Pratite nas

Politika

DIREKTIVA SEFERA HALILOVIĆA: Očistiti prostor od sumnjivih osoba

Objavljeno

na

Predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika “Grabovica 93.” Josip Drežnjak medijima i političarima uručio ratne dokumente koje potpisuje Sefer Halilović

sefer-halilovic-2Predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika “Grabovica 93.” Josip Drežnjak jučer je predstavnicima medija i političkim čelnicima na godišnjicu zločina u ovome mjestu dostavio dokument “Direktiva za obrambeno -napadna dejstva, Sekcija 1:100 Livno, Konjic, Makarska, Mostar”. Dokument na kojem stoji oznaka vojne tajne, a koji je potpisao prvi čovjek Armije BiH Sefer Halilović, govori o tome kako na prostoru Hercegovine do Prozora “ustaške snage imaju raspoređeno šest bojni, ukupno 2500 ljudi”. Navode se informacije kako su bojne raspoređene, kakvu su artiljerijsku potporu imale te se navodi kako je Armija BiH imala 8500 boraca.

Sadržaj direktive

– Odlučio sam organizirano i pravodobno dovođenje snaga u povoljan operativno-taktički položaj i istodobno borbenim dejstvima o svim elementima borbenog rasporeda napasti ustaške snage, grupirajući glavne snage na pravcu iz doline Neretvice k Prozoru, a pomoćne u pravcu s. Donja Grabovica – s. Vrdi – s. Goranci – Mostar. S ciljem u sadejstvu sa susjedima (pomoćne snage) uz pravodobno ubacivanje dijela snaga u pozadinu ustaša, uz primjenu snažne artiljerijske vatre, obuhvatnim dejstvima razbiti mu snage, nanijeti što veće gubitke i doći do što većeg ratnog plijena, u daljnjem nastaviti energična dejstva i primorati ga na povlačenje što dublje u zapadnu Hercegovinu. Gotovo za napad 13. 9. 1993. – stoji u dijelu dokumenta koji je Drežnjak dostavio medijima i političarima. Također, navodi se kako je zabranjena upotreba radioveza do početka napada te kako će se veze organizirati kuririma. Naređeno je i izviđanje “rasporeda i jačine snaga ustaša, mogućnost proboja kroz minska polja te otkrivanje položaja ustaša artiljerije, sigurnosno osiguranje: zaštititi pripreme za napad, vrijeme i pravce dovođenja postrojbi na polazne položaje. U zoni napada očistiti prostor od sumnjivih osoba – stoji u dijelu dokumenta. Jesu li u sklopu “čišćenja prostora od sumnjivih osoba” pobijeni i nevini civili u Grabovici, je nešto o čemu su svi godinama razmišljali osim nadležnih pravosudnih institucija u BiH.

Što radi pravosuđe?

Drežnjak je rekao kako je direktiva naredba koja se ne može odbiti te kako je ovaj dokument bio pred Haaškim sudom, ali se nikada nije govorilo o njegovom sadržaju, nego se samo spominjala direktiva. Ovaj dokument, kao i niz ostalih, će ovih dana biti dostavljen Tužiteljstvu BiH koje još ništa nije učinilo kako bi otkrilo nalogodavce zločina u Grabovici. Izgleda kako ratni zločini u Bosni i Hercegovini i dalje imaju političku zaštitu službenog Sarajeva.

VečernjiList

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Željko Glasnović: Svi imaju pravo na sjećanje osim Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Sabor će danas raspraviti uredbu EU-a koja bi trebala pridonijeti većoj pravnoj sigurnosti korisnika genetskih resursa, a nakon toga trebalo bi uslijediti glasovanje o dosad raspravljenim točkama.

Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe EU-a o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji, želi se pridonijeti pravnoj sigurnosti i povećanju povjerenja između stranaka Protokola iz Nagoye te svih dionika koji sudjeluju u pristupu genetskim resursima i podjeli dobiti od genetskih resursa.

Na dnevnom redu sjednice je i prijedlog Kluba zastupnika HSS-a o izmjeni uredbe o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. HSS traži povećanje rudne rente s dosadašnjih deset posto na 12 posto, te da se njezina raspodjela bude takva da pet posto ostvaruju gradovi, odnosno općine, pet posto županije, a dva posto bi išlo u državni proračun, piše Hina.

Željko Glasnović  želio je progovoriti o situaciji u školstvu.

“Kakvog čovjeka proizvodi hrvatski obrazovni sustav? Došla je ekipa, tu njih 60 ekonomista. Ja ih pitam jeste li ikad čitali The Economist?

Možda je jedan digao ruku. Što je s društvenim znanostima, političkim naukama, poviješću?

Tko kreira taj program u školama? Bloger Krule i Baba Vanga, ja ne znam više. Pitam ljude jeste li čitali ‘Sukob civilizacija’ od Huntingtona. To je danas temeljno štivo, to se danas događa. Imamo tu mantru da se trebamo baviti budučnošću, a ne prošlošću.

U SAD-u je budžet za vojsku 590 milijardi dolara. Ljudi ne poznaju povijesti. Zna li netko tko je Mate Dukovac, Mijo Drvarić ili Stipe Javor? Ljudi nemaju pojma o tome.

Tko je kriv za brisanje kolektivne memorije? Krivi su drugovi koji sjede ovdje. Svi imaju pravo na sjećanje osim Hrvata. Ja se bojim za ovu državu.

Željko Glasnović “zapalio” Sabor čistom istinom u 5 minuta! (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Novi zakon o braniteljima ne predstavlja rizik za proračun

Objavljeno

na

Objavio

Nema razloga za zabrinutost da bi novi zakon o braniteljima predstavljao rizik za rashodovnu stranu proračuna i sve je u skladu s procjenom financijskog učinka toga zakona, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Što se tiče proračuna za Ministarstvo hrvatskih branitelja, sve je u skladu s procjenom financijskog učinka ovoga zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2018., sredstva su alocirana i tu ne vidim nikakvih problema i mislim da bilo kakva zabrinutost s te strane nije utemeljena”, rekao je Plenković, odgovarajući na pitanje novinara.

Plenković je doputovao u Bruxelles, gdje će u petak sudjelovati na summitu čelnika EU i šest zemalja Istočnog partnerstva, a u četvrtak navečer sudjelovao je na sastanku čelnika Europske pučke stranke.

Europska komisija je u jesenskim gospodarskim prognozama ocijenila da su rizici za prihodovnu stranu povezani s očekivanim pojačanim učinkom krize u Agrokoru na porezne prihode od toga koncerna, a na rashodovnoj strani rizici dolaze od većeg povećanja plaća i socijalnih troškova, posebice na ratne veterane.

“Što se Agrokora tiče, mi vodimo računa da proces restrukturiranja traje i da se ide prema nagodbi. Ono što je najvažnije jest da je sve ovo što se da sada uradilo, a uradilo se jako puno da se spriječe posljedice za hrvatsku ekonomiju i sustav, bilo bez troškova za državni proračun i za sve naše ljude”, rekao je Plenković.

Premijer Plenković će u petak sudjelovati na 5. sastanku na vrhu Istočnog partnerstva, koji će biti prigoda da šefovi država ili vlada iz država članica EU i šest istočnih partnerskih zemalja ocijene postignuća ostvarena od posljednjeg sastanka na vrhu u Rigi 2015.

Naglasak u razgovorima bit će na konkretnoj koristi koju su ta postignuća donijela građanima šest zemalja Istočnog partnerstva: Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Moldovi i Ukrajini.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari