Pratite nas

Vijesti

Dobra stara vremena koja se nikada nisu dogodila ili zašto se čini da je nekada bilo bolje?

Objavljeno

na

Od prosinca 2011. u Hrvatskoj je vrijeme stalo.

Prije trideset godina Hrvatska je bila federalna jedinica disfunkcionalne Jugoslavije. Predsjednica vlade navedene protuprirodne tvorevine bila je Milka Planinc. Koja je vrlo vjerojatni bila najomraženiji političar u Jugoslaviji, jer je njezina vlada (socijalistički zvana Savezno izvršno vijeće, jer ne dao dobri Bog da se vlada zove vlada, tipična komunistička kuhinja, promjena radi promjene) donijela zloglasni “Dugoročni program ekonomske stabilizacije”.

zivotJugoslovena1_zps655fd444Kroz 1982. i 1983. građani Hrvatske nisu mogli voziti automobil svaki drugi dan, nije bilo detergenta, ulja, šećera, kave i ostaloga (čuveni Duško), nije bilo voća, jer Milka se ugledala na dragoga susjeda i vođu Rumunjske Nicolaea Ceausescua i htjela je vratiti dugove Zapadu. Što je zahvatilo sve segmente društva, osim najvećeg potrošača koji se zvao JNA. Ta hrpa imbecila, najluđa vojska u Europi u kojoj se jesu našli i siromašni genijalci koji nisu imali drugoga izbora, uništila je zapravo jugoslavensku ekonomiju, jer jugoslavenski komunisti su imali opsesiju o unutarnjem i vanjskom neprijatelju.

I koliko god da Amerikanci davali kredita, većina je završila kod SMB imbecila. Namjere Milke Planinc nisu čak bile loše, ali bez suradnje navedenih maloumnika iz JNA bile su nemoguće. Doduše, građani Hrvatske koji su tada živjeli, radije se sjećaju albuma Prljavog kazališta i Parnog valjka, nego “Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije” i kronične nezaposlenosti koja je drmala cijelu SFRJ u osamdesetima i koja je bila na razini današnje, unatoč činjenici da je dobar dio građana bio na “privremenom radu u inozemstvu”. Socijalistički raj u kojem nije bilo banana i radnih mjesta, ali za kojim svi spremno i vrlo licemjerno cendraju.

Prije dvadeset godina je bio rat. I opet nije bilo posla. I nije bilo novca. I sve je bilo nikakvo i ratno. Ali unatoč tome i činjenici da je četvrtina zemlje bila okupirana, te 1994. zaustavljena je inflacija i uvedena je kuna. Ratna vlada Nikice Valentića (1993.-1995.) bila je najsposobnija koju je Hrvatska imala. Čisto sumnjam da itko ima želju ikada više doživjeti rat. Rat je najgore doba i uvijek treba raditi na miru. Blaženi su mirotvorci: oni će se sinovima Božjim zvati (Mt 5, 9). Ali, eto mnogi će govoriti pozitivno i o toj 1994. Iako, svatko razuman ne smije govoriti pozitivno o ratu. Mir je vrijednost kojoj se uvijek treba težiti.

Prije deset godina, 2004. na vlasti je bio Ivo Sanader. Možda je lopov, ali je bio šarmantan, znao je širiti optimizam i imao je prirodnog dara za politiku. Ništa čudno, prošao je sjemenište i studirao je u Rimu. Lijevi mediji su ga najviše hvalili. Novinari-ljevičari i pisci-ljevičari bili su jednostavno zaljubljeni u njega. Istini za volju, poslije Račana koji je širio depresiju, Sanader im se činio idealnim. Pokrenuo je zemlju i obećao joj je ružičastu budućnost. Prvi mandat svi su stvarno živjeli dobro i da se nije uplela svjetska gospodarska kriza, sad bi vrlo vjerojatno bio u trećem mandatu i jedino bi trpio kritike s desnog spektra. Na dulje staze oštetio je državu i donio je štetu ugledu političara, te je osramotio zemlju. Ali je davao osjećaj perspektive.

Milka-Planinc-005Milka Planinc je izvodila svoje rezove iz nekakve želje da ne optereti buduće generacije. Naplata svih dugova jugoslavenskog komunizma došla je 1991. do 1999. kada je Jugoslavenska narodna armija, najveći gutač jugo-proračuna, haračila po Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i Kosovu. JNA, taj najveći kočničar jugodruštva i jugoekonomije, uništila je faktički federaciju svojim imbecilnim postupcima i neshvaćanjem povijesnog trenutka.

Nikica Valentić ostat će u sjećanju kao najsposobniji premijer koji je usred rata i teškog stanja gospodarstva stabilizirao zemlju i dao je snage za oslobađajuće akcije. Ivo Sanader bit će upamćen kao korumpirani premijer, ali nitko mu ne može poreći da je bio šarmantan i da je znao dići nadu i da je nešto radio, koliko god da je to bilo u cilju kriminala, bio je političar od formata.

Danas Hrvatskom vladaju Ivo Josipović i Zoran Milanović. Koliko god su Milka, Valentić i Sanader pokušavali zemlju vući naprijed, ovaj dvojac povukao je zemlju u stanje potpunog gospodarskog mrtvila, a u ideološkom smislu vratio je u period pakla 1941-1945. Hrvatska stoji na mjestu, gospodarstvo sve više umire, a društvo se svađa oko ideoloških gluposti, jer trenutna vlast kronično je nesposobna i ne pokušava ništa napraviti, pa jedino ostaje da se hrvatski građani glođu oko promašenih tema.

Najgore od svega što se čini da su teška vremena, od prije 30, 20 i 10 godina bila puno bolja jer je sadašnjost u režiji Josipovića i Milanovića toliko besperspektivna i fizički je teška za podnositi. Mladost nacije nema posla i odilazi u inozemstvo. Jedna od stvari koje se govorilo 1990. i 1991. je da mladi više nikada neće morati ići tražiti posao van.

Danas, posla nema. Danas, perspektive nema. Iako nisu sve prijašnje vlasti bez krivice za to, od 1990. u Hrvatskoj nikada nije bilo ovako loše. Za to su krivi Josipović i Milanović. Jer od prosinca 2011. u Hrvatskoj je vrijeme stalo.

Autor: Mislav Miholek/politika+

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari