Pratite nas

Kultura

Dodijeljena Nagrada ‘Fra Lucijan Kordić’ za hrvatsku izvandomovinsku književnost

Objavljeno

na

Teolog, novinar i književnik Adolf Polegubić

TEOLOG, NOVINAR I KNJIŽEVNIK ADOLF POLEGUBIĆ OVOGODIŠNJI JE  DOBITNIK NAGRADE “FRA LUCIJAN KORDIĆ”

–  Križ svakog Hrvata, koji je iz ovih ili onih razloga napustio Domovinu, još je bremenitiji za književnika, koji sve to doživljava na svoj način, a što je za svoga života svjedočio i književnik i pastoralni djelatnik fra Lucijan Kordić. No, svaka životna situacija može biti i kreativna, darovana za proširivanje vlastitoga puta iz vlastitih razloga.  Na tragu toga nastale su ove moje nove četiri zbirke pjesama, a rekao bih, i najveći dio mojega, kako književnog, tako i ukupnog, opusa. Veseli me da je domovinska književna javnost zainteresirana za iseljeničku, jer se radi o zajedničkoj kulturnoj i duhovnoj baštini utkanoj u cjelovito biće hrvatskoga naroda u Domovini i inozemstvu, kazao je laureat Polegubić.

U prostorijama Društva hrvatskih književnika danas je upriličena svečana dodjela Nagrade “Fra Lucijan Kordić” a koju svake četiri godine dodjeluju Društvo hrvatskih književnika Zagreb i ZIRAL – Zajednica izdanja “Ranjeni labud” iz Mostara. Ova književna nagrada dodjeljuje se od 1993. godine za djelo koje tematski, na bilo koji drugi način obrađuje život Hrvata izvan domovine,  a ime je dobila po fra Lucijanu Kordiću, književniku i postaralnom djelatniku koji je jedan vijek svojega života proveo u Švicarskoj i tamo književno stvarao.

Ove godine Nagradu je osvojio poznati književnik, teolog i novinar Adolf Polegubić za četveroknjižje- četiri zbirke poezije koje su objavljene u Nakladi Bošković iz Splita. U programu dodjele Nagrade sudjelovali su: predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović, članica prosudbenog povjerenstva dr.sc. Željka Lovrenčić te dramska umjetnica Dunja Sepčić.

Predsjednik Društva gospodin Đuro Vidmarović je govorio o značaju ove nagrade za instituciju kojoj je na čelu te još jedanput naglasio važnost književnosti iseljene Hrvatske za one koji žive i rade u Domovini.

Nakon što se nazočnima obratio predsjednik Vidmarović gospođa Lovrenčić je obrazložila zašto je nagrada pripala baš Polegubiću naglašavajući važnost njegovih djela kako u inozemstvu tako i Domovini.

Dramska umjetnica Dunja Sepčić vrlo je nadahnuto pročitala neke pjesme iz nagrađenih zbirki, a potom se nagrađeni književnik Adolf Polegubić obratio javnosti riječima zahvale. Između ostaloga kazao je i:

–  Križ svakog Hrvata, koji je iz ovih ili onih razloga napustio Domovinu, još je bremenitiji za književnika, koji sve to doživljava na svoj način, a što je za svoga života svjedočio i književnik i pastoralni djelatnik fra Lucijan Kordić. No, svaka životna situacija može biti i kreativna, darovana za proširivanje vlastitoga puta iz vlastitih razloga.  Na tragu toga nastale su ove moje nove četiri zbirke pjesama, a rekao bih, i najveći dio mojega, kako književnog, tako i ukupnog, opusa. Veseli me da je domovinska književna javnost zainteresirana za iseljeničku, jer se radi o zajedničkoj kulturnoj i duhovnoj baštini utkanoj u cjelovito biće hrvatskoga naroda u Domovini i inozemstvu, kazao je laureat Polegubić.

Inače,  prema podatcima Društva hrvatskih književnika, Dr. Adolf Polegubić, pjesnik, pastoralni teolog i novinar, rođen je 25. lipnja 1962. u Šibeniku. Osnovnu školu završio je u Banjevcima i Stankovcima, Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju, a filozofiju i teologiju u Makarskoj i u Zagrebu. Disertaciju naslovljenu »Laien in der Kirche und Gesellschaft Kroatiens seit 1900 – Ihre Spiritualität, ihre kirchliche und gesellschaftliche Position und ihre Institutionen auf dem Prüfstand des Zweiten Vatikanischen Konzils« (Laici u Crkvi i društvu u Hrvatskoj od 1900. – Njihova duhovnost, crkvena i društvena pozicija i njihove institucije na temelju prosudbe Drugoga vatikanskog sabora) obranio je 1997. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Beču i postigao akademski stupanj doktora teologije. Više je godina radio kao novinar u Glasu Koncila. Od 2002. glavni je urednik mjesečnog lista hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj Živa zajednica, koji od rujna 1978. izlazi u izdanju Hrvatskoga dušobrižničkog ureda u Frankfurtu na Majni.

Član je Društva hrvatskih književnika. Pjesme je objavio u brojnim listovima i časopisima.   Nastupao je na brojnim tribinama u domovini i inozemstvu, te na radiju i televiziji. Objavio je šest zbirki pjesama na hrvatskom i jednu na njemačkom jeziku, više knjiga iz područja pastoralne teologije, duhovnosti, novinarstva i humora na hrvatskom i njemačkom jeziku te više od dvadeset znanstvenih radova.

Za poeziju je bio i nagrađivan. Uvršten je u antologiju poezije o ratnom Vukovaru »Balada o vukovarskoj ruži«, (priredio Petar Vulić), Imotski, 2001., u antologiju »Hrvatska uskrsna lirika od Kranjčevića do danas«, (priredio Božidar Petrač), Zagreb, 2001., u antologiju duhovne poezije »Krist u hrvatskom pjesništvu – od Jurja Šižgorića do naših danas«, (izabrao i priredio Vladimir Lončarević), Zagreb, 2007., u zbornik hrvatske duhovne poezije »Kruh i vino«, (priredio Josip Sanko Rabar), Zagreb, 2009., u antologiju »Hvaljen budi, Gospodine moj: sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu«, (priredili Vladimir Lončarević, Božidar Petrač, Nevenka Videk), Zagreb, 2009. te u MORE MORA – hrvatski pjesnici o moru, (sastavila Ana Horvat), Zagreb, 2014.

Adolf Polegubić se bavi i fotografijom, a motive snima u Hrvatskoj, Njemačkoj i u drugim zemljama. Godine 2008. Kristina Kovačević i Adolf Polegubić pokrenuli su projekt »Njemačko-hrvatske večeri poezije«, koje su dosad održane u više gradova u Njemačkoj i u Hrvatskoj.

Nagrada “fra Lucijan Kordić” do sada je dodijeljena nekolicini hrvatskih književnika koji djeluju u inozemstvu: Julienne Eden Bušić, Nikoli Benčiću, Dragi Šaravanji, Tomislavu Žigmanovu , Malkici Dugeč i sada Adolfu Polegubiću.

Piše: Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentiraj

Kultura

Sve je spremno za dugoočekivanu premijeru filma ‘General’

Objavljeno

na

Objavio

Sve je spremno za ovogodišnje 66. izdanje Pulskog filmskog festivala i za večerašnje otvaranje kojem će nazočiti hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, pod čijim se pokroviteljstvom festival i održava, potvrdila je ravnateljica Festivala Gordana Restović.

Uz brojne dnevne programe i projekcije, prvi festivalski dan obilježit će dugoočekivana premijera filma “General”, redatelja Antuna Vrdoljaka, o životu i značaju za Hrvatsku i hrvatsku povijest generala Ante Gotovine, s Goranom Višnjićem u naslovnoj ulozi. Za taj film iznimno je velik interes publike još od prvog dana puštanja karata u prodaju, rečeno je na konferenciji za novinare u Puli.

“‘General’ je prvi od osam filmova nacionalne produkcije koji će biti prikazan u Areni, a tim se filmovima u hrvatskom programu i konkurenciji za Zlatne arene pridružuje još šest filmova hrvatske manjinske produkcije u Istarskom narodnom kazalištu. U svakom slučaju, tijekom festivala očekuje nas 110 filmova na sedamnaest lokacija”, istaknula je Gordana Restović.

Svečano otvaranje festivala počinje u 21,30 sati i izravno će se prenositi na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije. U sklopu programa otvaranja sestre Marija Husar Rimac i Ivana Husar Mlinac izvest će nacionalnu i istarsku himnu a tijekom ceremonije uručit će se iznimno važna festivalska nagrada, koja nosi ime po svom osnivaču, Marijanu Rotaru koja je ove godine dodijeljena Povijesnom i Pomorskom muzeju Istre. Nakon svečanosti otvorenja slijedi tradicionalni vatromet koji simbolično označava početak novog izdanja Pulskog filmskog festivala.

Ovogodišnja 66. Pula nudi tri premijere, a umjetnički direktor festivala Zlatko Vidačković iz bogatog programa izdvojio je povratak PoPularnog programa i europskih filmova u Arenu tako da će gledatelji moći uživati u šest filmova uglavnom biografskim, posvećeni posvećeni životopisima velikih umjetnika.

“Mislim da je ova kombinacija hrvatskog i europskog filma dobitna kombinacija koja se, kada smo je prije deset godina pokrenuli, pokazala dobrom za publiku, ali ujedno daje i europski kontekst hrvatskoj kinematografiji”, poručio je Vidačković te dodao kako postoji više razloga vraćanja europskog filma u drugi termin u Areni – od povećanja kvalitete i žanrovske raznovrsnosti do atraktivnosti programa za publiku u Areni.

Foto: Hina

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Nikakvo čudo što ‘neki ne mogu razumjeti o čemu govori’ Gradonačelnik…

Objavljeno

na

Objavio

Facebook

OBERSNEL: Ja sam ponosan i zadovoljan intendanturom Marina Blaževića. Jasno mi je da neki ne mogu razumjeti o čemu govorim, ali nemam namjeru nikoga educirati.

JA: Gradonačelnik ne bi educirao educirane ljude! Ima jedna “sitnica”, na mjesto intendanta poželjno je da ima više kandidata sa zacrtanim programima. Zašto nitko, baš nitko više ne želi doći u Rijeku? Nikakvo čudo što “neki ne mogu razumjeti o čemu govori” Gradonačelnik.

OBERSNEL: Smatram puno važnijom činjenicu da se u Zagrebu, Ljubljani, Trstu i drugim gradovima u okruženju s poštovanjem priča o Riječkom kazalištu i da se od tamo organiziraju autobusni prijevozi na programe.

JA: Iruda ti, vidim puno autobusa s talijanskim registracijama koji dovoze ljude na popravak zuba u Rident na Turniću; ne vjerujem da takvi uzgred idu na predstave u HNK Ivana pl. Zajca – po preporuci stomatologa! Sjeća li se Gradonačelnik koliko je HNK Ivana pl. Zajca u posljednje tri (3) godine dobilo godišnjih nagrada hrvatskoga glumišta; trebaju mu prsti samo jedne ruke!

OBERSNEL: Činjenica je da građani Rijeke to Kazalište doživljavaju na drugačiji način i da su oni koji to kazalište vole svojim prilozima praktički obnovili sjedalice u parteru i ložama. To je način na koji rade sve kazališne kuće jer se i time dokazuje odnos prema kazalištu.

JA: A kad je bila radna akcija za gledatelje, kad su se sakupljali dobrovoljni prilozi? Koje to kazališne kuće koje posluju na tržišnim principima prose svoje gledatelje za pomoć u obnovi sjedalica?

OBERSNEL: Za one koje jedino to brine, kazališni zahodi biti će obnovljeni tijekom ljeta iz gradskog proračuna.
JA: Ma svaka čast! Ne će valjda ljudi pišati u Mrtvi kanal ili Kazališni park! Mi smo ipak grad kulturnih ljudi! Hoće li predplatnici dobrovoljno pomoći u obnovi zahoda?

OBERSNEL: Međudržavnim ugovorom Republika Italija obvezala se financirati aktivnosti talijanske manjine, ali se nigdje u tom sporazumu izrijekom ne spominje Talijanska drama.

JA: ??? A kakav se program talijanske manjine treba financirati ako ne u prvome redu kazališni program Talijanske drame, književnost, tiskovine i uobće kulturno stvaralaštvo talijanske manjine? Tu nešto vonja…!

OBERSNEL: U Rijeci postoji jaka svijest o postojanju talijanske manjine jer je prva predstava na talijanskom jeziku izvedena već 1946. godine. Zaposlenici Talijanske drame su redovni zaposlenici Kazališta i primaju plaću iz proračuna Grada Rijeke.

JA: Ne će financirati Talijanska vlada, ali hoće “Riječka vlada”? Jaka “svijest o postojanju talijanske manjine jer je prva predstava, bla, bla, bla”… I jaka savjest! Da se razumijemo, poštujem obstojnost Talijanske drame, jedinstvene u Lijepoj našoj, ali (eto ga na!) koliko je njihov program kvalitetan, gdje su nagrade i priznanja, festivali, gostovanja, itd, etc… Talijanska vlada ne želi financirati njihov program, a mi ćemo im davati plaće!?

OBERSNEL: Stav Talijanske vlade je takav kakav je, a riječ je, kako je vijećnik Skerbec već kazao, o tehničkom problemu i sredstva ipak pristižu s određenim zaostatkom od godinu dana.

JA: A što je sad ovo, ipak plaća “s određenim zaostatkom” (od godinu dana!) Talijanska vlada sa stavom (borilački pojam)? U ovome slučaju, Gradonačelnik je trebao gradskim vijećnicima predočiti konkretno mišljenje (stav!) Talijanske vlade, a ne palamuditi o “tehničkom problemu”!

OBERSNEL: Netočno je da je Rijeka 2020 preuzelo financiranje Talijanske drame, već je točno da će kroz programsku djelatnost EPK 2020 na određeni način biti nadoknađen dio sredstava od ovog dijela financiranja drame, zato što su to programi posebno definirani kao dio programa EPK 2020.

JA: Netočno postaje točno i to “na određeni način”! Dakle, “EPK Rijeka 2020” financira se iz Gradskog proračuna, a to znači da će djelatnici Talijanske drame dobiti novac za izvršenje programa, iz Gradskog proračuna plaće, a to je isto! Talijanska vlada dat će nešto “s određenim zaostatkom” što znači jednog dana, a možda i prije!

Siniša Posarić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari