Pratite nas

Kultura

Dodijeljena Nagrada ‘Fra Lucijan Kordić’ za hrvatsku izvandomovinsku književnost

Objavljeno

na

Teolog, novinar i književnik Adolf Polegubić

TEOLOG, NOVINAR I KNJIŽEVNIK ADOLF POLEGUBIĆ OVOGODIŠNJI JE  DOBITNIK NAGRADE “FRA LUCIJAN KORDIĆ”

–  Križ svakog Hrvata, koji je iz ovih ili onih razloga napustio Domovinu, još je bremenitiji za književnika, koji sve to doživljava na svoj način, a što je za svoga života svjedočio i književnik i pastoralni djelatnik fra Lucijan Kordić. No, svaka životna situacija može biti i kreativna, darovana za proširivanje vlastitoga puta iz vlastitih razloga.  Na tragu toga nastale su ove moje nove četiri zbirke pjesama, a rekao bih, i najveći dio mojega, kako književnog, tako i ukupnog, opusa. Veseli me da je domovinska književna javnost zainteresirana za iseljeničku, jer se radi o zajedničkoj kulturnoj i duhovnoj baštini utkanoj u cjelovito biće hrvatskoga naroda u Domovini i inozemstvu, kazao je laureat Polegubić.

U prostorijama Društva hrvatskih književnika danas je upriličena svečana dodjela Nagrade “Fra Lucijan Kordić” a koju svake četiri godine dodjeluju Društvo hrvatskih književnika Zagreb i ZIRAL – Zajednica izdanja “Ranjeni labud” iz Mostara. Ova književna nagrada dodjeljuje se od 1993. godine za djelo koje tematski, na bilo koji drugi način obrađuje život Hrvata izvan domovine,  a ime je dobila po fra Lucijanu Kordiću, književniku i postaralnom djelatniku koji je jedan vijek svojega života proveo u Švicarskoj i tamo književno stvarao.

Ove godine Nagradu je osvojio poznati književnik, teolog i novinar Adolf Polegubić za četveroknjižje- četiri zbirke poezije koje su objavljene u Nakladi Bošković iz Splita. U programu dodjele Nagrade sudjelovali su: predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović, članica prosudbenog povjerenstva dr.sc. Željka Lovrenčić te dramska umjetnica Dunja Sepčić.

Predsjednik Društva gospodin Đuro Vidmarović je govorio o značaju ove nagrade za instituciju kojoj je na čelu te još jedanput naglasio važnost književnosti iseljene Hrvatske za one koji žive i rade u Domovini.

Nakon što se nazočnima obratio predsjednik Vidmarović gospođa Lovrenčić je obrazložila zašto je nagrada pripala baš Polegubiću naglašavajući važnost njegovih djela kako u inozemstvu tako i Domovini.

Dramska umjetnica Dunja Sepčić vrlo je nadahnuto pročitala neke pjesme iz nagrađenih zbirki, a potom se nagrađeni književnik Adolf Polegubić obratio javnosti riječima zahvale. Između ostaloga kazao je i:

–  Križ svakog Hrvata, koji je iz ovih ili onih razloga napustio Domovinu, još je bremenitiji za književnika, koji sve to doživljava na svoj način, a što je za svoga života svjedočio i književnik i pastoralni djelatnik fra Lucijan Kordić. No, svaka životna situacija može biti i kreativna, darovana za proširivanje vlastitoga puta iz vlastitih razloga.  Na tragu toga nastale su ove moje nove četiri zbirke pjesama, a rekao bih, i najveći dio mojega, kako književnog, tako i ukupnog, opusa. Veseli me da je domovinska književna javnost zainteresirana za iseljeničku, jer se radi o zajedničkoj kulturnoj i duhovnoj baštini utkanoj u cjelovito biće hrvatskoga naroda u Domovini i inozemstvu, kazao je laureat Polegubić.

Inače,  prema podatcima Društva hrvatskih književnika, Dr. Adolf Polegubić, pjesnik, pastoralni teolog i novinar, rođen je 25. lipnja 1962. u Šibeniku. Osnovnu školu završio je u Banjevcima i Stankovcima, Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju, a filozofiju i teologiju u Makarskoj i u Zagrebu. Disertaciju naslovljenu »Laien in der Kirche und Gesellschaft Kroatiens seit 1900 – Ihre Spiritualität, ihre kirchliche und gesellschaftliche Position und ihre Institutionen auf dem Prüfstand des Zweiten Vatikanischen Konzils« (Laici u Crkvi i društvu u Hrvatskoj od 1900. – Njihova duhovnost, crkvena i društvena pozicija i njihove institucije na temelju prosudbe Drugoga vatikanskog sabora) obranio je 1997. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Beču i postigao akademski stupanj doktora teologije. Više je godina radio kao novinar u Glasu Koncila. Od 2002. glavni je urednik mjesečnog lista hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj Živa zajednica, koji od rujna 1978. izlazi u izdanju Hrvatskoga dušobrižničkog ureda u Frankfurtu na Majni.

Član je Društva hrvatskih književnika. Pjesme je objavio u brojnim listovima i časopisima.   Nastupao je na brojnim tribinama u domovini i inozemstvu, te na radiju i televiziji. Objavio je šest zbirki pjesama na hrvatskom i jednu na njemačkom jeziku, više knjiga iz područja pastoralne teologije, duhovnosti, novinarstva i humora na hrvatskom i njemačkom jeziku te više od dvadeset znanstvenih radova.

Za poeziju je bio i nagrađivan. Uvršten je u antologiju poezije o ratnom Vukovaru »Balada o vukovarskoj ruži«, (priredio Petar Vulić), Imotski, 2001., u antologiju »Hrvatska uskrsna lirika od Kranjčevića do danas«, (priredio Božidar Petrač), Zagreb, 2001., u antologiju duhovne poezije »Krist u hrvatskom pjesništvu – od Jurja Šižgorića do naših danas«, (izabrao i priredio Vladimir Lončarević), Zagreb, 2007., u zbornik hrvatske duhovne poezije »Kruh i vino«, (priredio Josip Sanko Rabar), Zagreb, 2009., u antologiju »Hvaljen budi, Gospodine moj: sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu«, (priredili Vladimir Lončarević, Božidar Petrač, Nevenka Videk), Zagreb, 2009. te u MORE MORA – hrvatski pjesnici o moru, (sastavila Ana Horvat), Zagreb, 2014.

Adolf Polegubić se bavi i fotografijom, a motive snima u Hrvatskoj, Njemačkoj i u drugim zemljama. Godine 2008. Kristina Kovačević i Adolf Polegubić pokrenuli su projekt »Njemačko-hrvatske večeri poezije«, koje su dosad održane u više gradova u Njemačkoj i u Hrvatskoj.

Nagrada “fra Lucijan Kordić” do sada je dodijeljena nekolicini hrvatskih književnika koji djeluju u inozemstvu: Julienne Eden Bušić, Nikoli Benčiću, Dragi Šaravanji, Tomislavu Žigmanovu , Malkici Dugeč i sada Adolfu Polegubiću.

Piše: Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

‘Jednom’ – Novo književno djelo Miljenka Stojića

Objavljeno

na

Objavio

Miljenko Stojić, suvremeni hrvatski književnik, novinar i franjevac, s objavljenih dosadašnjih deset zbirki pjesama, dvije zbirke priča, četiri romana i šest slikovnica, te brojnih ogleda i kritika, donosi pred ljubitelje pisane riječi novo književno djelo.

»Jednom«, naslov je zbirke pjesama prepoznatljivog pjesničkog jezika stvaratelja Miljenka Stojića koji piše jezikom svakodnevice – jezikom opominjućeg priopćavanja. Pjesnik traži, pronalazi, dopunjuje i slavi hrvatsku zemlju, hrvatskog čovjeka i hrvatsku žrtvu ispreplićući pritom svoj zacrtani mozaik.

Pjesme su osebujnog izričaja u kojima njihovi stihovi znaju kadšto teći naoko mirno, a onda nas nenadano prenu pršteći snagom i porukom. Kroz sve njih, više ili manje očito, provlači se, pak, pouzdanost i vjera u Boga.

Urednik knjige je Ljubo Krmek, recenziju potpisuju književnici Antun Lučić i Marina Kljajo-Radić, a lekturu i korekturu uradila je Zdenka Leženić. Promišljenu sliku na naslovnici potpisuje Zdenka Bilušić.

Zbirka pjesama »Jednom« tiskana je u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Čitluku i Ogranka Matice hrvatske u Šibeniku, čiji su predsjednici Andrija Stojić i Zdenka Bilušić. Izrada knjige povjerena je provjerenoj kvaliteti tiskare FRAM-ZIRAL iz Mostara. A naručiti se može najjednostavnije preko nakladnika ili portala miljenko.info.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Zapozorje, oznak, bilješkinja – nove hrvatske riječi, evo što znače

Objavljeno

na

Objavio

Zapozorje je najbolja nova hrvatska riječ – i zamijenit će backstage. Uz nju tu su još i oznak te bilješkinja. Odlučili su tako jezikoslovci, književnici i znanstvenici časopisa “Jezik” dodijelivši u Lipiku za te tri riječi autorima Nagradu “Dr. Ivan Šreter”.

Profesorica hrvatskog jezika iz Vinkovaca Lidija Stević Brkić umjesto engleskog naziva za prostor iza pozornice – backstage ponudila je na natječaju svoju riječ zapozorje i pobijedila.

Drugu nagradu osvojio je veleposlanik u Izraelu Drago Štambuk za riječ oznak, oznakovljenje umjesto brenda i brendiranja, dok profesorica hrvatskog jezika Carmen Lešina iz Splita kaže da joj je zasmetao naziv javna bilježnica pa se u njoj probudio inat i smislila je novu riječ bilješkinja.

Mnoge se nagrađene riječi s ovog natječaja, kažu iz časopisa Jezik, itekako koriste.

Naša najprihvaćenija riječ je riječ uspornik umjesto ležećeg policajca. To je bila riječ s prvog natječaja i doista je proširena i prihvaćena riječ zatipak umjesto tipfeler, međutim tom riječju se pretežito služe studenti, učenici, lektori pa onda nemamo osjećaj koliko je prihvaćena.

Da ideja ne nedostaje svjedoči da je na natječaj za Nagradu “Doktor Ivan Šreter” stiglo oko 100 novih riječi gotovo 50-ak autora.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari