Pratite nas

Pregled

Dodijeljene financijske potpore za projekte poticanja povratka i ostanka Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Milas: “Zahvaljujući upravo ovakvim projektima i dobrim zamislima Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini, Vlada RH prepoznaje potrebe i omogućuje financiranje ovakvih projekata.”

U Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje u srijedu, 18. prosinca, uručeni su ugovori o dodjeli financijskih potpora projektima za poticanje povratka Hrvata i stvaranje održivih uvjeta života u Bosni i Hercegovini.

Ugovore su uručili državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar, državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Ukupna financijska vrijednost 35 uručenih ugovora je 3.800.000,00 kuna. Iznos je osiguran u državnom proračunu i dodijeljen temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 9. studenog 2017. godine.

Temeljem Zaključka, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje proveo je Javni poziv te zaprimio ukupno 152 projektna prijedloga. Zajedničko Povjerenstvo za provedbu Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske ocijenilo je sve pristigle projektne prijedloge te odobrilo financijsku potporu za ukupno 35 projekta.

Državni tajnik Nikola Mažar naglasio je kako ga osobno veseli veliki broj pristiglih projekata, što s jedne strane pokazuje potrebu Hrvata u Bosni i Hercegovini da im se na ovakav način pomogne, a s druge strane i povećanu aktivnost hrvatskog naroda na tom prostoru. Naglasio je da se te aktivnosti iz godine u godinu povećavaju te kako povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu prelazi u održivi ostanak što se može vidjeti u pristiglim projektima kroz koje udruge, poljoprivredna gospodarstva, poduzetnici, svi oni koji se bave s povratnicima, crkva i župe stvaraju projekte koji odgovaraju potrebama sadašnjosti i budućnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Državni tajnik Zvonko Milas kazao je kako je počašćen što danas može biti prisutan na ovoj svečanosti zajedno sa svojim sunarodnjacima iz Bosne i Hercegovine, s ljudima koji se bore za život Hrvata u njihovoj drugoj domovini na način da on bude doista ono što bi svačiji život trebao biti. Naglasio je da zahvaljujući upravo ovakvim projektima i svim dobrim zamislima Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini, Vlada Republike Hrvatske prepoznaje potrebe i omogućuje financiranje ovakvih projekata.

Financirani projekti odnose se na poticanje obnove komunalne i socijalne infrastrukture, poticanje održivog povratka stanovništva na područje Bosne i Hercegovine putem financijske pomoći udrugama i ostalim pravnim osobama u BiH koje svojim djelovanjem mogu pripomoći povratku i doprinose stvaranju boljih i kvalitetnijih uvjeta življenja na tom prostoru te stvaranju preduvjeta ostanka stanovništva, promicanje gospodarskih aktivnosti radi poticaja gospodarskog razvoja, potpora ustanovama za osobe s posebnim potrebama te aktivnostima vezanim za socijalno ugrožene kategorije, žrtve nasilja, samohrane majke i slično, promicanje centara za povratnike kroz koje bi se realizirali programi pružanja pomoći i potpore povratnicima u Bosnu i Hercegovinu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kako psihički podnijeti krizu kroz koju prolazimo

Objavljeno

na

Objavio

U vrijeme pandemije koronavirusa svi smo kod kuće. Više od 25 tisuća ljudi je u samoizolaciji. Nema socijalnih kontakata.

Učenici prate nastavu iz svojih domova. Najmlađi se već danima ne mogu družiti s vršnjacima, ne mogu na igrališta. A ovakvo stanje može potrajati i sve to može utjecati na psihološko stanje i djece i roditelja.

Kako sve to prebroditi i kako se nositi s time, u emisiji urednika i voditelja Damira Smrtića o tome su govorili prof. dr. sc. Marina Ajduković, psihologinja s Pravnog fakulteta u Zagrebu, prof. Tanja Sever, specijalistica kliničke psihologije, prof. dr. sc. Gordana Kuterovac-Jagodić, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. sc. Veljko Đorđević, prim., dr.med., psihijatar.

– Svima je teško. Svi imaju bolje i teže dane i koliko god se trude djeca vide da su roditelji uznemireni i zabrinuti. Brige što će biti sa zaposlenjem, financijama, kako iz dana u dan sačuvati energiju… to su sve izazovi s kojima se možemo uspješno nositi tjedan dva tri, ali ako situacija potraje dolazi do iscrpljivanja resursa kako da se kontroliramo i nosimo s neizvjesnošću, rekla je Ajduković.

Sever je rekla da su djeca izgubila sigurnost u svakodnevnom životu jer su izgubila strukturu (škola, dolazak doma, učenje, treninzi) te da im je sada sve jednolično. Istaknula je da bi roditelji trebali napraviti strukturu kako djeca ne bi izgubila kontrolu, jer s neimanjem kontrole djeca se osjećaju nesigurno. Dodala je i da je nedavni potres u Zagrebu tome pridonio, te da ih je on više zabrinuo nego situacija s koronavirusom.

Kuterovac-Jagodić se osvrnula na školu preko televizije. Smatra da je to jako dobar potez, ali i da se nastavilo prejakim tempom. Također, dodala je i da se nije dobro reagiralo nakon potresa, te da se djeci i obiteljima nije dalo vremena da se priberu nakon od tog traumatskog iskustva.

– Nije se uzelo u obzir i da nije idealna situacija za sve roditelje, da nisu svi kod kuće, neki rade, djeca se brinu za svoje roditelje, za sebe…, puno je tu briga koje im otežavaju koncentraciju na učenje, a drugačije se treba učiti i to je jako izazovno za sve.

Vratiti socijalni i emocionalni kapital

Đorđević je rekao da nikada nije bila ovakva situacija da je cijela zemlja izolirana, da stoji.

– Ovo je jedno od najtežih razdoblja koje prolazimo i sigurno ćemo ga proći. Dogodio nam se još i potres koji je bio velika trauma i za roditelje i za djecu. Tek smo nakon nekoliko dana osjetili što je i kako je. Nitko nas nije učio kako biti roditelj, svaka osoba drugačije reagira i svaki roditelj ima svoje unutarnje dijaloge, a u zdravlju i bolesti važa su četiri čimbenika: biološki, socijalni, psihološki i duhovni. Dijete nas ne sluša, ono nas kopira i zato s njim moramo razgovarati otvoreno bez ikakvih obećanja i zakulisnih igara.

Dodao je da je sada velika opasnost od ovisnosti, ali i da ovu situaciju moramo iskoristiti da vratimo socijalni i emocionalni kapital koji smo počeli gubiti.

– Ne smijemo dozvoliti da ova fizička izolacija dovede do psihološkog udaljavanja jer to bi bilo pogubno, rekao je.

Ovisnost o virtualnom

Sever se osvrnula na ovisnost o virtualnom, te rekla da djeci treba dati da igraju igrice, ali da dan treba imati tri dijela: dio za rad i učenje, dio za obitelj i dio za igru. Naglasila je i da je važno da djeci damo vikend da ga kreiraju kako oni znaju.

Roditelji koji su razvedeni ovu situaciju jako iskorištavaju i ne daju drugom roditelju da viđa djecu. Ajduković je rekla kako je kod dijela roditelja koji su imali problema s konfliktnim roditeljstvom ova situacija došla kao šok i da su počeli shvaćati da su djeca u fokusu. Međutim, istaknula je da tamo gdje ne funkcionira da to nije dobro i da je to novi oblik manipulacije djetetom, te je poručila svim roditeljima da bez obzira na taštinu i ego imaju djecu u fokusu.   (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Kineski graditelji Pelješkog mosta pomažu Hrvatskoj u borbi protiv koronavirusa!

Objavljeno

na

Objavio

Kineski konzorczij ‘China Road and Bridge Corporation’, koji gradi Pelješki most, pomaže Hrvatskoj u borbi protiv koronavirusa.

Kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation, koja gradi most na Pelješcu, uplatila je u danas, 31. ožujka, 800.000 kuna na račun koji je otvorila Vlada Republike Hrvatske za pomoć u obrani od koronavirusa.

Iz CRBC-a poručuju da je ova donacija pomoći hrvatskoj vladi i hrvatskim građanima u borbi protiv širenja virusa Covid-19.

U CRBC-u navode da će također donirati hrvatskoj vladi i zaštitne medicinske maske koje su upravo na putu iz Kine u Hrvatsku.

Hrvatska nabavila 12,5 tona medicinske opreme iz Kine

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari