Pratite nas

Politika

Dobar dan za europsku Hrvatsku. “Lex Perković” je pao!

Objavljeno

na

[quote]Prvo poluvrijeme završilo 1-0, a sad moramo odigrati i drugo. Milanović je morao odustati od zaštite zločinaca, a Hrvatska će tako izbjeći sankcije. Politika izolacije Milanovića je zasad uspjela. Ipak, ništa nije gotovo dok Sabor doista ne ukine “lex Perković” i vlast postupi prema uhidbenim nalozima koji su stigli 1. srpnja. Ne možemo vjerovati Vladi koja je cijelo ovo vrijeme lagala, ali se danas možemo veseliti jer je srušena samovolja vladajućih. Njihovo je vrijeme prošlo. Hrvatska je zrela da konačno zatvori tu knjigu i bez opterećenja iz totalitarne prošlosti okrene čisti pogled u europsku budućnost.[/quote]

Točno u podne završila je zajednička konferencija za medije europske povjerenice Viviane Reding i hrvatskog ministra pravosuđa Orsata Miljenića nakon sastanka kojeg smo dugo očekivali, kako bi se uklonila prijetnja sankcijama Hrvatskoj zbog kršenja potpisane europsko pravne stečevine, konkretno zakona o primjeni europskog uhitbenog naloga.

Ministar me je izvijestio da hrvatska vlada namjerava promijeniti zakon brzo i bezuvjetno, rekla je Viviane Reding.

[pullquote_left]Reding je naglasila da će EK sa svoje strane pomno nadzirati taj proces promjene zakona, kao i kasniju njegovu primjenu.[/pullquote_left]

Miljenić je naglasio da se radi o jednom u nizu satanaka te da je postignut dogovor kojim su zadovoljne obje strane. Kako se i pretpostavljalo ususret sastanku, Europska komisija će se zadovoljiti skraćivanjem roka u kojem zakonske promjene stupaju na snagu. Dogovoreno je da zakon ide u hitnu parlamentarnu proceduru, a primjena će mu biti najkasnije do 1. siječnja 2014. godine, dakle, na isti dan kad na snagu stupaju zakonske promjene koje se tiču Europskog uhitbenog naloga u Češkoj. Bilo je unaprijed jasno da Hrvatska baš ničim ne može opravdati odgađanje primjene zakonskih primjena sve do 1. srpnja 2014.

Reding je pak naglasila da će EK sa svoje strane pomno nadzirati taj proces promjene zakona, kao i kasniju njegovu primjenu. Procedura pokretanja sankcija protiv Hrvatske ovime nije automatski zaustavljena.

– Vjerujem da će promjene koje je obećala Hrvatska biti brzo implementirane pa da možemo ubrzo zatvoriti ovu temu, zaključila je Reding.

Odgovarajući na pitanja novinara podržala je i napore koje Vlada čini na uvođenju ćirilićnog pisma u Vukovaru.

Miljenić je izbjegao odgovor na logično pitanje stranih novinara zašto je uopće hrvatska vlada promijenila taj zakon.

Zastupnici HDZ a jutros su zatražili da Hrvatski sabor odmah u svoj dnevni red uvrsti, raspravi i donese zakon kojim bi se izvan snage stavio tzv. lex Perković i time, ističu u toj stranci, umanjila šteta za Hrvatsku.

Predstavnik saborskog Kluba HDZ-a Davorin Mlakar izvijestio je da su 53 zastupnika potpisima podržali takav zahtjev, sa željom da se Hrvatska izvede iz štetne pozicije u koju je dospjela izmijenivši Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, kolokvijalno zvan ‘lex Perković’, samo tri dana prije ulaska u EU.

“Zakon o stavljanju izvan snage ‘lex Perković’ je u proceduri, sugeriram Vam da ga odmah uvrstite u dnevni red, da ga raspravimo i odmah donesemo i tako umanjimo štetu nastalu Hrvatskoj politikom ove Vlade”, poručio je Mlakar predsjedniku Sabora Josipu Leki nakon saborske stanke,apelirajući na SDP da podrži spomenuti zahtjev.

Premijer će u Saboru vjerojatno pokušati promjenu tzv. Lexa Perković povezati s najavljenim ustavnim promjenama i osnivanjem istražnog povjerenstva o neprocesuiranju udbaških zločina, kako bi umanjio štetu za sebe, svoju vladu i SDP te što veći dio odgovornosti stavio na HDZ.

politika+/kamenjar.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Culej: Kako zaštititi hrvatsku granicu?

Objavljeno

na

Objavio

Saborska rasprava o potvrđivanju Konvencije o policijskoj suradnji u jugoistočnoj Europi skrenula je u četvrtak na trenutak na aktualnu temu lažnih vijesti, pri čemu je SDP-ov Gordan Maras ustvrdio kako je glavni kreator takvih vijesti Vlada, kako bi odvratila pozornost od ozbiljnih problema.

“Glavni kreator ‘fake news’ u Hrvatskoj je Vlada”, rekao je Maras podsjetivši na “aferu SMS”, ali i na tvrdnju premijera Andreja Plenkovića da je Mostov Nikola Grmoja pobjegao od njega tijekom incidenta u sabornici.

“Živimo u državi gdje bitne teme ne dolaze do izražaja, ali zato naslovnicama dominiraju teme koje su irelevantne za građane. Glavna vijest je ‘fake news’, umjesto da se premijer bori za sigurnost građana, bolje gospodarstvo, više radnih mjesta. Nosi li netko ‘špic papak’ ili oble cipele, time se bavi cijela Hrvatska”, rekao je Maras i pozvao vladajuće da se ne bave fabriciranim aferama već ozbiljnim temama.

Uzvratio mu je Anđelko Stričak (HDZ) koji je ustvrdio kako je Maras upravo podržao sve kriminalne skupine, te falsificiranje i davanje lažnih vijesti.

Zastupnici su uz manje primjedbe podržali potvrđivanje Konvencije o policijskoj suradnji u jugoistočnoj Europi, koja bi trebala doprinijeti uspostavi moderne policijske suradnje između država potpisnica, posebice u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma i nezakonitih migracija.

Konvenciji pristupilo 11 država

Konvenciji je dosad pristupilo 11 država – Austrija, Slovenija, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Moldova i Bosna i Hercegovina.

Stričak smatra da je suradnja među državama potrebna i da je Konvencija dobra podloga za to, jer kriminalne skupine na tom području očito jako dobro surađuju.

Prema nekim analizama, na jugoistoku Europe Hrvati uglavnom drže trgovinu oružjem i krivotvorenim dokumentima, Srbi i Crnogorci se bave krijumčarenjem narkotika, dok su se Albanci specijalizirali za trgovanje drogom, ljudima i prostitucijom, kaže Stričak.

Josip Đakić (HDZ) drži da će Konvencija o policijskoj suradnji teško zaživjeti dok god je u Srbiji na snazi Zakon o ratnim zločinima. “Kako će hrvatski policajci po nalogu tužiteljstva Srbije istraživati fabricirane i inscenirane optužnice koje se stavljaju na teret 300 i nešto branitelja, pa i političara”, upitao je Đakić izrazivši u tom dijelu rezervu prema Konvenciji.

Stevo Culej (HDZ) kaže da nije bitno kakav se ugovor potpisuje nego s kim se potpisuje. “Iz životnog iskustva znam, kada god smo što sa Srbijom potpisivali još iz vremena Domovinskoga rata, kada smo potpisivali primirja, da smo tada najviše stradavali i ginuli”, kazao je.

Nejasno je, kazao je Ranko Ostojić (SDP), zašto se nakon 13 godina priključujemo nečemu što prije nismo željeli.

“Pitanje same policijske suradnje nije sporno, ali nikako tako da zapravo to bude nalog nekoga sa strane koji nam kaže da biste ispunili schengenske uvjete, vi morate pristupiti takvoj konvenciji bez obzira što je ona donesena još 2006. godine”, drži Ostojić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Svađa o žičari: Bandić SDP-ovcu rekao da mu se javi kad napravi 3 pseće kućice

Objavljeno

na

Objavio

SDP-ov zastupnik Matej Mišić u četvrtak je na aktualnom satu zagrebačke Gradske skupštine prozvao gradonačelnika Milana Bandića jer je potpisao ugovor za sljemensku žičaru bez osiguranih sredstava u proračunu.

SDP-ov Matej Mišić je upozorio da sljemenska žičara košta 10.000 eura po metru, dok je jedna od najmodernijih žičara u Val-d’Isèreu stajala 6500 eura po metru, a crnogorska svega 2400 eura po metru.

Sljemenska žičara skuplja od žičare Matterhorn

Podsjetio je kako je izgradnja švicarske žičare Matterhorn stajala 340 milijuna kuna, dok će izgradnja buduće sljemenske žičare s PDV-om koštati 375 milijuna kuna.

“Izglasali ste proračun po kojem je iznos namijenjen za žičaru u ovoj godini 29 milijuna kuna, a projekcija za 2020. je 50 milijuna kuna. To je 79 milijuna od 375 milijuna kuna. Koja je uloga Gradske skupštine ako potpisujete sporazume za koje nemate osigurana sredstva u proračunu”, upitao je Mišić Bandića.

Bandić je zastupnicima najavio da će u roku deset minuta dobiti pisanim putem usporedbu svih tehničkih karakteristika sljemenske žičare i troškova sa žičarom Matterhorn.

“Naša je žičara kilometar dulja i stoji 15 milijuna eura, a njihova je kilometar kraća i košta 14 milijuna eura. Sve ostalo su troškovi koje ta žičara nema, a naša ima”, rekao je Bandić dodavši da će sredstva biti osigurana rebalansiranjem proračuna, što on može uvijek predložiti.

Mišić ga je ponovno podsjetio da sredstava u proračunu nema i da Skupština može odbiti rebalans.

“Kome će se uzeti 300 milijuna kuna? Ili ćemo se opet zaduživati? Ovo je maksimalno neozbiljno. Potpisali ste ugovor bez osiguranih sredstava”, poručio je Mišić.

Bandić mu je odgovorio da je on u skoro 19 godina koliko vodi Zagreb napravio više projekata nego je Mišić vidio “pesjih kućica”, dodavši da mu se javi “kad napravi tri kućice za pse”.

Ne može ravnopravnost dama biti veća od ravnopravnosti muškaraca

SDP-ova gradska zastupnica Vesna Nađ podsjetila je na seksističke plakate u ZET-ovim tramvajima te gradonačelnika prozvala da je neprimjerenim seksističkim izjavama prema novinarkama, koje je nazvao “vranama koje grakću”, pružio loš primjer mladim sugrađanima, najviše srednjoškolcima.

Bandić joj je odgovorio da ne grakću samo dame, nego i muškarci, pa ne može ravnopravnost dama biti veća od ravnopravnosti muškaraca.

“Ja se neću uvrijediti ako stvarno grakćem i ako mi netko kaže da grakćem. Ali ako ozbiljno govorim onda mi ne može govoriti da grakćem. Ne može ravnopravnost dama biti veća od ravnopravnosti muškaraca”, kazao je Bandić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari