Pratite nas

Magazin

‘Dječje prihvatilište Sisak’: Što se doista događalo u Sisku 1942.

Objavljeno

na

U produkciji Laudato snimljen je novi dokumentarni film ‘Dječje prihvatilište Sisak’ o akciji spašavanja ratom stradale djece u Sisku 1942. godine. Film je potkrepljen izvornim dokumentima i autentičnim fotografijama, a u njemu govore istraživači, povjesničari, crkveni velikodostojnici te svjedoci događaja.

Svečana pretpremijera filma je 2. listopada 2019. u Zagrebu u 20 sati, kino dvorana 11 CineStara Zagreb, Branimirova 29. Uz producenticu filma Kseniju Abramović i redateljicu Nadu Prkačin govor će održati i sisački biskup Vlado Košić. U programu nastupa Klapa ‘Sveti Juraj’ HRM-a, a voditeljica je Diana Tikvić.

Besplatne ulaznice za pretpremijeru možete podignuti u Galeriji Laudato u Importanne Galleriji (Iblerov trg 10, mezanin 317, 10000 ZAGREB) radnim danom od 12 do 19 sati, subotom od 9 do 15 te na sam dan pretpremijere (srijeda 2.10.) do 15 sati. Telefonski kontakt Galerije Laudato je 01 46 46 888. Na dan premijere, od 16 sati, preostale ulaznice možete podignuti u Branimir Centru na blagajni.

Premijera filma ‘Dječje prihvatilište Sisak’ je dan kasnije, 3. listopada 2019. u 19.30 sati u Sisku, u dvorani Svetog Ivana Pavla II, Veliki Kaptol, Trg bana Josipa Jelačića 9.

‘Dječje prihvatilište Sisak’ prikazuje kako su zbog velikog priljeva djece s Kozare u gradu Sisku otvorena četiri prihvatilišta. Mortalitet djece je u početku bio iznimno velik zbog zaraznih bolesti koje su tada vladale, no do kraja 1942. godine sveden je na pojedinačne slučajeve. Djeca su zbog ogromnog broja i neprimjerenih uvjeta prihvatilišta smještana i po obiteljima. Uz opću neimaštinu i glad preuzimanje brige za tzv. kozaračku djecu bio je pothvat iznimne kršćanske uljudbe i velikoga srca koje su Siščani toga vremena pokazali. Unatoč nadljudskim naporima u zbrinjavanju djece desetljećima je širena lažna povijest po kojoj je u Sisku bio logor u kojemu se namjerno usmrćivalo djecu.

Roman Leljak – Nova saznanja o sudbini djece s Kozare

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Josipa Galić: Bogatstvo je u davanju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Josipa Galić/fb

Kad bismo čovjeka gledali očima Josipe Galić, svijet bi bio mnogo ljepši i Zemlja humanije mjesto za život. Ona je odgojiteljica u jednom djevojačkom domu u Zagrebu, a u slobodno vrijeme volontira, pomaže onima koji su u potrebi.

– Uvijek su me roditelji učili da je dobro pomagati drugima, onda to uđe u krv, u stil života. Čovjek se nekako osjeća bolje kad je u poziciji da nekome pomogne. Onda to ide valjda taj slijed jedan za drugim – kaže Josipa.

Jedna je od volonterki humanitarne udruge fra Mladen Hrkać, gdje, ovisno o potrebi, dočekuje oboljele i članove njihovih obitelji, druži se s njima, olakšava im bolničke dane.

– Odlazim na odjele da bi se roditelji odmorili pa barem na trenutak sjeli i popili kavu. To roditeljima znači jako puno kad netko od volontera dođe i kaže ja ću sad sat ilil dva sjediti s vašim djetetom i igrati karte, uno, crtati, veseliti se pjevati. To je ono neka ljudska satisfakcija kad budete sretni jer ste mogli učiniti nešto tako, jer ste imali to vrijeme za dati – govori Josipa.

Proživljavaju se tako različite situacije, sklapaju prijateljstva. A u nesebičnom darivanju Josipa već nekoliko godina odlazi u Afriku. Pet je puta bila u Beninu i Keniji. I naravno ponijela prikupljena sredstva, hranu, odjeću, školski pribor.

– Kad dođete tamo i susretnete se s umirućim djetetom koje nije jelo danima prije toga i nikakva hrana koju mu date u tom trenutku ne može spasiti to dijete. I onda jednostavno se pitate – zašto? U 21. stoljeću se proizvede hrane za 12 milijardi ljudi na kugli zemaljskoj, zašto netko umire od gladi, zašto je ta nepravda…

U prikupljanje pomoći za Afriku uključila je sve svoje prijatelje i obitelj, u Zagrebu i rodnom Širokom Brijegu. Nada se da će i za ovaj Božić otići onamo.

Organizirala je Josipa Galić i mnoge humanitarne akcije uoči Uskrsa i Božića. Uvjerena je da je u svijetu mnogo više dobra nego zla. I svoje učenice uči da je bogatstvo u davanju, da se time ništa ne gubi – samo dobiva.

– To je moj stil života. To je nekako što čovjek živi i radi, djeluje i dok sam na poslu, dok dišem, ja vjerujem da ću pomagati drugima i da ću biti u mogućnosti pružati ako ne ništa onda ruke – zaključila je.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Suradnjom i zajedništvom za bolju budućnost mora – Lastovsko podmorje

Objavljeno

na

Objavio

RONILAČKI KLUB VETERANA 4. GARDIJSKE BRIGADE U OČUVANJU PODMORJA

Lastovski arhipelag uzdignut s plitkog hrpta koji se proteže od Pelješca do Monte Gargana – Palagruškim pragom istinska je rajska oaza Mediterana, nastajala duboko na oceanskom dnu prije oko 150 milijuna godina. Na dnu su se milijunima godina taložili skeleti i kućice morskih organizama dok otoci nisu ‘izronili’ iz mora. S obje strane toga plavetnog praga dubine su veće – posebice na jugu gdje se dno spusta na 1350 metara. Ukupno 44 otoka, otočića i hridi čini najmlađe proglašeni Park prirode Lastovsko otočje.

U lastovskom arhipelagu u organizaciji Parka prirode Lastovsko otočje i Turističke zajednice Općine Lastovo ovaj vikend članovi Ronilačkog kluba 4. gardijske brigade pridružili su se roniocima Udruge veterana Hrvatske ratne mornarice, roniocima HRM-e, roniocima iz ronilačkog kluba Nautilus iz Splita, u ekološkoj akciji čišćenja podmorja; a sve uz potporu Hrvatske ratne mornarice. Ekološka akcija se provodila istovremeno u uvalama Borova, Kremena, Jurjeva luka, Skrivena luka i luka Ubli. Ronioci su sudjelovali i u biološkom uzorkovanju za znanstveno istraživačke svrhe.

U trodnevnoj akciji sudjelovalo je oko 50 ronioca, skipera i volontera, a prikupljena je značajna količina otpada. Izronjena količina plastičnog otpada suočava nas s naravi ljuske destruktivnosti, posljedicama nekontroliranog razvoja i korištenja tehnologija, kao i razlika u svijesti. Diversifikacija izvora i razloga onečišćenja, osobito s fokusom na fenomen zagađivanja plastikom čini ovaj problem većim i kompleksnijim, među ostalim i zbog toga jer nema jednoznačnog odgovora, niti rješenja.

Izbor nas okupljenih u Ronilačkom klubu veterana 4. gardijske brigade bio je jasan kada je napadnuta Domovina; i za slobodu svoje zemlje i naroda, borili smo se kao slobodni ljudi. I danas, naš izbor je nastavak doprinosa za našu domovinu, sada kroz aktivnosti kojima se aktualiziraju teme zaštite prirode, pa tako i mora i podmorja. Povezanost ljudi u slobodi odluke da u ovom rajskom mjestu lijepe naše ostave svoj otisak budi nadu u očuvana morska staništa.

This slideshow requires JavaScript.

U mapi našega sjećanja trajno je ostalo zabilježeno mjesto koje je prema legendi grčki bog Zeus smatrao jednim od najljepših svjetskih otoka. Svjesni da se radi o globalnom problemu, često se susrećemo s defetizmom proizašlim iz mikro-perspektive koji se manifestira kroz propitkivanje što tu pojedinac može napraviti, no, pa i najmanjim promjenama u stilu života upravo svaki pojedinac, svatko od nas, može napraviti puno, postići i pokazati razliku.

 Dr.sc. Ljiljana Zmijanović

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari