjećaj kontinuiteta dalje od jednog vijeka?

Piše: Dinko Dedić/Kamenjar.com

Piše: Dinko Dedić/Kamenjar.com

Ako nemate onda ste se definitivno prihvatili krivog posla. Niste li svjedoci da ovaj narod pronalazi svoj smijer na osnovu ljudi i događaja iz povijesti? Ne vidite li kako smo precizno podijelili heroje i izdajice, one koji su skrbili za svoj narod i one koji su služili tuđim gospodarima, od prvog u kamen uklesanog dokumenta, od prve iskre svijesti o našoj zajedničkoj pripadnosti i sudbini koju ćemo dijeliti za tisuće godina u budućnost, pa sve do danas?

Napredak ili stagnacija, opstanak ili propast ovog naroda ovisi o tome kako će se on osjećati o sebi, u kakvom je stanju njegova kolektivna svijest, na temelju čega će biti određena njegova vizija. Zato ovaj narod traži istinu, tako bude znao čime se ponositi a čega se stidjeti, što prihvatiti a što odbaciti, što ispraviti a što ostavljati.

Ovaj narod je zbacio tuđinskog gospodara a vi nastavljate slijediti njegove vrijednosti i propovijedati povijest kako ju je on tumačio. Ništa, ama baš ništa oni nisu napravili kako bi bilo na našu korist nego samo na njihovu, a što god je uređeno za njihovu korist, po prirodi odnosa, uređeno je na našu štetu.
Pa ako vam nije stalo ni do čega osim do sebe, zar ne vidite da više povratka nema, da istina navire iz svake pukotine, da se se to više ne može zaustaviti? Ako nemate viziju vidjeti u daleku budućnost, zar vam je svejedno kako će vas jednog dana vaša djeca gledati, vaši unuci, jer oni će znati istinu i stidjeti se vas, posljednjih čuvara laži, zgaženih pod najezdom istine. Vaša pozicija danas izgleda kao napukla brana velikog akumulacionog jezera i samo je pitanja kad će voda provaliti i strmoglaviti svu tu građevinu dolje u bezdan.

Jugoslavija je hapsila, mučila i ubijala one koji su tražili istinu, kako bi sačuvala taj poredak zasnovan na lažima. Čime ste vi spremni braniti vaše pozicije? Razmislite! Hoćete li stati na stranu istine ili ćete ostati do kraja, dok vas ona ne pregazi? Nema više povratka gospodo.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Istaknuto

Tko je Božo Kožul – zapovjednik “Tigrova”?

Objavljeno

na

Objavio

Prva gardijska brigada Hrvatske vojske “Tigrovi” obilježila je 27. obljetnicu svog ustroja prigodnom svečanosti u vojarni “Croatia” na kojoj je istaknuto da su pripadnici “Tigrova” dali veliki doprinos u Domovinskom ratu te da je obaveza društva čuvati uspomenu na tu borbenu postrojbu u kojoj je tijekom rata poginulo 367 pripadnika, a njih šest još se vode kao nestali.

Na obilježavanju obljetnice prisustvovao je i posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik „Tigrova“.

Stožerni brigadir Božo Kožul u “Tigrove” je stupio 5. kolovoza 1990., a general Janko Bobetko imenovao ga je pukovnikom u 21. godini. S 27 godina postao je zapovjednik 1. gardijske brigade, a 2001. godine je umirovljen.

Kožul je svojevremeno govorio kako branitelji u vrijeme naoružanja nisu imali gotovo ništa, tek ono što su naslijedili u Rakitju. “Nije bilo vremena zapovijedati, nešto planirati, sve je bilo stvar dogovora”, rekao je te istaknuo kako su ratovali neiskusni i neškolovani momci protiv oficira JNA.

“1991. godine je važna jer smo bili neslomljivi, dečki su imali veliki duh i domoljublje, vladalo je zajedništvo. Bez 1991. godine, ne bi bilo ni Oluje. Tada je odnos snaga bio 5:1 u korist neprijateljske vojske, dok je za vrijeme Oluje bilo obrnuto”, ocijenio je Kožul.

Božo Kožul umirovljeni je stožerni brigadir, rodom iz Širokog Brijega. Tijekom ratnih godina zapovijedao je 2. i 3. bojnom do samoga kraja, da bi 1995. preuzeo dužnost načelnika Odsjeka za operativno-nastavne poslove sve do 1997. godine, piše Narod.hr

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

5. studenog 1990. – Osnovana 1. gardijska brigada “Tigrovi”

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 1990. godine formirana je Jedinica za posebne namjene MUP-a Republike Hrvatske u Rakitju, koja je kasnije prerasla u 1. gardijsku brigadu “Tigrove”.

Bila je formirana od dragovoljaca i dijelova Hrvatske policije. U prvoj fazi svoga djelovanja, kao Jedinica za posebne namjene MUP-a “Rakitje”, izvršavali su delikatne vojno-redarstvene zadaće.

Iza njih su ostale briljantno provedene akcije poput hvatanja Arkana i drugih terorista.

U suradnji sa drugim jedninicama za posebne namjene MUP-a RH proveli su povijesnu akciju na Plitvicama koja je u historiografiji zapamčena kao “Krvavi Uskrs”.

Daljnjim rastom snaga i postupnim formiranjem Hrvatske vojske uvjetovanim stupnjem agresije na Republiku Hrvatsku, “Tigrovi” postaju 1. A brigada ZNG-a, koju čini šest bataljuna (bojni).

Tada su se bojne nazivale prema bazama ili kodnim nazivima i to: 1. bojna-Vrapče (ćukovi), 2. bojna-Rakitje (kosovi), 3. bojna-Pionirac, po Pionirskom gradu (žune), 4. bojna -Kumrovec pa Petruševac (gavranovi), 5. bojna -Vinica kod Varaždina (oblaci) i 6. bojna – Tomislavac po planinarskom domu na Sljemenu (orlovi).

Tijekom ljeta 1991. godine, dio “Tigrova” držao je položaje u Novim Čakovcima, Vukovaru, Dalju, Erdutu, Iloku, Đeletovcima i Tenji.

Tijekom 1991. godine “Tigrovi” su sudjelovali i u borbama na novogradiškom i novljanskom ratištu, te su spriječili namjere banjalučkog da se spoji s bjelovarskim korpusom JNA. Štoviše u operaciji “Orkan ’91” brigada je imala zapaženu ulogu u oslobađanju okupiranog područja. Sredinom 1992. godine brigada je poslana u deblokadu opkoljenog Dubrovnika.

Sve zadatke uspješno su obavili i najjužniji dio Hrvatske je potpuno oslobođen do kraja godine. Godine 1993. dijelovi brigade sudjeluju u operaciji “Maselnica”, a 1994. godine brigada je uglavnom neaktivna te je taj period provela u treningu i opremanju.

Ipak ta godina ostat će upamćena kao ona u kojoj je život izgubio jedan od simbola “Tigrova” – heroj Domovinskog rata Damir Tomljanović Gavran. U operaciji “Bljesak”, “Tigrovi” su bljesnuli na njima poznatom terenu zapadne Slavonije, a kruna njihova djelovanja bila je operacija “Oluja”.

Važno je napomenuti činjenicu koja se se često zaboravlja, a to je da je brigada sudjelovala i u ratnim operacijama u BiH, od operacije “Ljeto ’95” do “Južni potez“. Tijekom Domovinskog rata ime i važnost “Tigrova” gradilo je oko 11 tisuća pripadnika.

U ratnim akcijama Domovinskog rata poginulo je 367 pripadnika Tigrova dok je 1711 ranjeno, a 201 pripadnik je prošao torture logora. Šestorica se još uvijek vode kao nestali, piše vojna povijest

 

Ministar Krstičević čestitao obljetnicu Tigrovima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari