Pratite nas

Herceg Bosna

Dobili zeleno svjetlo: Popis stanovništva u BiH 1. Listopada

Objavljeno

na

[pullquote_left]BiH je napredovala u tehničkim pripremama za popis stanovništva te izrazila volju za daljnji rad. Međunarodna monitoring misija dala je zeleno svjetlo te će se popis održati 1. Listopada ove godine.[/pullquote_left] “Posljednjih 70 dana od sastanka održanog 22. ožujka prešli smo na intenziviranje aktivnosti i nastojanja da preuzmemo obveze i preporuke EUROSTAT-a i međunarodnih predstavnika kako bismo došli do kvalitetnijih rješenja. Predstoji obveza institucija BiH da potpuno preuzmu odgovornost, da projekt shvatimo kao neophodan, te treba podići svijest građana o njegovoj važnosti. Mogu reći da će BiH 1. Listopada ove godine krenuti u popis stanovništva”, rekao je Damir Hadžić, ministar komunikacija i prometa BiH nakon sastanka s direktorom u EUROSTAT-a Pieterom Everaersom.

Tijekom proteklih mjeseci Upravni odbor Međunarodne monitoring misije, koji se sastoji od šest stručnjaka iz oblasti statistike, boravio je u BiH u nekoliko navrata te analizirao i ocijenio rad institucija na pripremama za popis stanovništva. Izašli su s jedinstvenim stavom i dali našoj zemlji zeleno svjetlo.

[pullquote_right]”Iako je ostvaren napredak sada slijedi rad u detaljima tehničke pripreme, koji mora biti razrađen do kraja. Vijeće Evrope i druge međunarodne institucije istakle su značaj ovog popisa te pozivam sve institucije i političke strukture da daju podršku popisu. Iz Europske unije poručen je jasan stav, a to je da je potrebno raditi na komunikacijskom aspektu, podizanju svijesti i obavještavanju građana te da su dobra saradnja i koordinacija vrlo bitne”, rekao je direktor EUROSTAT-a Pieter Everaers.[/pullquote_right]

Na konferenciji za novinare nisu izneseni dodatni detalji, ali je ministar Hadžić kazao kako će svaki odgovor na popisu biti evidentiran i imati svoju šifru, a da će se u drugoj fazi sortirati.

“Ukoliko utvrdimo da su određeni odgovori u interesu građana i države BiH onda će oni biti zbrajani. Bitno je istaći da će se u drugoj fazi učiniti sve da se otkloni diskriminacija”, istakao je Hadžić, na što je Everaers dodao kako je to sve u skladu s preporukama međunarodne zajednice.

Zamjenik šefa Delegacije EU Renzo Davidi i direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović potpisali su ugovor kojim je EU dodijelila bespovratna sredstva BiH u iznosu od 7,5 miliona eura za financiranje popisa.

“Novac će biti korišten za financiranje terenskog rada i obradu podataka u obradnim mjestima. Također, uključene su plaće svih učesnika koji će raditi na popisu i porez”, istakao je Milinović.

Prema procjenama koje su do sada urađene, popis stanovništva koji će u BiH biti izvršen nakon 21 godinu, koštat će 46 miliona KM.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

HNS: Presuda ratnom zločincu Enveru Buzi zabrinjavajuće je negiranje opsega okrutnih zločina protiv Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Prvostupanjska presuda Suda Bosne i Hercegovine ratnom zločincu Enveru Buzi, bivšem zapovjedniku bataljuna Prozor Armije BiH, pod čijim se vodstvom počinio masakr u Uzdolu nad hrvatskim civilima i pripadnicima HVO-a, zabrinjavajuće je negiranje opsega okrutnih zločina protiv Hrvata u BiH, priopćeno je iz Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat GV HNS-a, javlja Hrvatski Medijski Servis.

U nizu nepravdi koje osporavaju raspone ratnih zločina, pokolja i ugnjetavanja pripadnika hrvatske nacionalnosti, Odjel za branitelje HVO-a i Domovinski rat GV HNS-a BiH apelira na postizanje pravde za žrtve i mira za obitelji ubijenih.

“Devaloriziranje žrtava i okrutnosti zločina putevi su koji Bosnu i Hercegovinu vraćaju u bolnu prošlost i oni za koje se BiH ne smije opredijeliti”, stoji u priopćenju.

Iz Odjela za branitelje GV HNS-a ističu kako je jaka i funkcionirajuća pravna država prioritet razvoja Bosne i Hercegovine, koja će u sukladnosti s ovlastima i djelovanjem pružiti okvir za mirnu i stabilnu budućnost zajedničke domovine.

“Put stabilnosti, pravičnosti, suživota i zajedništva neophodni su za mir i razvoj Bosne i Hercegovine, te naša odgovornost prema žiteljima BiH”, priopćeno je iz Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat Glavnog vijeća HNS-a./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

28 godina od okupacije Mostara od strane tzv. JNA i rezervista

Objavljeno

na

Objavio

Prije 28 godina, 19. rujna 1991. u Mostar su došli navjestitelji rata, srpski i crnogorski rezervisti JNA. Zbog navodnog osiguranja Zračne luke, u Mostar i Hercegovinu dolazi više od pet tisuća rezervista, pripadnika titogradskog i užičkog korpusa tzv.JNA.

Nedugo nakon dolaska, tzv.JNA zauzima položaje na brdima oko Mostara i zračne luke, pripremajući opsadu grada koja će početi s proljećem 1992. godine.

Za dolazak rezervista u Mostar (19. rujna 1991.) iako nenajavljen, mostarski krizni stožer bio je pripravan. U suradnji s hrvatskim kadrovima u republičkom MUP-u zaustavljen je prvi nasrtaj rezervista da uđu u samo središte grada. Zaustavljeni su u Gnojnicama i Zračnoj luci, gdje je tadašnji MUP postavio svoje policijske punktove, piše HMS.

U Mostar je ilegalno donesena radio-oprema koju su kupili Hrvati u Njemačkoj. Svakodnevno je sve veći broj dragovoljaca pristupao obrani Mostara, oružje koje je dolazilo ilegalno raspoređivalo se preko glavnog stožera u Grudama. U to vrijem gradom su kružile razne dezinformacije i zlonamjerne glasine koje je širio KOS što je među građane unosilo nemir, pa se krizni stožer morao suprotstaviti i takvom vidu specijalnog rata protiv KOS-a.

Dok je rat praktično pred vratima, oporbene stranke u Mostaru organiziraju razne mitinge podrške za JNA.

Od tada pa do početka ratnih događanja u Mostaru, skoro svakodnevno  dolazilo je i do incidenata u koje su bili uključeni rezervisti tzv.JNA. Sporadična pucnjava s okolnih brda prema Katedrali, strašenje građana s dugim cijevima na ulicama, bombe u kafićima, pijančevanje i tuče, te pucnjava na vozila u okolici Mostara, ali i međusobni obračuni rezervista, unijeli su osjećaj straha, nemira i nesigurnosti među stanovnike Mostara.

U listopadu 1991. je napadnuto i selo Ravno u sjeverozapadnom dijelu Popova polja, što je događaj kojim de facto počinje rat u Bosni i Hercegovini, za kojeg tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović je kazao da nije „naš rat“.

Jedinice JNA smještene u Mostaru su trebale, zajedno s kninskim korpusom, zauzeti Split i srednju Dalmaciju. Kako to nisu uspjeli učiniti, užički i podgorički korpus ostaju na ovom području.

Užički korpus je preimenovan u ”bilećki”, a poslije i u ”hercegovački”. Djelovao je na području Mostara. Titogradski korpus je djelovalo na području Popova polja, Neuma, Stona i Dubrovnika.

Pod zapovjedništvom ovih korpusa su kasnije bile i brojne paravojne formacije iz Srbije i istočne Hercegovine, koje su počinile i zločin na Uborku gdje je mučki ubijeno 114 civila iz mostarskog naselja Zalik i Sutina, a za koji nitko nije odgovarao. Bio je to jedan od prvih masovnih zločina nad civilima tijekom četverogodišnjeg rata u BiH.M. L./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari