Pratite nas

Politika

DIP objasnio zašto je tiskano tri milijuna glasačkih listića, a birača je 3, 8 milijuna

Objavljeno

na

Niska izlaznost birača na prethodne izbore za Europski parlament bila je jedan od elemenata kojim se Državno izborno povjerenstvo (DIP) vodilo kada je odlučilo da će se za ovogodišnje izbore tiskati tri milijuna glasačkih listića, iako je pravo glasa imalo više od 3, 8 milijuna birača.

Zaključak je to koji proistječe iz DIP-ova rješenja na prigovor Neovisnih za Hrvatsku u kojemu je DIP objasnio i da “Hrvati, upisani u njemački popis birača, ostaju na tom spisku dok sami ne zatraže da se to promijeni”.

Stranka Neovisni za Hrvatsku stranka prigovorila je, naime, da je na jedno biračko mjestu u Slavonskom Brodu, koje po popisu ima 1020 birača, dostavljeno oko 800 glasačkih listića, odnosno dvije stotine manje što, ocijenili su, “otvara mogućnost manipulacije”.

DIP je taj prigovor odbio, tumačeći pritom kako su, kod određivanja ukupnoga broja glasačkih listića za izbore održane u nedjelju, 26. svibnja, u obzir uzeti i podatci o odzivu na izbore za Europski parlament, 2013. i 2014., kada je na birališta izišla samo petina (20,8 posto), odnosno četvrtina (25,2 posto)  birača.

Slijedom toga, zaključilo je da će se za izbore 26. svibnja tiskati 80 posto listića od ukupnoga broja birača upisanih u Registar, što će biti dostatno za njihovu zakonitu provedbu, budući da ni na jednom od prethodnim izbora za Europski parlament nije niti približno postignut taj postotak odaziva birača.

Kada je pak riječ o prigovoru koji se odnosi na jedno biračko mjesto u Slavonskom Brodu, DIP je potvrdio da je birački odbor za to mjesto, na kojem je upisano 1020 birača, preuzeo 816 glasačkih listića, te da je glasovalo 280 birača, odnosno njih 27,5 posto.

Zapisnik o radu biračkog odbora potpisali su svi njegovi članovi koji, kao ni promatrač koji je promatrao rad odbora, nisu imali primjedbe na zapisnik.

Zato činjenica da je na navedeno biračko mjesto dostavljen manji broj glasačkih listića u odnosu na ukupan broj birača nije mogla za posljedicu imati nepravilnost u provedbi izbora, niti predstavljati osnovu za bilo kakvu manipulaciju, poručio je DIP.

Hrvati upisani u njemački popis birača ostaju u njemu

Povjerenstvo je, kao neosnovan, odbilo i prigovor Neovisnih za Hrvatsku (NRH), da je u Generalnom konzulatu RH u Stuttgartu uskraćeno pravo glasovanja četveročlanoj obitelji koji su hrvatski državljani i pravodobno su se prijavili za glasovanje ali im je, kako je navedeno u prigovoru, “na tome biračkom mjestu, nezakonito i neistinito kazano da mogu glasovati samo za njemačke, ali ne i za hrvatske stranke.”

Iz očitovanja Generalnoga konzulata proizlazi da hrvatski državljani koji su sudjelovali na nekim ranijim njemačkim izborima (npr. za Europski parlament, lokalnim ili komunalnim izborima) i tom su prilikom upisani u njemački popis birača, ostaju u njemu, a upis se mijenja samo zahtjevom stranke. Slijedom toga, hrvatski državljani koje spominju Neovisni za Hrvatsku, koji su upisani u njemački popis birača, ostali su u tom popisu.

Mjerodavno njemačko tijelo obavijestilo je 15. svibnja Ministarstvo uprave Republike Hrvatske o hrvatskim državljanima upisanim u njihov popis birača, kao popis onih koji su izrazili želju glasovati na izborima članova u Europski parlament iz Njemačke, a ne iz Hrvatske.

Za te birače nije se mogao provesti postupak prethodne ni aktivne registracije koji bi im omogućio glasovanje na izborima članova u EP iz Hrvatske, jer bi to značilo mogućnost dvostrukoga glasovanja, a što se odnosi i hrvatske državljane koje Neovisni za Hrvatsku navode u svom prigovoru.

Slijedom toga, DIP nije utvrdio nepravilnosti u postupanju Generalnoga konzulata u Stuttgartu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Dubravka Šuica kandidatkinja je Vlade za povjerenicu Europske komisije

Objavljeno

na

Objavio

Dubravka Šuica kandidatkinja je Vlade za povjerenicu Europske komisije, objavio je premijer Andrej Plenković.

– Nakon internih konzultacija i razgovora s Ursulom von der Leyen, sutra ćemo na užem kabinetu donijeti odluku da u četvrtak predložimo Vladi i proslijedimo Odboru za Europske poslove Dubravku Šuicu – kazao je Plenković u Opatiji.

Na pitanje je li riječ o zaobilaženju hrvatskih institucija, posebno Sabora budući, da do sad nisu znali tko će biti hrvatski kandidat, a da je, primjerice, Ursula von der Leyen znala, Plenković je kazao kako “treba malo sofisticiranosti i poznavanja procedure”.

– Ovakvi razgovori trebaju biti dobro unaprijed pripremljeni. Kada predlažete budućeg člana ili članice EK iz svoje zemlje, poanta je da se unaprijed s predsjednicom Komisije dogovorite o kandidatkinji, da sve to dobro prođe. Tako rade i sve ostale zemlje. To  radimo na način koji je dobar za i koristan hrvatske interese i jačanje našeg položaja u EU – dodao je Plenković.

Buduća šefica Europske komisije Ursula von der Leyen još se jučer sastala s hrvatskom kandidatkinjom,  javio je portal Politico.
U kuloarima se već dulje vremena špekulirali da je najizglednija kandidatkinja Dubravka Šuica, iskusna HDZ-ovka koja je počela svoj drugi mandat europarlamentarke, i zbog iskustva, ali i zbog činjenice da je Ursula von der Leyen pozvala države da vode brigu o spolnoj zastupljenosti te imenuju žene.

Na sastanku u Zagrebu, premijer Andrej Plenković i buduća šefica Komisije razgovarali su i o toj temi i tad je, kako smo doznali, hrvatski premijer kazao kako “Hrvatska ima nekoliko dobrih kandidata” pa ne treba isključiti ni moguće iznenađenje. Zanimljiva je priča koju je prije nekog vremena također objavio Politico. Neslužbeno su doznali da je parlamentarna skupina Europske pučke stranke muku mučila s odabirom  10 potpredsjednika, budući da su htjeli zadovoljiti spolnu ravnotežu. Pronašli su tri žene, a Šuica je bila među njima, no “morali  su je moliti” da prihvati nominaciju. Je li Šuica znala da odlazi i da će njezino mjesto ostati ispražnjeno?

S druge strane, Hrvatska očekuje i nada se važnom resoru unutar EK. Dosadašnji hrvatski povjerenik Nenad Mimica je, podsjetimo, bio zadužen za Međunarodnu politiku i razvoj. Iako je i prije pet godina, kad je Jean-Claude Juncker sastavljao komisiju pozvao države članice da mu šalju dodatne prijedloge i to žene te nudio “jače” resore, Hrvatska je ostala samo na Mimici. No države same ne mogu birati koje će područje dobiti, one tek izražavaju želje. Procedura u Hrvatskoj kaže da, nakon što Vlada donese prijedlog, kandidat mora proći Odbor za europske poslove Sabora, a onda premijer šalje pismo predsjednici EK. Nakon te “legitimacije” (a nemaju sve države članice obvezu saslušanja pred odborima), druga “legitimacija” je saslušanje kandidata u Europskom parlamentu te dogovor resora.

Hrvatska ovog puta ima drukčiju poziciju i konkretne šanse za jači sektor, prije svega u kontekstu uloge koju je odradio Plenković pri imenovanju Ursule von der Leyen, i to u trenutku kad je osovina Angela Merkel – Emmanuel Macron u Japanu dogovorila plan kojim bi na čelu bio socijalist Frans Timmermans. Ursula van der Leyen javno je izrazila zahvalnost premijeru Plenkoviću na podršci. Usto, kako su glavne funkcije u EU “otišle” starim članicama, nove očekuju da se ravnoteža postigne jačim sektorima.

Može se čuti da je Hrvatska zainteresirana za niz resora, od regionalne politike, do financija i proširenja.

Nije nevažno koji će sektor dobiti Hrvatska, posebice u trenutku kad će se, velikim dijelom i za hrvatskog predsjedanja EU, dogovarati višegodišnji financijski okvir EU od  2021. do 2027., kad se treba “obraniti” kohezijska i poljoprivredna politika, ključna za bolji, ravnomjerniji regionalni razvoj, odnosno brže hvatanje koraka sa starijim članicama EU, a koje neke stare države žele srezati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Miro Kovač: Belgijski model regija za jednakopravnost Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Miro Kovač ocijenio je u utorak kako bi Hrvati u Bosni i Hercegovini s preustrojem ove zemlje u tri regije, po uzoru na Belgiju, mogli ostvariti svoju jednakopravnost s Bošnjacima i Srbima.

„BiH bi se mogla inspirirati uređenjem Belgije koja ima tri jezične zajednice, postoje tri regije. Tako se to može napraviti u Bosni i Hercegovini kako bi Hrvati bili u potpunosti ravnopravan narod s druga dva ustavotvorna naroda Bošnjacima i Srbima“, rekao je Kovač u intervju za Radio-televiziju HercegBosne iz Mostara.

Pri tome je pojasnio kako osobno snažno zagovara preustroj BiH i njezino približavanje prema euroatlantskim integracijama po modelu Belgije, koja je i sjedište Europske unije i NATO saveza.

Upitan kako izbjeći ponavljanje fenomena Željka Komšića, koji je izabran za hrvatskog člana BiH Predsjedništva dominantno preglasavanjem ovoga naroda od brojnijih Bošnjaka, predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Sabora ocijenio je kako sunarodnjaci u BiH trebaju dobiti izbornu jedinicu kako se takvo što ne bi ponavljalo. On dodaje kako je zbog složenosti i Belgija ustrojena na sličnom modelu koji svim trima zajednicama jamči ravnopravnost.

„Njemačka jezična zajednica ima svoj parlament i svoju vladu. Hrvati mogu imati i svoju izbornu jedinicu i biti ravnopravni s druga dva naroda“, dodao je Kovač.

Upitan o čestim napadima predstavnika bošnjačkih i probošnjačkih stranaka na dužnosnike Hrvatske i predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, Kovač je istaknuo kako su takve kritike besmislene.

“Konstantni napadi oko Pelješkog mosta i granice nemaju smisla jer će se on graditi. Besmisleno je napadati hrvatsku predsjednicu zbog nekih napisa u stranom tisku koji su demantirani“, dodao je.

Najavio je kako će službeni Zagreb biti još angažiraniji oko Bosne i Hercegovine, na što ga pozivaju i odredbe Daytonskog mirovnog sporazuma.

„Hrvatska se ne miješa u unutarnje stvari u BiH. Hrvatska je potpisala Dayton i ima obvezu skrbiti o stabilnosti BiH i promicati ispunjenje obveza koje se tiču Ustava“, rekao je predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Miro Kovač.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari