Pratite nas

Hrvatska

Diplomatski skandal – Crna Gora otima hrvatsko more i vadit će naftu!

Objavljeno

na

U jeku vrlo žučnih rasprava o istraživanju nafte i plina u Jadranu, zaobilazi se činjenica da su naši južni susjedi Crnogorci odredili dio istražnih i proizvodnih blokova ugljikovodika u našim morskim i podmorskim prostorima!?

Oni računaju na čak 2020 kvadratnih kilometara u hrvatskom teritorijalnom moru, zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu (ZERP-u) i epikontinentskom pojasu, odstupajući od Protokola o privremenom režimu uz južnu granicu iz 2002. između Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, a čija je pravna sljednica Crna Gora od 2006, piše Slobodna Dalmacija.

Prof. dr. Vesna Barić Punda, pročelnica Katedre za međunarodno pravo s Pravnog fakulteta u Splitu, i glavna urednica pomorskih karata Valerija Filipović, mag. ing. geod. iz Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu, istražile su da je protokol iz 2002., kojim je povučena crta razgraničenja u Bokokotorskom zaljevu i koji je na snazi do konačnog utvrđivanja granice, prekršen odlukom vlade Crne Gore iz 2011., a što je u suprotnosti s međunarodnim pravom i prije preuzetim međunarodnim obvezama.

Ravna crta

No, da bi sve bilo jasnije, moramo se vratiti u poratne godine kada su na Prevlaci još bile stacionirane snage UN-a ili popularne “plave kacige”.- Protokolom iz 2002. utvrđeno je da razgraničenje morskih i podmorskih prostora u Bokokotorskom zaljevu između dviju država počinje od krajnje točke kopnene granica koja izbija na morsku obalu, a to je rt Konfin.

Kao privremena granica uz hrvatsku obalu u Bokokotorskim vratima/Bokokotorskom zaljevu povučena je ravna crta od točke na rtu Konfin, do točke koja je udaljena 3 kabela (555,6 metara) od rta Oštra i nalazi se na spojnici rt Oštra – rt Veslo – tumači nam profesorica Barić Punda, koja je značajan dio znanstvene karijere posvetila upravo granicama na moru.

[ad id=”68099″]Ravna crta koja spaja rtove Konfin i Oštra i tako čini privremenu lateralnu morsku granicu prema Crnoj Gori, nastavlja se i privremenom crtom razgraničenja teritorijalnih mora Hrvatske i Crne Gore, i to ravnom crtom 12 nautičkih milja azimutom 206 stupnjeva do otvorenog mora.

Hrvatska je strana 2002. prihvatila ovo rješenje kao privremeno kako bi se konačno demilitariziralo područje Prevlake i pristala pri tome na značajne ustupke na svoju štetu. Morski prostor uz hrvatsku obalu ovim je protokolom označen kao zona, i u njemu vrijedi poseban pravni režim.

Hrvatska je protokolom iz 2002. odstupila od kriterija crte sredine/ekvidistancije. Tako smo Crnogorcima privremeno, do konačnog utvrđivanja granice, ustupili 52,3 kvadratna kilometara teritorijalnog mora, što otprilike odgovara površini otoka Ugljana.

– Novi problemi stižu 2011., kada je vlada Crne Gore donijela odluku o određivanju blokova za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika, čija lateralna granica prema Hrvatskoj značajno odstupa od crte razgraničenja prema protokolu iz 2002. jer ne ide azimutom 206 stupnjeva, već ima novi smjer prema Hrvatskoj koji ide azimutom 231 stupanj – navodi profesorica Barić Punda.

Morski i podmorski prostori Crne Gore na taj se način uvećavaju na štetu Hrvatske za ukupno 2020 kvadratnih kilometara.

granica_crna_gora-1

Prosvjedna nota

Hrvatska je 2011. uputila prosvjednu notu Veleposlanstvu Crne Gore u Zagrebu u kojoj je upozorila susjede na pogrešno prikazanu crtu granice i nepravilan prikaz smjera lateralne granice na moru, prema Hrvatskoj.

Da je smjer određivanja lateralne granice crnogorskih istražnih i proizvodnih blokova prema Hrvatskoj pogrešno prikazan i da je različit od crte razgraničenja, potvrđeno je 30. listopada 2014., kada je vlada Crne Gore ipak donijela odluku o izmjeni odluke iz 2011.

– Prema toj odluci, Crna Gora odustaje od raspisivanja tendera za davanje koncesije, ali samo na dijelu morskog i podmorskog prostora koji je neprijeporno hrvatsko teritorijalno more Republike Hrvatske. Tom je korekcijom obuhvaćena vrlo mala površina morskog prostora pa se tako Hrvatskoj ipak “vraća” njezinih 128 kvadratnih kilometara teritorijalnog mora.

Međutim, Crna Gora i dalje računa na naša 1892 kvadratna kilometra, bez obzira što je po protokolu iz 2002., koji je na snazi, to nedvojbeno hrvatski ZERP i epikontinentski pojas – pojašnjava profesorica Vesna Barić Punda.

Prvo javno nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu Hrvatska objavljuje 27. ožujka 2014. ili tri godine nakon Crne Gore. Određeno je 29 istražnih prostora, čija je lateralna granica upravo ona granica iz protokola iz 2002. i ide azimutom 206 stupnjeva. Hrvatska se strogo pridržavala dogovorenog smjera lateralne granice na moru.

Naši istražni prostori ugljikovodika, zbog kršenja protokola iz 2002. od strane Crne Gore, sada se poklapaju s onima koje je odredila vlada Crne Gore u onom prostoru od 1892 kvadratna kilometra. Vrlo brzo stiže diplomatska reakcija naših susjeda?! Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Crne Gore 2. srpnja 2014. uputilo je Glavnom tajništvu UN-a protestnu notu.

U njoj upozoravaju na: “Aktivnosti Republike Hrvatske koje su u suprotnosti s Konvencijom UN-a o pravu mora iz 1982. i drugim međunarodnim ugovorima na snazi, jer je blokove 27, 28 i 29 odlučila postaviti u cijelosti ili u jednom dijelu unutar prostora koji je za Crnu Goru sporan. Crna Gora je postupak Republike Hrvatske ocijenila jednostranim aktom koji je u suprotnosti s međunarodnim obvezama prema protokolu iz 2002.”

Puno pitanja

Na koncu se postavlja pitanje zašto hrvatska javnost dovoljno ne zna o svemu? Kriju li se možda baš u “spornom” prostoru značajne količine nafte i plina i hoće li kompanije za bušenje koje angažira vlada Crne Gore, ako se u Hrvatskoj zbog protivljenja istraživanjima odustane od eksploatacije nafte i plina, postaviti platforme na našoj strani Jadrana? Tko će platiti odštetu kompanijama za istraživanje ugljikovodika ako im Hrvatska i Crna Gora “iznajme” ista istražna polja?

Crnogorci, koji su u istraživanja nafte i plina u Jadranu krenuli puno prije od nas, nesumnjivo su u prednosti, iako je Hrvatska “na papiru” u pravu, no to se toliko puta u bilateralnim odnosima na jugoistoku Europe pokazalo nevažnim.

 

I Ina bi bušila

Za koncesije u Crnoj Gori vlada velik interes, javilo se čak 18 kompanija. Zainteresirani su, među ostalim i ruski Gazprom, francuski Total, Statoil iz Norveške, talijanski ENI. Pismo namjere dostavila je i naša Ina.

Najpoželjniji

Ekološke organizacije i aktvisti u Crnoj Gori upozoravaju da je njihova vlada otvorila poziv zainteresiranima za koncesije bez finaliziranog postupka strateške procjene utjecaja na okoliš i javne rasprave. I u Crnoj Gori podvlače da “nafta i turizam” ne idu ruku pod ruku, naglašavajući da je Crna Gora, kao prva ekološka država na svijetu, prema Forbesovoj listi najpoželjnija primorska turistička destinacija u 2015.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Prvih 50 izbjeglica iz Sirije useljava se u državne stanove u Sisku

Objavljeno

na

Objavio

Migranti su u Hrvatsku došli kroz program preseljenja iz Turske kao prva skupina od ukupno 250 izbjeglica koji će odlaskom iz Kutine i useljavanjem u Sisak dobiti status azilanata.

Riječ je o ljudima koji su odlukom Vlade u Hrvatsku došli kroz program preseljenja iz Turske kao prva skupina od ukupno 250 izbjeglica, koji će dolaskom iz Prihvatilišta za tražitelje azila u Kutini i useljavanjem u državne stambene objekte u Sisku, dobiti status azilanata.

U Sisku je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje već pripremio deset državnih stanova za prihvat azilanata, a deset ih se još uređuje za slične potrebe, rečeno je na sastanku.

Aktivnosti vezane uz prihvat i kompletnu integraciju osoba vodit će Isusovačka služba za izbjeglice, a Ministarstvo unutarnjih poslova proces će sufinancirati europskim sredstvima.

Za sve će azilante biti organizirani seminari učenja hrvatskog jezika, djeca će se uključiti u osnovne škole, a nakon dodatnog stručnog osposobljavanja, odnosno prekvalifikacije, odrasli će se uz kontakte s poslodavcima, uključiti u projekt zapošljavanja, piše N1.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Ministarstvo državne imovine: Potpisana tri ugovora o darovanju zemljišta i nekretnina u Baškoj Vodi i Makarskoj

Objavljeno

na

Objavio

Potpisivanjem ukupno tri ugovora, Ministarstvo državne imovine darovalo je u ponedjeljak Baškoj Vodi i Makarskoj zapuštene nekretnine čijim će se stavljanjem u funkciju potaknuti gospodarstvo, kultura i obrazovanje.

U priopćenju Ministarstva navodi se da su u Baškoj Vodi ministar državne imovine Goran Marić i načelnik Općine Baška Voda Joško Roščić potpisali ugovor kojim Ministarstvo općini daruje zemljište za poticanje gospodarskog razvoja i razvoja komunalne infrastrukture.

Riječ je o nekretnini koja je “desetljećima bila ničija, bez čuvara i vlasnika”, a dana je je općini i njenim ljudima “da živi zajedno s njima“, rekao je tom prilikom ministar Marić.

Načelnik Roščić istaknuo je da je riječ o dragocjenom poslu odluci i gesti Ministarstva. “Ovo je potez za vidljivi razvoj i dobrobit naše Baške Vode“, dodao je.

Ministar Marić potom je u Makarskoj s gradonačelnikom Jurom Brkanom potpisao dva ugovora. Prvim Ministarstvo daruje Makarskoj “Villu Irenu“ za potrebe muzeja Grada Makarske, u vrijednosti 5 milijuna kuna, a drugim je darovalo zgradu za projekte u kulturi, znanosti i obrazovanju.

“U suradnji s Ministarstvom doživjeli smo gotovo nezamislivo. U manje od mjesec dana od kada smo podnijeli zahtjev za ‘Villu Irenu’, potpisali smo ugovor.

Formiranje Ministarstva državne imovine promijenilo je sliku Hrvatske. Zato zahvaljujemo ministru Mariću i njegovim suradnicima na potpori i učinkovitosti“, rekao je gradonačelnik Brkan.

“Kad ovo radimo, imamo vrlo jednostavnu premisu: država ima imovinu koja je zapuštena, ona je na dohvat ruke i očiju gradu Makarskoj koja tu imovinu treba. Ovim činom, upravo takvu imovinu stavljamo u funkciju života ljudi u ovom bisernom, kamenom gradu”, rekao je ministar Marić, stoji u priopćenju Ministarstva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari